Komentari

nikolina27.blog.hr

Dodaj komentar (23)

Marketing

  • gore nepotpisani

    prvi! juhuhu...

    avatar

    18.04.2006. (18:00)    -   -   -   -  

  • Sunčana strana

    Evo, drugi komentar.

    avatar

    18.04.2006. (18:02)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    gle same sam ateiste privukla na blog :((( .. zelim da ovdje dolaze dobri ljudi, milosrdni. ;)

    avatar

    18.04.2006. (18:05)    -   -   -   -  

  • siddarhta

    hahha treca sreca

    avatar

    18.04.2006. (18:25)    -   -   -   -  

  • zelenonogi patulajk visi s ograde

    i nikolina jel buš objavila svoje priče?:)

    avatar

    18.04.2006. (18:54)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    Budem, cim mi Nemanja da zeleno svjetlo :)

    avatar

    18.04.2006. (18:59)    -   -   -   -  

  • inhibitor

    Patološka polemika Biskup N. je primio SMS šaljiva sadržaja od nekakvog tabloida: M. de Cervantes, Don Quijote – JEBE LUD ZBUNJENOG. Glasno ga je iščitavao nekoliko puta i probudio svu zamrlu družbu u rashladnim komorama koja se odjednom zaželjela razgovora. Biskup N. mi je odmah postao zanimljiv, bez obzira na pedofilsku prošlost i zavodnički osmijeh. Polemiku je načeo naš razguženi političar: - Mogu li se klasici književnosti sažeti u nekoliko redaka? - Zašto onda pisati opsežne i beskrajno zamršene romane ako se njihova bit može izraziti u samo tri riječi? (oprezno izusti žrtva bumeranga I. K.) - Nekoć sam kao mladi sjemeništarac potajice čitao Wittgensteinov Tractatus koji završava rečenicom: o čemu se ne može govoriti, o tomu se mora šutjeti. Nitko ne može napisati ovakav genijalan SMS, osim samog autora. Svako književno djelo u sebi nosi barem jednu misao ili rečenicu koja ga sažimlje. Pitam se je li umjesno unakaziti klasično djelo nekakvim nepotrebnim komentarima? (nadoveže se njegova uzoritost). - A zakaj je onda uopće pisal' knjigu? Kaj je malo u banani? (javi se manekenka u svojoj leš'a'porter kolekciji) Čovječe pa ova mala uopće nije loša, uistinu me ugodno iznenadila svojom dovitljivošću. Možda je ona ipak bila nebrušeni maloljetni dijamant prerano ogreznuo u drogu i gadost? G. Taller je, složen u skladnu cjelinu od tjelesnih komadića, cijelo vrijeme pozorno slušao i više nije mogao odoljeti: - Gospodo kao iskusan biznismen moram vas izvijestiti da je informacijska tehnologija izvršila golem napredak u svim poznatim svjetskim jezicima. SMS proza je logična produljena ruka digitalnog lapidarnog mišljenja kojemu bismo svi trebali težiti. Sve mora biti kratko i jasno dragi moji, Time is Money. Pogledajte samo poslovno dopisivanje e-mailom koje, ako je dulje od 5 redaka, nikada nisam ni čitao. Uostalom za dugačke tekstove služe tajnice i odvjetnici, a u umjetnost se ionako razumijem dovoljno o čemu svjedoči moja skupa kolekcija slika. Vrijeme je neprijatelj biznisa. Onda je povukao neobičnu paralelu s programskim jezicima čiji bi kodovi u budućnosti trebali postati nadomjestak racionalnom mišljenju. Nastavio je preseravanjem sa svojim najnovijim laptopom koji ima sva moguća čudesa i infracrvenu internetsku vezu, pa smo ga svi počeli zajebavati da ima Blud Tooth. - Slažem se s g. Tallerom. U temelje primitivnih računalnih operacija ugrađeni su kodovi deduktivne logike. To nipošto nije slučajnost, naš jezik je u biti sustav zbrajanja i oduzimanja, konjunkcija i disjunkcija. SMS je blaženstvo komunikacije. (konačno zašušti naš samozatajni programer) Kada kojim slučajem svi mi u rashladnim komorama ne bismo bili mrtvi, pitao bih ga «stari već sam mislio sam da si mrtav», ali sada to više nije imalo nikakvog smisla. - Bravo mali! Evo vam dokaza! Ne bih ja obrtao milijune do svoje 25-te da sam tako razmišljao. - Joj g. Taller, pa ja se vas sjećam s onog partija u vašoj viksi s poslovnjacima. Mmm, bili ste tak' seksi u ženskoj obleki. Moram vam reć' da su me tad' pošteno izgađali, al' nosila sam reviju, kaj je je. - G. Taller, možda biste nam onda mogli reći sažetak nekog klasika svjetske književnosti? (zapitam, samo da mu dignem živac) - Oprostite, ali vi ste običan provokator. Zašto bih vam trebao odgovoriti na to pitanje? - Zbog samog nastavka ovog razgovora. Evo darujem vam jednu dramu u tri riječi; W. Shakespeare, Tit Andronik – NAJSLAĐI SU KOLAČI OD MAME. Možda biste mogli nastaviti niz? Biskup N. se zagrcnu od smijeha, uz spomen Boga, dok mu se truli jezik zabijao u lijevo plućno krilo tako da je i on sada počeo ispuštati nekakve zanimljive zvukove. - Vi ste parazit! Takve kao što ste vi ni za života nisam trpio. Društvo nikada neće isplivati iz mulja s takvim idiotima!, raspizdi se Taller. - Želim samo reći da vam je opaska na mjestu. Nikako nisam uspijevao provesti gospodarske reforme s takvim govnarima. To su crvene nemani navikle na nerad i opijanje. Osjećam gorčinu u ustima jer u svojem, naprasno prekinutom, političkom djelovanju nisam uspio ostvariti svoj politički program. (demokratsko-konzervativno-kršćansko-centralni političar) - Golemim krastavcem u čmaru prekinutim političkim djelovanjem, ako smijem primijetiti. Gospodine, vi ste itekako ostvarili svoj politički program o čemu svjedoče raznorazni kajmanski računi. Gorčina u ustima je samo zlo pomiješano s raspadanjem vaše gadosti. Nabijem vas nakurac. - Ovo je skandalozno! Vi ste bezobraznik i moralna nula!!! - Nisam samo bezobraznik, već i proždrljivac. Ja uvijek zgrabim najveći komad torte dok se drugi još pretvaraju da su pristojni. Dođem i hopsa! - Mladiću vi ste sramota za svoju naciju, takve kao vi sam zatvarao po kratkom postupku!! - Jao, kak' sam se zasrao. Šta ćeš me strpat' u buksu? A? - Nečuveno! - Ljubitelju povrća!!! - Dragi moji, ovaj razgovor nipošto nije primjeren. Molio bih vas za malo razumijevanja. (zakrči biskup N.) Nekako mi crv nije dao mira jer sam se baš zaželio razgovora u

    avatar

    18.04.2006. (19:14)    -   -   -   -  

  • inhibitor

    u ovoj mračnoj tišini i opet započnem: - O, vaša uzoritosti, oprostite za nesmotrenost. Malo sam se zanio. Nego recite vi meni ima li ikakvih izgleda da se za vašu ekscelenciju pokrene postupak beatifikacije? - Molim vas, o čemu vi govorite? - Nisam znao da se pedofili mogu beatificirati. Mogu li onda i proždrljivci postati sveci? - Znam na što ciljate, ali moram vam reći da taj sudski postupak nikada nije okončan. Očekivao sam da će ispljunuti ono malo skorene žući, ali glas biskupa N. bio je nekako čedan i skrušen. - Gospodine sve te optužbe i medijski cirkus otjerali su me u smrt. Svi smo mi grješnici od krvi i mesa. - Ali blud nad djecom je smrtni grijeh. - Pa vidite da sam mrtav. Svi smo mi djeca Božja, imamo savjest koja poput klatna visi nad našim glavama i samo čeka svoj čas. - Razumijem vas, to je poput bačenih bumeranga koji su se obili o moju ovisničku glavu. (reče I. K.) - Il' k'o lobje s kojim smo se urokavali prije revija? (leš'a'porter) - Da, djeco moja. Vidite ovdje nije samo riječ o smrtnom grijehu već i o jednom obliku ljubavi. Pomislim kako ovaj biskup i nije toliko loš. Mislim, istina je da mu nisu sve na broju, ali već nazirem u kojem će smjeru krenuti ovaj razgovor. - Biskupe, znači li to da ste ipak pokatkad listali knjige s oznakom Index librorum prohibitorum? - Ah, sinko zar ti misliš da sam cijeli život proučavao Bibliju? Ja sam, primjerice, oduvijek bio očaran antičkom filozofijom i nikada nisam mogao pronaći sugovornika za maštovit razgovor. Sve je to znanje godinama bujalo u meni i prerastalo u jedan beskrajni monolog. - To bi onda moglo i objasniti vašu pederastiju i pedofiliju. Da ste kojim slučajem živjeli u nekim drugim okolnostima, vjerojatno ne bismo niti vodili ovaj razgovor. No kako ste mogli živjeti tako licemjerno i propovijedati riječ božju s ukrućenim kurcem ispod mantije? - Čudni su putovi Gospodnji. (reče biskup N.) Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju o nepredvidljivosti putova božjih, krene prepričavati jedan neobičan događaj. Za života je imao brata Milenka koji je u jednom trenutku izgubio vjeru, otišao u šumu s discmanom na ušima i dugo se nikome nije javljao. Pronašao ga je nakon nekoliko godina jer su čobani s obližnje planine uočili neobičnu kosmatu pojavu koja plaši njihove ovce. Budući da su bili praznovjerni odmah su zaključili da je riječ o vukodlaku i digli na noge cijelo selo. Lokalni župnik je izvijestio središnjicu o pojavi ovog neobičnog stvora koji plaši stoku i tako je informacija došla do biskupa N. Temeljem opisa bića koje je u selu već poprimilo mitske razmjere, on zaključi kako bi to mogao biti njegov odmetnuti brat i zaputi se u planinu. Pronašao ga je obraslog u bradu i kosu kako čuči pored potoka, dok je kamenom brisao baršunasto dupe i divio se svojem odrazu na površini planinske bistrice. Zazvao ga je jednom i ništa se nije dogodilo. Zazvao je i drugi put svog dragog Milenka koji je i dalje gledao u površinu vode. Slušalice discmana već su istrunule u njegovim ušima pa je pomislio kako ga nije čuo. - Brate, jesi li pronašao svoj mir? Jesi li dosegnuo apsolut u samoći meditacije? Biskup je naivno vjerovao kako je njegov brat pošao Mojsijevim stopama ne bi li otkrio misterij životnog otajstva. Prišao mu je i položio ruku na rame. U tom trenutku Milenko se okrenu, iskesi svoje očnjake i nestane u šipražju. Nikada ga više nije vidio. Rashladne komore su utihnule dok je biskup prepričavao ovaj nemili događaj. - Čekajte, dakle vaš brat je ipak postao vukodlak? Nisam dobio odgovor na ovo pitanje. Zavodom za patologiju je zavladala smrtna tišina, dok je informatičar i dalje ležao u svojoj komori iz koje je dopirao nekakav čudan šum.

    avatar

    18.04.2006. (19:16)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    ugusit ceš moji svjezi blog svojim popovima!

    avatar

    18.04.2006. (20:23)    -   -   -   -  

  • Knjizevni terorist

    to, mala. sad jos samo da razmijenimo mobitele. inace, milko je opet zaspao pa se trenutno ne potpisuje tvojim imenom, i fino si ga zajebala otvaranjem bloga. sad ce morat i on.

    avatar

    18.04.2006. (20:46)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    milko ce otvoriti blog cim smisli lozinku, znas njega paranoicnog ;)

    avatar

    18.04.2006. (20:54)    -   -   -   -  

  • Sunčana strana

    Što ti dođe ono prof.

    avatar

    18.04.2006. (21:02)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    NIKI, DRAGA, ČESTITAM! ŠTO ME POSEBNO VESELI, VIDI DA NISI ZABORAVILA MIRIS S MOGA, ŠTOVIŠE DA GA PAMTIŠ K'O PROUST MADLEN-KOLAČIĆE! DVOSTRUKO MI JE DRAGO: I ZBOG TEBE, I ZBOG SEBE! MOŽE SRCE, KAKO DA NE BI MOGLO, SAMO TI OBJAVI SVOJE PRIČE, ALI, MOLIM TE, ONU NAŠU NEMOJ! DOVOLJNO JE OVO S NASLOVOM BLOGA, PA DE ĆEŠ VIŠE!? VOLI TE TVOJ,

    avatar

    18.04.2006. (21:13)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    Dakle, Veronika, tako se zvala ta sestrična ili nećakinja, što li, prečasne Imakulate od Povrtnjaka, imala je kosu, kako rekoh, boje teških otočkih vina, morski mirisnu i slanu, nošenu istim onim vjetrovima koji su sapinjali i Odisejeva jedra: bila je mlada i opaljena. (...) Nikolone, tu smo?

    avatar

    19.04.2006. (01:40)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    Zapravo, Nikolina, sorry kaj prekidam priču o bronzanoj pašmanskoj nimfi, ali moram primjetiti da ti je blog super! Izvrsna ti je boja, ova roza, i baš je pasent uz ovu krem pozadinu tekstova: napokon je netko izabrao boje koje ne bodu oči i ne otežavaju čitanje! Simpa mi je ova tvoja slika: koliko je to piksela, tj. ja nikako ne mogu naučiti kako uvrstiti sliku na blog!? Čuj, ovi su ti smajlići za bogove: baš su mi nekako apetitlich, koristiš ih racionalno i s mjerom, a ne kao što neki nemaju mjeru s tim! Sve u svemu, ovako prima vista, odličan design! Mislim da će komadi iz korporativnih komunikacija, kad vide u pauzi između priprema evenata što rade nadarene djevojke sa svojim blogovima totalno poluditi od zavisti! I post ti je izvrstan: lagan, pitak, k'o grom! Čuj, stvarno, a kako ti je palo na pamet nazvati blog po meni, mislim baš MIRIS S MOG?

    avatar

    19.04.2006. (01:45)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    Čuj, Nikolina, moj prijatelj i ja svađamo se već satima otkud ona tvoja slika: on kaže da je iz Pekinga, a ja kažem da je iz Amsterdama. Očito, slikala si se negdje gdje je puno bicikala, samo, kako nema puno ljudi, onda je to Amsterdam, jer, vidim da ima i puno palmi, a Amsterdam je na vodi i ima puno kanala. Jesam li u pravu? LOL

    avatar

    19.04.2006. (01:51)    -   -   -   -  

  • Knjizevni terorist

    ovo je stvarno uspjeh, vec sedamnaesti komentar na prvi post u prvom danu postojanja tvog bloga. aboniraj se kod darijusa da te uvrsti na listu ne znam koju, dok jos imas vremena, jer milko shakeo navodno otvara blog na mladitalent.blog.hr

    avatar

    19.04.2006. (03:01)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    @nemanja, reci cu ti koji je grad jednom drugom prilikom, odusevljena sam pocetkom price o pasmanskoj nimfi, podsjeca me na miris s tvoga... @terorist, ja sam oduvijek znala privuci paznju na sebe, raznim atributima ;)

    avatar

    19.04.2006. (09:41)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    Tvoj blog je sve bolji i bolji: vidim da je u kratkom vremenu okupio pregršt vrckavih sugovornika. Zašto ste se ti i Tinchy posvadile, to bi mene zanimalo? Mogli li vas ja nekako pomiriti i utješiti?

    avatar

    19.04.2006. (17:07)    -   -   -   -  

  • Nemanja

    Znači takve bi ti priče htjela slušati! Znao sam ja da si ti mala zločesta profesoričica! Trebalo bi te dobro nalupati ravnalom po guzi.

    avatar

    19.04.2006. (17:09)    -   -   -   -  

  • Mirela

    A što te to toliko u toj priči o pašmanskoj nifmi pali? Ja tu ne nalazim ništa posebno uzbudljivog.

    avatar

    19.04.2006. (17:10)    -   -   -   -  

  • miris smoga

    @mirela, stil u rečenici, ti to ne mozes shvatiti, moras imati onaj poseban bogomdan senzibilitet da prepoznas virtuoznost sastavljanja rijeci

    avatar

    19.04.2006. (17:43)    -   -   -   -  

  • mirela

    @nikolina, draga, možda ja ne kužim što sve nemanja može s jezikom u rečenici, ali mi je sasvim jasno da tebe puno više zanima što on može s jezikom van nje; rečenice, naravno. Napaljene li profesorice, strašno nešto!

    avatar

    19.04.2006. (20:24)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...