Komentari

mracniblog.blog.hr

Dodaj komentar (23)

Marketing

  • Pustopoljinama zemaljskih sadržaja i ljudske psihe

    Nema smisla da nam pričaju o tržišnoj cijeni vode ako se ona jednostrano određuje.

    avatar

    18.01.2006. (15:57)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    da, ali je voda prirodni resurs poput nafte; objektivno, nafta te košta onoliko koliko te košta da je ispumpaš iz bušotine ali na trižtu ona košta 60usd po bačvi jer je to cijena koju je ekipa voljna platiti - ako voda košta xx kuna u našoj okolici tada je donekle logično i da u zagrebu košta toliko. druga varijanta je da zbrojiš koliko te košta vodoprivreda zagreb, uzmeš količinu vode koju imaš namjeru ispumpati, dodaš 20% na razne neracionalnosti i 20% na željenu dobit i to međusobno podijeliš i dobiješ cijenu baziranu na trošku - no ja radije glasam za tržišnu cijenu nego troškovnu ako je jediin ponuđač monopolna organizacija bez jasnog vlasnika

    avatar

    18.01.2006. (16:06)    -   -   -   -  

  • 45lines

    U Švicarskoj ne plaćaš čistoću. Da bi bacio smeđe u kontejner pred kućom/zgradom moraš kupiti vrećicu od kantona/grada po 3,5 franka. Dakle plaćaš koliko zagađuješ. Naravno, ne smiješ smeće bacati u nekim drugim vrećicama jer će te susjedi prijaviti a kazna ti se kreće od 50 do 500 franaka. Nema tu paušalnog plaćanja po kvadraturi ili broju osoba. Mi ko da živimo u feudalizmu kad se plaćao porez na dimnjake ili na prozore na kući.

    avatar

    18.01.2006. (16:09)    -   -   -   -  

  • Pustopoljinama zemaljskih sadržaja i ljudske psihe

    Mračni, ja ne bih volio da mi se cijena vode određuje takvim formulama; to ipak nije proizvodnja već crpljenje prirodnih resursa koji su ograničeni. Možda je povećanje cijena razumno i neophodno za održavanje pročišćavanja i distribucije vode, ali ekipi ide na genitalije što nitko u vladi/gradu/komunalnim poduzećima s nama ne komunicira kao s građanima, već kao s nekim inferiornim bićima od kojih se očekuje da plaćaju račune bez puno pitanja.

    avatar

    18.01.2006. (19:01)    -   -   -   -  

  • Wish_you_were_here

    sviđaju mi se misli dana... :) pozz

    avatar

    18.01.2006. (20:25)    -   -   -   -  

  • Svinje u blatu

    Mrak, malo si previse pojednostavnio trzisno funkcioniranje. Neutrino je vec rekao da kod monopola cijenu odredjuje monopolist, a ne trziste. Kad si vec zapeo za vodu, pogledaj si malo sto se dogadja s vodom po gradovima Juzne Amerike (a ima i primjer iz Srbije). Ne znam jes li i gdje si ucio osnove ekonomije, ali si izgleda neke bitne stvari propustio. Slazem se da je apsurdno odrzavati neefikasnost sistema i koristiti cijene komunalnih usluga i zaposljavanje u drzavnoj upravi kao mehanizme socijalne politike, no to ne znaci da je rjesenje privatizacija. Postoji puno nacina da se stvari posloze na nacin da se efikasno upravlja i da nema opasnosti od klona ili klonica HTa s vodom i slicnim stvarima u svojim rukama (npr. odvoz smeca je druga prica).

    avatar

    18.01.2006. (20:39)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    poanta priče je bila (i dalje je) da je vro teško odrediti što je to stvarna cijena npr. vode - postoje metode kojima se to može izračunati no ja ne bih htio vjerovati ljudima koji te podatke moraju dati; a cijela ta priča se i dalje svodi na to da smo okruženi glomaznim i neučinkovitim državnim aparatom koji je stvorio glomazne i neefikasne javne tvrtke - i sve nas to skupa košta daleko više nego što bi trebalo. ja nemam povjerenja u državni aparat i stoga zagovaram bespogovornu privatizaciju dok mi netko ne pokaže sustav koji kvalitetno funkcionira, uvjeren sam da se sa kvalitetno defniranim zadatkom i privatna inicijativa može poistovjetiti s javnim interesom, eto kao npr. slučaj s zbrinjavanjem otpadne ambalaže :) (heh, ovo zadnje je bila šala :)

    avatar

    18.01.2006. (21:17)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    ali telekom savršeno dobro funkcionira? (naravno ako znaš koji im je zadatak, a taj je donijeti brdo novaca vlasniku); voda je donekle subjektivna kategorija ali se za sve ostalo može bez problema izračunati koliko košta, no tu je onaj problem da li vjeruješ tim podacima ili ne, odnosno da li si siguran da je trošak koji oni imaju nastao optimalnom metodom rada? ja tome niti sekunde ne vjerujem i stoga je privatni vlasnik kojem je profit interes sigurno kvalitetniji izvor podataka i definitivno bolji motivator da se to dogodi. Kao što sam napisao gore, privatizacija komunalnih djelatnosti je nužnost htjeli mi nju ili ne i ona se jednostavno mora dogoditi.

    avatar

    19.01.2006. (08:09)    -   -   -   -  

  • novac

    nisam shvatio zašto povećanje cijene nije "dobar izgovor" za investiranje u infrastrukturu. Nije li u stvari najjeftinije kapitalne investicije plaćati vlastitim sredstvima umjesto zaduživati se u bankama i plaćati kamate? Druga je stvar ako mi svoja sredstva možemo uložiti negdje drugdje gdje će nam dobit biti veća, ali sumnjam da bi to ovdje bio slučaj. NIsam za to da se u potpunosti privatizira voda. Radije sam za oblik strateškog partnerstva jer je voda javni interes i ne možemo to nekome samo tako prodati - država mora zadržati dio kontrole, ali ne one operativne svakodnevne već strateške.

    avatar

    19.01.2006. (08:38)    -   -   -   -  

  • novac

    i još.... imaš odličan blog, ali ga uopće nisam čitao jer sam samo pogledao naslove i zaključio da pišeš o muzici koju uopće ne pratim. Šteta jer imaš odličnih tekstova.

    avatar

    19.01.2006. (08:55)    -   -   -   -  

  • Svinje u blatu

    Hvala, neutrino. Samo mala nadopuna tvog komentara: Regulatori su nuznost u prirodnim monopolima, ali i uz regulatora privatizacija nije jedino rjesenje.

    avatar

    19.01.2006. (10:55)    -   -   -   -  

  • Svinje u blatu

    Neovisno o ovoj temi, Telekom ne funkcionira "savrseno dobro". Izvlace profite s kojima je centrala prezadovoljna (tu su jos i izvlacenje novaca sa strane kroz razne interne consultinge i sl.), samo su daleko od bilo kakvog optimalnog vodjenja telekom businessa. Pogledaj si brojke i usporedi ih sa brojkama telekoma u slicnim drzavama ili razvijenim zemljama.

    avatar

    19.01.2006. (11:21)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    @ novac; mislim da je optimalno da se kratkoročni troškovi plaćaju kratkoročnim izvorima (računima), a da se dugoročne investicije financiraju dugoročnim izvorima - to bi ukratko značilo da bi investitor morao radije novce prikupljene povećanim prihodima uložiti u posao koji bi mu povećao prihode (gradnja vodovoda tamo gdje ga nema) nego da se bavi postojećom infrastrukturom (ok, malo je loš primjer ali mislim da je ideja jasna)

    avatar

    19.01.2006. (13:24)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    @ neutrino; telekom mlati lovu za vlasnika i to je njegov posao; u slučaju vodoopskrbe i njezine eventualne privatizacije mislim da je ključ u ispravnom definiranju koncesije; to znači da ako se kroz koncesiju za obavljanje posla dobro definira zadatak koji koncesionar mora obaviti onda se i kroz privatizaciju može odraditi dobar posao (naglasak na može, to nije nikakva garancija da će se stvarno i dogoditi), s druge strane siguran sam da je postojeći sustav duboko neefikasan, trom i skup i posljednje, mislim da ta cijela priča o "partnerstvima" ovog ili onog tipa egzistiraju samo kod nas; dakle ili imaš joint venture ili nemaš, ili privatiziraš ili ne, ili daš u koncesiju ili ne

    avatar

    19.01.2006. (13:27)    -   -   -   -  

  • http://mrak.org

    @ novac; moji naslovi su naslovi pjesama koji bi na ovaj ili onaj način (kao donji minimum u mojoj glavi) morali asocirati tj. biti naslov teksta o kojem pišem - o muzici pišem rijetko jer se u nju (osim aktivnog slušanja) ne razumijem

    avatar

    19.01.2006. (13:30)    -   -   -   -  

  • Dalibor

    Posve sam bliži ovom Neutrininom razmišljanju nego tvojem Mrače...Olako se poteže riječju '' privatizacija'' u kontekstu komunalnih društava. Mislim da općenito gledano u današnjoj Hrvatskoj ima jako puno nesporazuma oko toga što je javni sektor i što bi morao biti. Jednom za svagda, komunalna društva moraju poslovati na pozitivnoj nuli. Komunalna poduzeća ( baš me briga sada za Grad Zagreb, tamo ne živim i ne pratim problematiku, nego u HR provinciji ) u vlasništvu su jedinica lokalne samouprave. Valjda je jasno da infrastruktura neće biti nikada privatizirana. Mnoge ostale djelatnosti niti nebi bile zanimljive privatnom igraču osim u slučaju regulatornog kaosa i nedorečenosti kakav smo imali u prvom dobu haračenja HT-a. Mislim da ni ovi gore, kao ni struka , nisu potpuno glupi i da su uvidjeli greške mađarskih gradova iz sredine 90-tih godina. U gornje dijelu oko promišljanja budućnosti takvih društava nigdje se ne spominje strategija gospodarenja vodama i distribuiranjem plina, a koja je u tijeku rasprava i donošenje unutar stručnih tijela ( Hrvatske vode npr. ). Nitko ovdje od vas niti izrekom nije spomenuo tvrtku koja dobrim dijelom diktira cijenu plina i vode ( drže neke bunare ) u ovoj zemlji- svi ju znate, prodaje naftne derivate. Njihovo kruto ponašanje i posvemašnji interes mađarskog udjeličara MOL-a za vode rezultirao je prošlogošnjim formiranjem sektora za vode unutra navedene tvrtke i oni su jedan od glavnih predatora na vodene resurse u RH, iako imaju neke stvari koje im nejdu na ruku. Posve je izvjesno da će se ustanoviti uloga tzv. regionalnih distributera ( distribucija vode mag.vodovima ) te lokalnih distributera ( distribucija vode sek.mrežom). Distribucija plina je nešto otvorenije pitanje i tu će možda doći do znatnijih turbulencija po pitanju koncesija. Siguran je trend okrupljavanja distributera. Vidim da se dosta brka i oko pojmova financiranja novih mreža bez da se pročita slovo zakona o financiranju istoga. Istina je , da u stanovitom dijelu komunalna poduzeća pate od neefikasnosti , ali je isto tako istina da postoji maćehinski odnos lokalnih struktura vlasti čija opstojnost često ovisi o potezima i investicijama upravo takvih poduzeća . Sasvim banalno rečeno, satnica običnog radnika trpi deflaciju u takvom maćehinskom odnosu a opseg posla se povećava. Netko o efikasnosti ? Zato i jest ova ideja da nadzor krajnjih cijena usluga moraju vršiti druge kompetentne osobe, ali koje bi bile i otvorene za jadikovke poslovanja kom.poduzeća čija poslovna politika ne drži vodu zbog stalnih pritisaka politike. Netko je spomenuo da bi se kapitalne investicije trebale financirati iz vlastitih sredstava što je iluzija , jedino kreditna sredstva za popravak dotrajale i nove mreže ( dio od distributivne razlike ulazi u to ), eh, a da ne velimo da su dodjeljena sredstva Hrvatskih voda za izgradnju vodnih građevina u prošlim godinama zapravo- kreditna sredstva koja komunalna poduzeća nikada neće moći otplatiti nego će se takvo stanje riješiti pretakanjem vlasničkih udjela prema jedinicama lokalne samouprave... Pitanje smeća je isto zanimljivo. U vremenu pokretanja investicijskog ciklusa od 25 milijardi kuna koje je potrebno investirati u tehnologije okoliša ...

    avatar

    19.01.2006. (23:45)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...