Kako je kul kad saznaš da ti netko kome vjeruješ i tko ti je navodno prijatelj laže mjesecima.
Prekul je.
Ne mogu vjerovat.
Dobro, u neku ruku zapravo mogu vjerovat.
Trebala sam znat.
Trebala sam, ako ništa, barem pretpostaviti.
eh sreco tocno znam kak se osjecas...nadam se da ce te brzo proc...i zapamti da rijetko kome trebas vjerovat...zapravo najbolje vjeruj samoj sebi i svojim instiktima...i nitko nije vrijedan tvojih zivaca...i tako je sve se vraca sve se placa...pusa love you
13.03.2006. (00:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nana
IZAPAMTI:BOLI ME KURAC :D:D
ly forever
13.03.2006. (00:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nije uvijek tako..ak si mislila da ti je super legica onda i nisi trebala pretpostavljat jer nema smisla ne vjerovat najboljem legi/legici...al zato nikad ne pretjerano vjerovat drugima..hehe..ko zna šta ti rade iza leđa...
14.03.2006. (22:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
1. Zagađenje zraka
Svako zagađenje životne sredine otpadnim i štetnim supstancama naziva se polucija . Promjene u sastavu i osobinama zraka nastale polucijom raznih izvora, kojima se živi svijet pa i čovjek, teško prilagođavaju naziva se aerozagađenje (aer = zrak). Za pojam aerozagađenosti potrebno je razlokovati: emisiju i imisiju .
Emisija predstavlja zagađenje štetnim supstancama iz izvora: štetnim česticama i štetnim plinovima, dok imisija predstavlja količinu štetnih supstanci (čestica i plinova) izraženu u mg/Nm 3 zraka. Načešći plinovi koji zagađuju zrak su: sumpordioksid (SO 2 ), ugljendioksid (CO 2 ), azotni oksidi (NO x ), sumporvodik (H 2 S) i dr.
Sagorijevanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni plin), u atmosferu godišnje odlazi preko 10 milona tona ugljendioksida (CO 2 ), što je znatno veća količina nego ona što je proizvedu prirodni izvori: vulkani, šumski požari, topli izvori (gejziri) i dr. Na taj način sadržaj ugljendioksida (CO 2 ) u donjim slojevima atmosfere tokom 20. vijeka povećan je za oko 15 %. Međutim, ovi poremećaji količine ugljendioksida (CO 2 ) još nemaju izrazitijeg štetnog djelovanja, jer najveći dio ugljendioksida (CO 2 ) apsorbuju biljke u procesu fotosinteze. Pored ugljendioksida (CO 2 ) pri sagorijevanju fosilnih goriva oslobađa se godišnje oko 45 miliona tona sumpordioksida (SO 2 ). U zraku s kapljicama kiše sumporni plinovi (SO 2 i SO 3 ) stvaraju tzv. kisele kiše , koje mijenjaju stepen kiselosti tla i voda. Ovi plinovi imaju vrlo štetan uticaj na živi svijet. U najtežim slučajevima dolazi do uginuća živih bića, a u lakšim slučajevima uzrokuju usporavanje rasta, promjene u izgledu listova zbog razornog dejelovanja na hlorofil, što doprinosi smanjenju prinosa. Kod čovjeka se javljaju upalni procesi disajnih organa, astma, enzem pluća i dr.
Poseban problem predstavlja emisija stakleničkih plinova, koji izazivaju efekat staklene bašte. Prirodna pojava stakleničkih plinova, prije svega vodene pare (H 2 O), ugljendioksida (CO 2 ) i plinova kao što su metan (CH 4 ), azot suboksid (N 2 O) i troposferski ozon (O 3 ), dozvoljava sunčevoj energiji da prodre do Zemljine površine i udari u nju kao svjetlost, ali je potom zarobljavaju u atmosferi kao infracrvenu toplotu. Ovaj fenomen održava planetu Zemlju dovoljno toplom, što osigurava normalno odvijanje fizioloških funkcija svih živih organizama (slika 3) [2]. U posljednjih 100 godina čovječanstvo je emitovalo stakleničke plinove u atmosferu brže nego što su ih prirodni procesi mogli ukloniti. Prije svega, emitovani su novi sintetički plinovi, kao što su fluorhlorugljovodici i haloni i utvrđeno je da oni djeluju kao staklenički plinovi. Za ovaj period, nivo stakleničkih plinova u atmosferi se uglavnom povećavao, a prognoze ukazuju na nastavak brzog porasta nivoa plinova, koji prate rast globalne ekonomije. Ovaj porast uslovljava narušavanje balansa, značajno povećavajući količinu stakleničkih plinova u atmosferi i njihov izolacioni efekat, koji izaziva zagrijavanje Zemlje, a samim tim i klimatske promjene.
Prema procjenama, staklenički plinovi nastaju iz sljedećih izvora:
pri proizvodnji energije iz fosilnih goriva
50 %
u hemijskoj industriji (npr. fluorhlorugljovodici FCKW)
20 %
spaljivanjem tropskih šuma i drugim šumskim požarima
15 %
u poljoprivredi i drugim granama industrije
15 %
Slika 3. Efekat staklene bašte
Emisija ugljendioksida (CO 2 ) u direktnoj je zavisnosti od potrošnje energije. U tabeli 1 dati su podaci o potrošnji energije i emisiji ugljendioksida (CO 2 ) u 1990. godini [3].
Tabela 1. Potrošnja energije i emisija ugljendioksida (CO 2 ) u 1990. godini
Grupa država
Potrošnja energije po stanovniku, GJ
Emisija CO 2 po stanovniku, t
OECD
199
12,4
Istočna Evropa sa GUS
175
11,7
Ostale grupe država
24
1,6
Potrošnja primarne energije u 1990. godini iznosila je 12.400 miliona jedinica kamenog uglja. Prema procjeni, potrošnja primarne energije u 2020. godini povećaće se na 15.900 jedinica kamenog uglja, pri čemu će se više od 85 % primarne energije proizvesti iz nafte, plina i uglja [3].
Podaci o klimi prate se unazad oko 160 godina i oni pokazuju zavisnost između koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i globalne temperature. U toku prošlog 20. - tog vijeka, Zemlja se zagrijala za 0,5 0 C, a do 2010. godine očekuje se dodatno zagrijavanje Zemlje od 1,4 0 C do 5,8 0 C, što će usloviti najbrže mijenjanje klime na Zemlji u posljednjih 10.000 godina. Zagrijavanje ovih razmjera uticaće na mnoge aspekte naših života srazmjerno promjenama temperature i promjenama rasporeda padavina, uzrokujući porast nivoa mora i promjene u raspodjeli snadbijevanja vodom za piće.
Toplija planeta Zemlja ubrzava globalni ciklus izmjene vode između okeana, atmosfere i tla. Viša temperatura prouzrokuje veće isparavanje, što utiče na brže isušivanje tla i na taj način višestruke promjene na Zemlji.
eto ti jedna mala pricica o zagađenju da nebi vise ti palo na p
16.03.2006. (20:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ljubavi, meni je jako drago što smo se našle u nedjelju na kafi. Jako. I hoću ovu nedjelju opet. Jel imaš vremena navečer? Ne znam šta da ti kažem...ne živciraj se, slučajnosmo povezale neke stvari....šta ćeš....svijet je stvarno uber mal. Ja te nisam smsnila u ponedjeljak jerbo ništa i nije bilo sa ovim.. ja danas nećem u grad, oči su mi na pola dvanaest,sinoć sam pola sata spavala =) huh =) lav juuuuuu =)))))))) da i dolazi mi na blog,napisala sam post i napiši mi tamo ili pošalji sms,sutra za kafu ::)
17.03.2006. (21:12)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
evo još jedne potvrde onoga o čemu stalno govorim (nažalost i ja sam to prekasno shvatila)..NE TREBA NIKOME VJEROVATI POTPUNO!! sami sebi smo najbolji prijatelji :))
18.03.2006. (18:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DB
posjetite najbolji i najveći hrvatski portal demo bandova: www.demobands.com , i pronađite bend koji vas zanima, te glasujte za njih!
20.03.2006. (10:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nana
Kako je kul kad saznaš da ti netko kome vjeruješ i tko ti je navodno prijatelj laže mjesecima. Prekul je. Ne mogu vjerovat. Dobro, u neku ruku zapravo mogu vjerovat. Trebala sam znat. Trebala sam, ako ništa, barem pretpostaviti. eh sreco tocno znam kak se osjecas...nadam se da ce te brzo proc...i zapamti da rijetko kome trebas vjerovat...zapravo najbolje vjeruj samoj sebi i svojim instiktima...i nitko nije vrijedan tvojih zivaca...i tako je sve se vraca sve se placa...pusa love you
13.03.2006. (00:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nana
IZAPAMTI:BOLI ME KURAC :D:D ly forever
13.03.2006. (00:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
~It's time~
hvala sto si mi objasnila neke stvari =D
13.03.2006. (00:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
W. Axl Rose
hej, evo da te pozdrafim.. pusa,, teb zanimljivo vidim, hehe... kizz.
13.03.2006. (21:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
veneno_girl
nije uvijek tako..ak si mislila da ti je super legica onda i nisi trebala pretpostavljat jer nema smisla ne vjerovat najboljem legi/legici...al zato nikad ne pretjerano vjerovat drugima..hehe..ko zna šta ti rade iza leđa...
14.03.2006. (22:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
daanncce
hjoj pa nije valjda sve crno?! cheer up, pussa
15.03.2006. (19:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
W. Axl Rose
1. Zagađenje zraka Svako zagađenje životne sredine otpadnim i štetnim supstancama naziva se polucija . Promjene u sastavu i osobinama zraka nastale polucijom raznih izvora, kojima se živi svijet pa i čovjek, teško prilagođavaju naziva se aerozagađenje (aer = zrak). Za pojam aerozagađenosti potrebno je razlokovati: emisiju i imisiju . Emisija predstavlja zagađenje štetnim supstancama iz izvora: štetnim česticama i štetnim plinovima, dok imisija predstavlja količinu štetnih supstanci (čestica i plinova) izraženu u mg/Nm 3 zraka. Načešći plinovi koji zagađuju zrak su: sumpordioksid (SO 2 ), ugljendioksid (CO 2 ), azotni oksidi (NO x ), sumporvodik (H 2 S) i dr. Sagorijevanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni plin), u atmosferu godišnje odlazi preko 10 milona tona ugljendioksida (CO 2 ), što je znatno veća količina nego ona što je proizvedu prirodni izvori: vulkani, šumski požari, topli izvori (gejziri) i dr. Na taj način sadržaj ugljendioksida (CO 2 ) u donjim slojevima atmosfere tokom 20. vijeka povećan je za oko 15 %. Međutim, ovi poremećaji količine ugljendioksida (CO 2 ) još nemaju izrazitijeg štetnog djelovanja, jer najveći dio ugljendioksida (CO 2 ) apsorbuju biljke u procesu fotosinteze. Pored ugljendioksida (CO 2 ) pri sagorijevanju fosilnih goriva oslobađa se godišnje oko 45 miliona tona sumpordioksida (SO 2 ). U zraku s kapljicama kiše sumporni plinovi (SO 2 i SO 3 ) stvaraju tzv. kisele kiše , koje mijenjaju stepen kiselosti tla i voda. Ovi plinovi imaju vrlo štetan uticaj na živi svijet. U najtežim slučajevima dolazi do uginuća živih bića, a u lakšim slučajevima uzrokuju usporavanje rasta, promjene u izgledu listova zbog razornog dejelovanja na hlorofil, što doprinosi smanjenju prinosa. Kod čovjeka se javljaju upalni procesi disajnih organa, astma, enzem pluća i dr. Poseban problem predstavlja emisija stakleničkih plinova, koji izazivaju efekat staklene bašte. Prirodna pojava stakleničkih plinova, prije svega vodene pare (H 2 O), ugljendioksida (CO 2 ) i plinova kao što su metan (CH 4 ), azot suboksid (N 2 O) i troposferski ozon (O 3 ), dozvoljava sunčevoj energiji da prodre do Zemljine površine i udari u nju kao svjetlost, ali je potom zarobljavaju u atmosferi kao infracrvenu toplotu. Ovaj fenomen održava planetu Zemlju dovoljno toplom, što osigurava normalno odvijanje fizioloških funkcija svih živih organizama (slika 3) [2]. U posljednjih 100 godina čovječanstvo je emitovalo stakleničke plinove u atmosferu brže nego što su ih prirodni procesi mogli ukloniti. Prije svega, emitovani su novi sintetički plinovi, kao što su fluorhlorugljovodici i haloni i utvrđeno je da oni djeluju kao staklenički plinovi. Za ovaj period, nivo stakleničkih plinova u atmosferi se uglavnom povećavao, a prognoze ukazuju na nastavak brzog porasta nivoa plinova, koji prate rast globalne ekonomije. Ovaj porast uslovljava narušavanje balansa, značajno povećavajući količinu stakleničkih plinova u atmosferi i njihov izolacioni efekat, koji izaziva zagrijavanje Zemlje, a samim tim i klimatske promjene. Prema procjenama, staklenički plinovi nastaju iz sljedećih izvora: pri proizvodnji energije iz fosilnih goriva 50 % u hemijskoj industriji (npr. fluorhlorugljovodici FCKW) 20 % spaljivanjem tropskih šuma i drugim šumskim požarima 15 % u poljoprivredi i drugim granama industrije 15 % Slika 3. Efekat staklene bašte Emisija ugljendioksida (CO 2 ) u direktnoj je zavisnosti od potrošnje energije. U tabeli 1 dati su podaci o potrošnji energije i emisiji ugljendioksida (CO 2 ) u 1990. godini [3]. Tabela 1. Potrošnja energije i emisija ugljendioksida (CO 2 ) u 1990. godini Grupa država Potrošnja energije po stanovniku, GJ Emisija CO 2 po stanovniku, t OECD 199 12,4 Istočna Evropa sa GUS 175 11,7 Ostale grupe država 24 1,6 Potrošnja primarne energije u 1990. godini iznosila je 12.400 miliona jedinica kamenog uglja. Prema procjeni, potrošnja primarne energije u 2020. godini povećaće se na 15.900 jedinica kamenog uglja, pri čemu će se više od 85 % primarne energije proizvesti iz nafte, plina i uglja [3]. Podaci o klimi prate se unazad oko 160 godina i oni pokazuju zavisnost između koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i globalne temperature. U toku prošlog 20. - tog vijeka, Zemlja se zagrijala za 0,5 0 C, a do 2010. godine očekuje se dodatno zagrijavanje Zemlje od 1,4 0 C do 5,8 0 C, što će usloviti najbrže mijenjanje klime na Zemlji u posljednjih 10.000 godina. Zagrijavanje ovih razmjera uticaće na mnoge aspekte naših života srazmjerno promjenama temperature i promjenama rasporeda padavina, uzrokujući porast nivoa mora i promjene u raspodjeli snadbijevanja vodom za piće. Toplija planeta Zemlja ubrzava globalni ciklus izmjene vode između okeana, atmosfere i tla. Viša temperatura prouzrokuje veće isparavanje, što utiče na brže isušivanje tla i na taj način višestruke promjene na Zemlji. eto ti jedna mala pricica o zagađenju da nebi vise ti palo na p
16.03.2006. (20:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
4everinhell
hej ma bit ce bolje :D pazi ak sam ja optimisticna :D ...ajd poosam te
16.03.2006. (22:58) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sanšajnVOLIpank
Ljubavi, meni je jako drago što smo se našle u nedjelju na kafi. Jako. I hoću ovu nedjelju opet. Jel imaš vremena navečer? Ne znam šta da ti kažem...ne živciraj se, slučajnosmo povezale neke stvari....šta ćeš....svijet je stvarno uber mal. Ja te nisam smsnila u ponedjeljak jerbo ništa i nije bilo sa ovim.. ja danas nećem u grad, oči su mi na pola dvanaest,sinoć sam pola sata spavala =) huh =) lav juuuuuu =)))))))) da i dolazi mi na blog,napisala sam post i napiši mi tamo ili pošalji sms,sutra za kafu ::)
17.03.2006. (21:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
rock forever...:...
zakon blog,sve 5,pozzz...
18.03.2006. (09:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
crnemisli
evo još jedne potvrde onoga o čemu stalno govorim (nažalost i ja sam to prekasno shvatila)..NE TREBA NIKOME VJEROVATI POTPUNO!! sami sebi smo najbolji prijatelji :))
18.03.2006. (18:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
DB
posjetite najbolji i najveći hrvatski portal demo bandova: www.demobands.com , i pronađite bend koji vas zanima, te glasujte za njih!
20.03.2006. (10:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...