Pa to nije neka prednost Europe, dapače. Kod ostalih visokorazvijenih civilizacija nema takvog oštrog rascjepa. Kad čitaš npr. neki kineski spis teško je reći radi li se o filosofiji, religiji ili znanosti, a često je uz to umjetnički oblikovan. To i u Europi vrijedi recimo kod Platona, možda i kod renesansnih pisaca. No, u Novom vijeku umjetost ide svojim putem, znanost nekim druim, religija trećim, filosofija pokušava to sve objediniti ali sa sumnjivim uspjehom. Više ne postoji ono platonističko uvjerenje da je ono što je dobro ujedno i istinito i lijepo, na kojem je počivalo to da znansot, umjetnost, filosofija, religija mogu na različite načine govoriti isto. Stare su civilizacije uspijevale u svojim najvišim dostignućima prikazati to jedinstvo istine, dobra, ljepote...stoga se ta dostignuća teško mogu svrstati bilo u znansot, bilo u umjetnost, bilo u filosofiju, bilo u religiju - na neki su način sve to istodobno.
23.04.2006. (21:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nadrifilozof
Pročitafši samo prve dvje-tri rečenice jedino što imam za reći jest: Gnothi seauton! PozdraF ;-o
19.04.2006. (10:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Ne znaš što propuštaš. ;)
20.04.2006. (14:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bustrofedon
Zašto bi samo Europljani imali pravo na pojmove "filozofija", "religija", "umjetnost" i "znanost"?
23.04.2006. (17:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
davor
Pa to nije neka prednost Europe, dapače. Kod ostalih visokorazvijenih civilizacija nema takvog oštrog rascjepa. Kad čitaš npr. neki kineski spis teško je reći radi li se o filosofiji, religiji ili znanosti, a često je uz to umjetnički oblikovan. To i u Europi vrijedi recimo kod Platona, možda i kod renesansnih pisaca. No, u Novom vijeku umjetost ide svojim putem, znanost nekim druim, religija trećim, filosofija pokušava to sve objediniti ali sa sumnjivim uspjehom. Više ne postoji ono platonističko uvjerenje da je ono što je dobro ujedno i istinito i lijepo, na kojem je počivalo to da znansot, umjetnost, filosofija, religija mogu na različite načine govoriti isto. Stare su civilizacije uspijevale u svojim najvišim dostignućima prikazati to jedinstvo istine, dobra, ljepote...stoga se ta dostignuća teško mogu svrstati bilo u znansot, bilo u umjetnost, bilo u filosofiju, bilo u religiju - na neki su način sve to istodobno.
23.04.2006. (21:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bustrofedon
Da, to sam i mislila, zato mi nije bilo jasno. Hvala na objašnjenju!
23.04.2006. (22:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...