Neke stvari bi definitivno trebalo privatizirati, ali bjesomucna privatizacija svega i bez razmisljanja je li privatizacija, tj. prijenos vlasnistva, najbolje rjesenje (i sam spominjes koncesije, a ima jos puno drugih nacina) nije bas najpametniji pristup. Npr. jedan primjer ti je City express i Hrvatska Posta. Hoce li City Express dostavljati postu i u Mrdusu Donju? Ako nece, tko hoce i hoce li ti jadnici morati placati stostruko vecu cijenu? Logika profitabilnosti bi to nalagala. Da sad ne pocnemo opet s vodovodom ili skupljanjem smeca iz nepristupacnijih krajeva grada koji jednako placaju naknade kao i oni u centru. (Da, moglo bi se to drukcije naplacivati.) izgleda da sam prepoznao osnovni pojam iz ekonomije koji propustas: ekonomska efikasnost. Optimalno poslovanje za cijelo drustvo nije nuzno ono koje radi najvceci profit vlasniku. Npr., vratimo se vodovodu. Mi svi imamo neku korist u tome sto imamo vodovod i to je neka vrijednost za sve nas individualno. Efikasna alokacija je ona koja maksimalizira vrijednost svih nas (pozitivnu ili negativnu) iz postojanja takve usluge. Ne znam je li bi bilo optimalno da svi imamo negativnu vrijednost od visokih cijena i slabih usluga vodovoda i da vlasnik vodovoda ima pozitivnu vrijednost iskazanu u profitu. mozda i bi, ali je isto tako mozda optimalno da vodovod ne radi znacajne profite (efikasno poslovanje je neupitno i tu se salzemo), ali da zbroj svih nasih pojedinacnih vrijednosti bude dovoljna nadoknada za manje profite. i sam grad vrijedi vise ako znamo da ima infrastrukturu i da ce se moci dalje razvijati pa je i nekom iz centra u biti u interesu da vodovod ulaze u razvoj svoje mreze, itd. Sad si uzmi za primjer HT: je li profit HTa i bijes i nezadovoljstvo miljuna korisnika najbolji nacin da se raspodjeli ukupna korisnost i neosporno dodana vrijednost koju je omogucilo bolje poslovanje HTa (u usporedbi s HPTom 80ih). Da sad ne govorim o tome da bi razina usluge bila ista da se profit tj. korsinost malo pravednije preraspodjeli (njima manji profit, a nama malo bolje cijene i osjecaj mda samo manje opljackani). To je tesko kad smo im poklonili infrastrukturu i monopol u fiksnoj telefoniji. Njihov interes nije isti kao i interes korisnika. U situaciji perfektne konkurencije firme koje se natjecu cu same kroz natjecanje smanjivati svoj profit i samim tim prebacivati dio dodane vrijednopsti korisnicima (a bez korisnika koji koriste usluge ili proizvode ne bi bilo dodan e vrijednosti pa je logicno da i oni sudjeluju u podjeli kolaca). Kod prirodnog monopola ili situacija duopola oligopola ili kartelskog ponasanja takvog natjecanja nema i zato je potreban regulator.
23.01.2006. (19:37)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@winston; zašto si kod HTa spreman protestirati na visoke cijene dok istovremeno trošiš usluge VIPa koje su objektivno minijaturno veće od HTovih? da li je HTova usluga doista skupa i zašto? (trošim peteroznamenkastu cifru na telekomunikacije mjesečno i mislim da sam autoritet za govoriti o tome). A glede javnih poduzeća i komunalaca probaj malo razmisliti o tome na slijedeći način; imaš tvrtku (javno poduzeće) koje posluje neracionalno i ima ukupne prihode 100 milijuna nečega i troškove jednako toliko - dođe privatni vlasnik i i dalje imaš 100 milijuna novaca prihoda, no troškovi su odjednom 80 milijuna i ovih 20 milijuna je nekakva dobit; što je bolje od ova dva scenarija? ja mislim da je tržišno poslovanje neminovnost i da je bolje da se toga ulovimo prije nego kasnije, jer će kasnije biti prekasno. a što se tiče gradnje vodovoda u nekim lijevim ulicama ili sakupljanju smeća na periferiji to je opet pitanje koncesije jer koncesija propisuje gdje se smeće mora sakupljati ili gdje se vodovod mora sagraditi - ja samo tvrdim kako će privatna inicijativa upravljati imovinom daleko efikasnije, a koncesija i njezini uvjeti moraju definirani na način da profit ne bude jedini "driver" takve tvrtke. A kada i kažem privatna inicijativa onda mislim ne na jozu tajkuna nego na ozbiljne investitore, mirovinske fondove i slične institucije koje se profesionalno bave upravljanjem tvrtkama, a ne polupismeni gradski zastupnici koji su tamo došli po partijskim ili rodbinskim zaslugama. I na kraju, da privedemo diskusiju kraju, neovisno o tome što ja ili ti mislio o cijeloj priči - sasvim je neminovno da se komunalna poduzeća u ovome ili onome času privatiziraju i možemo se samo nadati da će model privatizacije biti inteligentniji od bilo čega što se danas nudi na tržištu (btw. obzirom da komunalna poduzeća nisu vlasništvo države nego grada, nisam siguran da li se zakon o privatizaciji na njih uopće odnosi)
23.01.2006. (22:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Efikasno poslovanje je svima u interesu (to sam i spomenuo). Ako se radi o trzistu koje funkcionira, pustanje firmi koje iskljucivo trce za profitom je dobro rjesenje. Ako se ne radi o takvoj situaciji, a kod raznih komunalija se mozda i ne radi, onda ustupanje vlasnistva nije najbolje rjesenje jer nema nikakve garancije da ce interesi i ciljevi novog vlasnika biti u skladu s javnim interesom. U takvim slucajevima, ako vec ne znamo sami sloziti ugovore koji ce korektno posloziti interese managera s ciljevima efikasnosti (ili ako se neefikasnoscu poslovanja rjesavaju socijalna pitanja, tj. cuvaju se radna mjesta koja nikome ne trebaju), uvijek mozemo sloziti ugovore o upravljanju poduzecima, a ako i to ne znamo, mozemo probati s koncesijama uz neke uvjete... Tu jos nigdje nema privatizacije (ali ima brdo mogucnosti za ulazak onih tvojih koji ce smanjiti troskove poslovanja za 20 miljuna i sebi uzeti dio tog kolaca bez da nametnu svoj profit kao primarni interes vlasnika) i jos uvijek ne shvacam sto bi dobro mogla donijeti privatizacija prirodnih monopola, posebno ako nema snaznog regulatora koji ima i batinu u slucaju neposluha. Mozda ti malo presiroko koristis pojam "privatizacija" pa je i to uzrok nekih prividnih razlika u misljenjima.
Jos nesto, T Mobile i nije takav crni mrak u odnosu na donedavnog formalnog a jos uvijek i stvarnog monopolista T-Com u fiksnoj telefoniji i internetu. (Uopce mi nije jasno zasto i kako si me ugurao u VIP.) O HTu, ukljucujuci i prijedlog za analizu cijena, cu napisati nesto na blogu, nadam se sutra.
24.01.2006. (01:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kada kažem privatizacija onda mislim ne nužno na prodaju 100% imovine privatnoj osobi, nego na sve druge oblike koji bi uključivali privatnu inicijativu. To bi moglo biti primjerice predaja tvrtke na upravljanje (postoje i takvi modeli po vani), prodaja udjela tek toliko da dobiješ upravu privatnog vlasnika, koncesija. No na kraju, kao što i sam zaključuješ, sve ovisi o tome kako se taj prodaja realizira, to znači da mudro treba pristupiti prodaji i kasnije kontroli poštivanja tog ugovora. Ukratko; bilo koja opcija koja bi osigurala neovisnu i motiviranu upravu je dobrodošla.
24.01.2006. (09:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ja sam za revoluciju a ne evoluciju jer mi je ova druga prespora, a glede popisa trgovaččkih društava to se može začas iskrižati, eto sutra
24.01.2006. (14:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zorro
Mrak: "dođe privatni vlasnik i dalje imaš 100 milijuna novaca prihoda, no troškovi su odjednom 80 milijuna i ovih 20 milijuna je nekakva dobit"---kao sto je WinstonW rekao, privatnik bi odmah ukinuo neprofitabilne dionice, tj. drzava uvijek treba nesto subvencionirati da bi se odrzale neprofitabilni ali socijalno potrebni dijelovi sistema (koji nemaju sansu biti profitabilni). --- dobar primjer je privatizacija brotanske zeljeznice (BR-British Rail): "The expectation that there were considerable costs that could be slashed from the system was not fulfilled; new operators found that BR had already done much of what could be done to improve efficiency." (http://en.wikipedia.org/wiki/Privatization_of_British_railways) --- drugim rijecima, javno poduzece moze ako hoce, ali ne smije se dovoditi kadar po babi i stricevima, i vlada ga ne smije se podmazivati iz politickih pobuda---ne kazem da se ne smije privatizirati ali treba dobro paziti kome se prodaje i sastaviti dobar ugovor koji ce stititi potrosace i osigurati da privatnik ne stedi na modernizaciji i ljudima.
25.01.2006. (15:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
E pa jedan od osnovnih zakona ekonomije je da se država ne bi trebala uplitati u bilo kakvo tržište. 3-maj, jadrolinija etc. Gobalno gledano - jeste se zapitali ikad ZAŠTO je Afrika dan danas tako siromašna kakva je? Zašto ona "ne može (!)" sama stati na noge već živi od humanitarne pomoći? Da se države ne upliću u tržišne utrke, Afrika bi odavno se izvukla iz svoje neimaštine i bijede (znali ste da je Afrika PUNA prepunih silosa i hrane za koju ljudi nemaju para a svaki dan od gladi umire 1000 ljudi?!). Ovo je teže za shvatiti iz ovih par šturih rečenica al vjerujte kad kažem da SVAKO uplitanje države u tržišne vode je ravno SRANJU! "Mi moramo spasiti ovih 5000 ljudi našeg najjvećeg brodogradilišta da ne ostanu na ulici..." - koje sranje! To što bi na mjesto tog nesposobnog poduzeća došlo drugo, bolje, sa 15000 NOVIH radnih mjesta to nikom ništa nego ne... ajmo financirati bankrot ovoga još sljedećih 10 godina da ljudi ne bi rekli "Nećemo za vas glasati, vi nam ne pomažete i ne mislite na "male" ljude..."... pih! Sere mi se od države koja se upliće u slobodno tržište!
04.02.2006. (12:13)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Čitam ove komentare i "koja bi grad. pod. trebalo privatizirati a koja ne"... Ljudi! NEMOJTE miješati lokalnu supravu i samoupravu sa državnom upravom! Naravno da bi gradska vlast trebala kontrolirati što i kako ulagati u njihovu regiju - poduzeća su tu da se natječu KOJA će dobiti taj posao; to što mi NEMAMO poduzeća koja se bave tom problematikom - to je drugi par rukavica. Baš porezne obveznike briga KOLIKO će utrošiti na javne radove - pa nisu njihove pare. I shvatite već jednom da su jedan od naših glavnih problema u ovoj državi mito i korupcija.
04.02.2006. (12:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
openmind
Čovječe...koliko ti imaš godina???Kako se ti zoveš???
23.01.2006. (17:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mmda..
..punoljetan je valjda..
23.01.2006. (18:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
moja lektu(i)ra
Mrak ima taman godina, a sol u glavi se ne da osporiti....Mrak..Mrak....Mrak...(to je navijanje)
23.01.2006. (18:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Cartmann
Glavni razlog zbog kojeg ne otpustaju je taj sto su ti ljudi ujedno i glasovi na izborima.
23.01.2006. (19:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Neke stvari bi definitivno trebalo privatizirati, ali bjesomucna privatizacija svega i bez razmisljanja je li privatizacija, tj. prijenos vlasnistva, najbolje rjesenje (i sam spominjes koncesije, a ima jos puno drugih nacina) nije bas najpametniji pristup. Npr. jedan primjer ti je City express i Hrvatska Posta. Hoce li City Express dostavljati postu i u Mrdusu Donju? Ako nece, tko hoce i hoce li ti jadnici morati placati stostruko vecu cijenu? Logika profitabilnosti bi to nalagala. Da sad ne pocnemo opet s vodovodom ili skupljanjem smeca iz nepristupacnijih krajeva grada koji jednako placaju naknade kao i oni u centru. (Da, moglo bi se to drukcije naplacivati.) izgleda da sam prepoznao osnovni pojam iz ekonomije koji propustas: ekonomska efikasnost. Optimalno poslovanje za cijelo drustvo nije nuzno ono koje radi najvceci profit vlasniku. Npr., vratimo se vodovodu. Mi svi imamo neku korist u tome sto imamo vodovod i to je neka vrijednost za sve nas individualno. Efikasna alokacija je ona koja maksimalizira vrijednost svih nas (pozitivnu ili negativnu) iz postojanja takve usluge. Ne znam je li bi bilo optimalno da svi imamo negativnu vrijednost od visokih cijena i slabih usluga vodovoda i da vlasnik vodovoda ima pozitivnu vrijednost iskazanu u profitu. mozda i bi, ali je isto tako mozda optimalno da vodovod ne radi znacajne profite (efikasno poslovanje je neupitno i tu se salzemo), ali da zbroj svih nasih pojedinacnih vrijednosti bude dovoljna nadoknada za manje profite. i sam grad vrijedi vise ako znamo da ima infrastrukturu i da ce se moci dalje razvijati pa je i nekom iz centra u biti u interesu da vodovod ulaze u razvoj svoje mreze, itd. Sad si uzmi za primjer HT: je li profit HTa i bijes i nezadovoljstvo miljuna korisnika najbolji nacin da se raspodjeli ukupna korisnost i neosporno dodana vrijednost koju je omogucilo bolje poslovanje HTa (u usporedbi s HPTom 80ih). Da sad ne govorim o tome da bi razina usluge bila ista da se profit tj. korsinost malo pravednije preraspodjeli (njima manji profit, a nama malo bolje cijene i osjecaj mda samo manje opljackani). To je tesko kad smo im poklonili infrastrukturu i monopol u fiksnoj telefoniji. Njihov interes nije isti kao i interes korisnika. U situaciji perfektne konkurencije firme koje se natjecu cu same kroz natjecanje smanjivati svoj profit i samim tim prebacivati dio dodane vrijednopsti korisnicima (a bez korisnika koji koriste usluge ili proizvode ne bi bilo dodan e vrijednosti pa je logicno da i oni sudjeluju u podjeli kolaca). Kod prirodnog monopola ili situacija duopola oligopola ili kartelskog ponasanja takvog natjecanja nema i zato je potreban regulator.
23.01.2006. (19:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
http://mrak.org
@winston; zašto si kod HTa spreman protestirati na visoke cijene dok istovremeno trošiš usluge VIPa koje su objektivno minijaturno veće od HTovih? da li je HTova usluga doista skupa i zašto? (trošim peteroznamenkastu cifru na telekomunikacije mjesečno i mislim da sam autoritet za govoriti o tome). A glede javnih poduzeća i komunalaca probaj malo razmisliti o tome na slijedeći način; imaš tvrtku (javno poduzeće) koje posluje neracionalno i ima ukupne prihode 100 milijuna nečega i troškove jednako toliko - dođe privatni vlasnik i i dalje imaš 100 milijuna novaca prihoda, no troškovi su odjednom 80 milijuna i ovih 20 milijuna je nekakva dobit; što je bolje od ova dva scenarija? ja mislim da je tržišno poslovanje neminovnost i da je bolje da se toga ulovimo prije nego kasnije, jer će kasnije biti prekasno. a što se tiče gradnje vodovoda u nekim lijevim ulicama ili sakupljanju smeća na periferiji to je opet pitanje koncesije jer koncesija propisuje gdje se smeće mora sakupljati ili gdje se vodovod mora sagraditi - ja samo tvrdim kako će privatna inicijativa upravljati imovinom daleko efikasnije, a koncesija i njezini uvjeti moraju definirani na način da profit ne bude jedini "driver" takve tvrtke. A kada i kažem privatna inicijativa onda mislim ne na jozu tajkuna nego na ozbiljne investitore, mirovinske fondove i slične institucije koje se profesionalno bave upravljanjem tvrtkama, a ne polupismeni gradski zastupnici koji su tamo došli po partijskim ili rodbinskim zaslugama. I na kraju, da privedemo diskusiju kraju, neovisno o tome što ja ili ti mislio o cijeloj priči - sasvim je neminovno da se komunalna poduzeća u ovome ili onome času privatiziraju i možemo se samo nadati da će model privatizacije biti inteligentniji od bilo čega što se danas nudi na tržištu (btw. obzirom da komunalna poduzeća nisu vlasništvo države nego grada, nisam siguran da li se zakon o privatizaciji na njih uopće odnosi)
23.01.2006. (22:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Efikasno poslovanje je svima u interesu (to sam i spomenuo). Ako se radi o trzistu koje funkcionira, pustanje firmi koje iskljucivo trce za profitom je dobro rjesenje. Ako se ne radi o takvoj situaciji, a kod raznih komunalija se mozda i ne radi, onda ustupanje vlasnistva nije najbolje rjesenje jer nema nikakve garancije da ce interesi i ciljevi novog vlasnika biti u skladu s javnim interesom. U takvim slucajevima, ako vec ne znamo sami sloziti ugovore koji ce korektno posloziti interese managera s ciljevima efikasnosti (ili ako se neefikasnoscu poslovanja rjesavaju socijalna pitanja, tj. cuvaju se radna mjesta koja nikome ne trebaju), uvijek mozemo sloziti ugovore o upravljanju poduzecima, a ako i to ne znamo, mozemo probati s koncesijama uz neke uvjete... Tu jos nigdje nema privatizacije (ali ima brdo mogucnosti za ulazak onih tvojih koji ce smanjiti troskove poslovanja za 20 miljuna i sebi uzeti dio tog kolaca bez da nametnu svoj profit kao primarni interes vlasnika) i jos uvijek ne shvacam sto bi dobro mogla donijeti privatizacija prirodnih monopola, posebno ako nema snaznog regulatora koji ima i batinu u slucaju neposluha. Mozda ti malo presiroko koristis pojam "privatizacija" pa je i to uzrok nekih prividnih razlika u misljenjima. Jos nesto, T Mobile i nije takav crni mrak u odnosu na donedavnog formalnog a jos uvijek i stvarnog monopolista T-Com u fiksnoj telefoniji i internetu. (Uopce mi nije jasno zasto i kako si me ugurao u VIP.) O HTu, ukljucujuci i prijedlog za analizu cijena, cu napisati nesto na blogu, nadam se sutra.
24.01.2006. (01:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
http://mrak.org
Kada kažem privatizacija onda mislim ne nužno na prodaju 100% imovine privatnoj osobi, nego na sve druge oblike koji bi uključivali privatnu inicijativu. To bi moglo biti primjerice predaja tvrtke na upravljanje (postoje i takvi modeli po vani), prodaja udjela tek toliko da dobiješ upravu privatnog vlasnika, koncesija. No na kraju, kao što i sam zaključuješ, sve ovisi o tome kako se taj prodaja realizira, to znači da mudro treba pristupiti prodaji i kasnije kontroli poštivanja tog ugovora. Ukratko; bilo koja opcija koja bi osigurala neovisnu i motiviranu upravu je dobrodošla.
24.01.2006. (09:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Nasa razmisljanja su puno slicnija od onoga sto bi naivni promatrac naslutio na prvi pogled.
24.01.2006. (10:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
http://mrak.org
ja sam za revoluciju a ne evoluciju jer mi je ova druga prespora, a glede popisa trgovaččkih društava to se može začas iskrižati, eto sutra
24.01.2006. (14:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zorro
Mrak: "dođe privatni vlasnik i dalje imaš 100 milijuna novaca prihoda, no troškovi su odjednom 80 milijuna i ovih 20 milijuna je nekakva dobit"---kao sto je WinstonW rekao, privatnik bi odmah ukinuo neprofitabilne dionice, tj. drzava uvijek treba nesto subvencionirati da bi se odrzale neprofitabilni ali socijalno potrebni dijelovi sistema (koji nemaju sansu biti profitabilni). --- dobar primjer je privatizacija brotanske zeljeznice (BR-British Rail): "The expectation that there were considerable costs that could be slashed from the system was not fulfilled; new operators found that BR had already done much of what could be done to improve efficiency." (http://en.wikipedia.org/wiki/Privatization_of_British_railways) --- drugim rijecima, javno poduzece moze ako hoce, ali ne smije se dovoditi kadar po babi i stricevima, i vlada ga ne smije se podmazivati iz politickih pobuda---ne kazem da se ne smije privatizirati ali treba dobro paziti kome se prodaje i sastaviti dobar ugovor koji ce stititi potrosace i osigurati da privatnik ne stedi na modernizaciji i ljudima.
25.01.2006. (15:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Food, Power & Sex
E pa jedan od osnovnih zakona ekonomije je da se država ne bi trebala uplitati u bilo kakvo tržište. 3-maj, jadrolinija etc. Gobalno gledano - jeste se zapitali ikad ZAŠTO je Afrika dan danas tako siromašna kakva je? Zašto ona "ne može (!)" sama stati na noge već živi od humanitarne pomoći? Da se države ne upliću u tržišne utrke, Afrika bi odavno se izvukla iz svoje neimaštine i bijede (znali ste da je Afrika PUNA prepunih silosa i hrane za koju ljudi nemaju para a svaki dan od gladi umire 1000 ljudi?!). Ovo je teže za shvatiti iz ovih par šturih rečenica al vjerujte kad kažem da SVAKO uplitanje države u tržišne vode je ravno SRANJU! "Mi moramo spasiti ovih 5000 ljudi našeg najjvećeg brodogradilišta da ne ostanu na ulici..." - koje sranje! To što bi na mjesto tog nesposobnog poduzeća došlo drugo, bolje, sa 15000 NOVIH radnih mjesta to nikom ništa nego ne... ajmo financirati bankrot ovoga još sljedećih 10 godina da ljudi ne bi rekli "Nećemo za vas glasati, vi nam ne pomažete i ne mislite na "male" ljude..."... pih! Sere mi se od države koja se upliće u slobodno tržište!
04.02.2006. (12:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Food, Power & Sex
Čitam ove komentare i "koja bi grad. pod. trebalo privatizirati a koja ne"... Ljudi! NEMOJTE miješati lokalnu supravu i samoupravu sa državnom upravom! Naravno da bi gradska vlast trebala kontrolirati što i kako ulagati u njihovu regiju - poduzeća su tu da se natječu KOJA će dobiti taj posao; to što mi NEMAMO poduzeća koja se bave tom problematikom - to je drugi par rukavica. Baš porezne obveznike briga KOLIKO će utrošiti na javne radove - pa nisu njihove pare. I shvatite već jednom da su jedan od naših glavnih problema u ovoj državi mito i korupcija.
04.02.2006. (12:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...