OTKUD JE ZAISTA DJEDICA?!
Pa s Djeda, naravno!
Postoje mnoge legende o Djedu Božićnjaku, koji sa sjevera, u saonicama donosi djeci darove. Naravno, to je laž, jer svi znamo da taj sijedobradi starac dolazi iz našeg grada. No, vratit ćemo se nekoliko stoljeća unatrag...
Brdo Djed se prvi put pojavljuje s imenom «Dyed» 1653. na jednom crtežu grada, tadašnje Kozthanicze. Po pričama s ulice, tad se pojavljuje usamljeni djedica, koji Robinhudovskim načinom uzima bogatima i daruje djecu. Kako ga smatraju izopaćenikom, budući da je tada naša Kostajnica bila pod okupacijom Turskog carstva, djedica odlazi na brdo gdje se skriva u maloj pećini, koju možete i danas prepoznati. Kako ubrzo dolazi zima, naš junak se odlučio zgrijati, tako da se spustio u grad i popeo na krov obližnje kuće. U tom trenutku, dok se djedica pokušava ugrijati na dimnjak, popušta crijep i on pada nedaleko od kamina. Naočigled djece, kako bi izbjegao paniku i opasnost od turaka, koji su tada bili poznati po okrutnosti (sjetimo se samo kolčeva), djedica rumenih obraza im počinje pjevati i djeliti darove. Djeca očarana čarolijom ove večeri (kasnije će se dokazati da je to bilo veče na Badnjak) odlučuju da neće djedicu cinkati, uz djedicino obećanje da će doći i slijedeće godine.
Nakon nekoliko dana, djeca prepričavaju na ulici da ih je posjetio zamrznuti djed (nazivaju ga «Mraz»), te da živi na brdu povrh grada. Brdo nazivaju Djed.
I tako se naš Djed Božićnjak skriva u gradu sve do njegovog oslobođenja od Turaka 1688. godine. Kako je priča o hrabrom starcu došla do Bečkog dvora, dvorani uveličavaju priču i nastaje urbana legenda o Djedu Božićnjaku koji dobroj djeci donosi darove!
Ona priča o našem junaku kao promidžbenoj maskoti, iskorištena je tek početkom stoljeća kad su se neki pametni ljudi sjetili otvoriti robni centar na obalama Une, pa im je trebala priča da stvore potrošaćku groznicu uoći blagdana. Na žalost ta zamisao robnog centra do danas nije zaživjela, te nam ostaje nada povratka našeg djedice sa sjevera gdje je emigrirao iz našeg grada sredinom prošlog stoljeća.
Dakle, djeco, Djed Božićnjak je kostajničanin i ako budete dobri, možda će se vratiti na svoje brdo Djed i već sutra zajedno s vama, pustiti sa sanjkama niz Apanovac!
23.12.2005. (14:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ana
A... otkuda naziv "Apanovac"? Trazim svukuda i ne mogu naci zbog cega se ta cesta zove bas tako.
24.07.2011. (22:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Opera house
Pozdrav!
23.11.2005. (07:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
KI
lijepi pozdrav i tebi, kolega
04.12.2005. (15:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
almost Poznata
evo,reagiram
04.12.2005. (15:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Trio Fantasticus,tinci
tarantantan...:)
19.12.2005. (14:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
danko
OTKUD JE ZAISTA DJEDICA?! Pa s Djeda, naravno! Postoje mnoge legende o Djedu Božićnjaku, koji sa sjevera, u saonicama donosi djeci darove. Naravno, to je laž, jer svi znamo da taj sijedobradi starac dolazi iz našeg grada. No, vratit ćemo se nekoliko stoljeća unatrag... Brdo Djed se prvi put pojavljuje s imenom «Dyed» 1653. na jednom crtežu grada, tadašnje Kozthanicze. Po pričama s ulice, tad se pojavljuje usamljeni djedica, koji Robinhudovskim načinom uzima bogatima i daruje djecu. Kako ga smatraju izopaćenikom, budući da je tada naša Kostajnica bila pod okupacijom Turskog carstva, djedica odlazi na brdo gdje se skriva u maloj pećini, koju možete i danas prepoznati. Kako ubrzo dolazi zima, naš junak se odlučio zgrijati, tako da se spustio u grad i popeo na krov obližnje kuće. U tom trenutku, dok se djedica pokušava ugrijati na dimnjak, popušta crijep i on pada nedaleko od kamina. Naočigled djece, kako bi izbjegao paniku i opasnost od turaka, koji su tada bili poznati po okrutnosti (sjetimo se samo kolčeva), djedica rumenih obraza im počinje pjevati i djeliti darove. Djeca očarana čarolijom ove večeri (kasnije će se dokazati da je to bilo veče na Badnjak) odlučuju da neće djedicu cinkati, uz djedicino obećanje da će doći i slijedeće godine. Nakon nekoliko dana, djeca prepričavaju na ulici da ih je posjetio zamrznuti djed (nazivaju ga «Mraz»), te da živi na brdu povrh grada. Brdo nazivaju Djed. I tako se naš Djed Božićnjak skriva u gradu sve do njegovog oslobođenja od Turaka 1688. godine. Kako je priča o hrabrom starcu došla do Bečkog dvora, dvorani uveličavaju priču i nastaje urbana legenda o Djedu Božićnjaku koji dobroj djeci donosi darove! Ona priča o našem junaku kao promidžbenoj maskoti, iskorištena je tek početkom stoljeća kad su se neki pametni ljudi sjetili otvoriti robni centar na obalama Une, pa im je trebala priča da stvore potrošaćku groznicu uoći blagdana. Na žalost ta zamisao robnog centra do danas nije zaživjela, te nam ostaje nada povratka našeg djedice sa sjevera gdje je emigrirao iz našeg grada sredinom prošlog stoljeća. Dakle, djeco, Djed Božićnjak je kostajničanin i ako budete dobri, možda će se vratiti na svoje brdo Djed i već sutra zajedno s vama, pustiti sa sanjkama niz Apanovac!
23.12.2005. (14:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ana
A... otkuda naziv "Apanovac"? Trazim svukuda i ne mogu naci zbog cega se ta cesta zove bas tako.
24.07.2011. (22:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...