Komentari

ajvarisarma.blog.hr

Dodaj komentar (56)

Marketing

  • DOBREcureIDUuRAJaLOŠEgdjeGODpožele

    pozdrav...malo cudno vi cure se dirale e??? kaj ste vi

    avatar

    03.10.2005. (22:09)    -   -   -   -  

  • ice queen

    ej... nemoj bit u bedu, znam da neznam cijelu priču, al svejedno! sutra ću donjet u školu onu slikicu od brucea dickinsona pa ćemo je uspoređivat s bogadi sesar :)

    avatar

    03.10.2005. (22:28)    -   -   -   -  

  • Mateja Bogdan

    Zlo mi je od vas i imam probavne smetnje

    avatar

    04.10.2005. (11:38)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    već dosta dugo me zanima tko se potpisuje sa mateja bogdan....a ako ti se ne sviđa, tko te tjera da čitaš???

    avatar

    04.10.2005. (11:48)    -   -   -   -  

  • soda

    Mateja Bogdan. Wagnjaha. rotflmao

    avatar

    04.10.2005. (12:22)    -   -   -   -  

  • ...Wait and Bleed...

    vidim da ste me stavila pod linkove..lijepo.. i ja sam vas! pozdrav

    avatar

    04.10.2005. (15:12)    -   -   -   -  

  • ...Wait and Bleed...

    stavile

    avatar

    04.10.2005. (15:13)    -   -   -   -  

  • Anna B.

    Pokušaj naućiti riječi one glupe singlice od onih..kak se zovu... znaš, bili su na stori super nova. E da; sađša kežo tin, jel je?? E; Ja pokušala, i nemrem se prestat smijat. Ajd pozdrav

    avatar

    04.10.2005. (15:21)    -   -   -   -  

  • KLOZETSKA ŠOLJA

    weeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee

    avatar

    04.10.2005. (18:16)    -   -   -   -  

  • Beellzuebab

    Linkin Park Meteora Za bend o kojem su kružile glasine kako ga je sastavio trust mozgova, koji je svojedobno na hrpu stavio Backstreet Boys, Linkin Park su ispali više nego dobro. Daleko bolje od "autentičnih" Limp Bizkit po čijem su modelu, navodno, sastavljeni. Debi Linkin Parka "Hybrid Theory" još uvijek se dobro prodaje, premda je već pregazio 14 milijuna primjeraka, a kredo Linkin Parka danas je u odnosu na Limp Bizkit nemjerljivo veći. Tome su pridonijela i suluda 324 koncerta u samo godinu dana. Linkin Park bi doista mogli uskoro postati najveća rock grupa na svijetu i dokazati da 14 milijuna prodanih primjeraka debi albuma nisu slučajnost. Ako možda neće postati U2 (politički se još nisu angažirali), onda zasigurno možemo razgovarati o nasljednicima Red Hot Chili Peppersa ili o mutiranoj, stadionskoj rap-metal reinkaranciji Nine Inch Nailsa planetarne popularnosti kakvu su svojedobno uživali Van Halen, Motley Crue i Gunsi (minus narkomanski i groupies ekscesi). "Meteora" sadrži tri-četiri rasna singla (recentni singl "Somewhere I Belong,", odjavna "Numb" i sedma "Faint") koji neće upaliti samo ako su današnji klinci toliko prevrtljivi da ih Linkin Park više ne zanimaju; iako su do jučer rezali žile na njih. "Meteora" je gotovo na vlas ista kao njen prethodnik samo što zvuči glasnije, grandioznije, monumentalnije, dorađenije, cjelovitije, a i tekstovi s temom alijenacije i izgubljenosti su nešto bolje napisani. Trademark benda i dalje je Chester Bennington čije razderane glasnice vrijede suhog zlata, a bend još spretnije kombinira razorne heavy metal gitare (točno znaju kad treba stati i pustiti vokal u prvi plan), elektronske efekte koji gotovo ulaze u sferu holivudske filmske produkcije, hip-hop ritmove, rap sekvence i raskošne, himnične pop refrene stadionskih proporcija. Linkin Park su zaključili kako se konja koji dobija utrku ne isplati mijenjati te da bi bilo pametno napraviti barem još jedan album po uspješnoj recepturi "Hybrid Theory", pa zamku drugog albuma odgoditi za treći album kad se već može eksperimentirati. U novim role-modelima stadionskog rocka za 21. stoljeće osobno ne nalazim previše užitka, ali treba biti pošten i reći da se Linkin Park ne doimaju dosadno i pretenciozno poput arena-rock i simfo-rock bendova 70-ih jer imaju dvije izvrsne osobine. Gotovo svaku pjesmu pišu poput pop-hita za modernizirani rock instrumentarij i dovršavaju u tri-četiri minute, pa im čitav album od 12 pjesama traje optimalnih 37 minuta.

    avatar

    04.10.2005. (23:21)    -   -   -   -  

  • es ist alles nur geklaut.

    Datum rođenja: 1985 Mjesto i država: Napanee, Kanada Ona je sve samo ne obična. Skate punk, dinamičan duh, neposlušno dijete koje je u već dobi od dvije godine svojim glasom oduševljavalo sve prisutne. Ona je dijete iz malog mjesta koje nije moglo mirno sjediti u školskoj klupi već je bilo dovoljno sigurno u sebe da se uputi u New York i Los Angeles da izoštri svoje skladateljsko umijeće. Ona je 17-godišnjakinja, odlučna u svojoj namjeri da pod svojim uvjetima postane zvijezda. Za sebe kaže da "samo želi biti ono što jest, pisati što osjeća i nikada ne brinuti o tome što drugi misle". "Želim se oblačiti kao ja, želim se ponašati kao ja i želim pjevati kao ja". Upravo to Avril čini na njezinom prvom CD-u "Let Go", koji kombinira drske vokale, kristalno čisti glas i stil prave djevojke. Pjesma "Anything But Ordinary" je rockerska oda individualnosti, dok je gitaristički prvi singl "Complicated" jednostavna pjesma. Pjesma "I'm With You" otkriva Avrilinu meku stranu osobnosti, a pjesme kao "Losing Grip" i "Unwanted" suprotstavljaju odbijanje i izdaju. U pjesmama "My world" i "Mobile" artikuliran je njezin iznenadno hektičan stil života. "Imam mogućnost ispuniti svoj san. Ima me posvuda, letim s jednog kraja na drugi i svaki dan proživljavam različite situacije"-objašnjava Avril. "Ovo je moj životni stil i ne bih voljela normalno živjeti jer bih se dosađivala. Oduvijek sam znala da želim upravo ovo raditi. Sjećam se dok sam kao dijete stajala na krevetu kao na stageu pjevajući iz petnih žila zamišljajući tisuće ljudi oko sebe". Pjevala je kada god i gdje god je mogla: od gospela u crkvi do country glazbe na sajmovima, sve dok je nije zamijetila diskografska kuća Arista Records. Sa 16 godina preselila je na Manhattan i odmah započela raditi na svom prvom CD-u. "Volim skladati"-objašnjava Avril. "Kada sam uzrujana i kada to želim izbaciti iz sebe, dohvatim gitaru. Ponekad imam osjećaj da je moja gitara moj terapeut". Iako je Avril doslovno živjela u studiju za vrijeme rada u New Yorku, njezini se napori nisu odmah isplatili. "Započela sam raditi s tim doista talentiranim ljudima, ali nisam to osjećala. Pjesme nisu predstavljale mene"-priznaje. "Govorili su o ljudima koji su trebali pisati za mene, a zapravo samo ja to mogu. Moram sama stvarati svoju glazbu. Bio je to stresan period, ali nisam razmišljala da odustanem." Umjesto toga, zamijenila je obale. U Los Angelesu imala je novi početak koji je trebala. U L.A. je započela suradnju s producentom/skladateljem Cliffom Magnessom i shvatila je da je napokon naišla na pravu osobu. "Potpuno se slažemo jer me pušta da ja vodim. Potpuno je shvatio što želim i dopušta mi da to radim". Uz Magnessa i producentsku ekipu The matrix Avril nije mogla biti sretnija kada je vidjela kako je napravljen album "Let Go". "U proteklih godinu dana sazrela sam kao skladatelj"-naglašava Avril. Pjesma "Complicated" nije napisana o nekome posebno. To je pjesma o životu, o lažnim ljudima i odnosima. Za jednu od svojih najdražih pjesama "Losing Grip" Avril kaže da govori o jednom njenom bivšem dečku koji joj nije emotivno mogao pružiti ono što je ona tražila. "Sada to više nije važno, a iz toga je na kraju ispala dobra pjesma"-dodaje. Sada kada je album gotov Avril ne može dočekati koncerte. Šaljivo napominje da se turneja s njenim vlastitim skater-punk bendom neće bitno razlikovati od njenih nastupa na krevetu.

    avatar

    04.10.2005. (23:23)    -   -   -   -  

  • Beellzuebab

    Britney Spears Datum rođenja: 2.12. 1981 Mjesto i država: Kentwood, LA, SAD Miljenica medija, Britney Spears, rođena je 1981 godine u Kentwoodu, Los Angeles. Odmalena je pjevala i plesala što su roditelji ohrabrivali i podržavali. Prvi put ju je javnost vidjela kada je s 11 godina nastupala u showu Mickey Mouse Club, koji je bio strašno popularan u Americi.Tamo je provela dvije sezone iznenađujući sve oko sebe talentom, upornošću i željom za pjevanjem, plesanjem i publicitetom. Ukratko - smatrala se rođenom zvijezdom. I kasnije je u interwievima potvrđivala da je to bilo sve što ju je zanimalo. Upisala se u "Off-Broadway" plesni centar u New Yorku i Profesionalnu plesnu školu. 1999. izdavačka kuća Jive Records izdaje njezin debitanstski album ...Baby One More Time. Album je požnjeo ogroman uspjeh i svijet je počela hvatati Britneymania. Pjesme kao "(You drive me) Crazy" i "From the Bottom of My Broken Heart" ne silaze s Top ljestvica, a njezino lice s TV ekrana. Nikada dotada nijedna teen pjevačica nije postigla takav uspjeh i imala tako visoku nakladu. Odmah nakon prvog albuma dolazi do promjene imagea, od male djevojčice postaje sexy pjevačica, iako je to dugo poricano iz njena tabora, transformacija je bila očita. Na njoj je radila vojska profesionalaca i uspjeh nije izostao. Danas u svijetu vjerojatno postoje milijuni djevojaka koje žele izgledati upravo kao Britney. Uz novi Lolita-vamp look lansiran je 2000. godine njen drugi album Oops!...I Did It Again. Od još nekih njezinih odličnih poslovnih poteza ističemo ugovor s multinacionalnim kompanijama "Pepsi" i "Scetcher's". Javnost je od početka svakodnevno bombardirana izjavama i tračevima o njenoj romantičnoj vezi s liderom grupe "N 'Sync" Justinom Timberlakeom (veza je, navodno, ipak doživjela svoj kraj početkom ove godine). Treći album jednostavnog naziva Britney promovirao je njen zreliji, djevojački i prirodniji look, što i sama potvrđuje izjavljujući kako je taj album kao dnevnik djevojčice koja postaje mlada žena.

    avatar

    04.10.2005. (23:24)    -   -   -   -  

  • Beellzuebab

    Lyrics: I love Rock N' Roll Hey!? Is this thing on? I saw him dancing there by the record machine I knew he must have been about seventeen The beat was going strong Playing my favourite song And I could tell it wouldn't be long until he was with me YEAH Me And I could tell it wouldn't be long until he was with me YEAH With me Singin' I love Rock 'N Roll So put another dime in the jukebox, Baby I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me Ouw ! He smiled, so I got up and asked for his name" That don't matter," he said, "'cause it's all the same." I said, "Can I take you home where we can be alone?" And next we were moving on and he was with me, yeah, me And we were moving on singin the same old song Yeah with me Singing: I love Rock N' Roll So put another dime in the jukebox, Baby I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me I love Rock N' Roll 'cause it suits my soul I love Rock N' Roll Yeah.... I said, "Can I take you home where we can be alone?" And next thing we were moving on and he was with me, yeah, me, And we were moving on and singin that same old song Yeah with me Singing: I love Rock N' Roll So put another dime in the jukebox Baby I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me I love Rock N' Rol l(I love Rock N' Rolll) So put another dime in the jukebox Baby I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me (dance with me) I love Rock N' Roll (I Rock N' Roll) So put another dime in the jukebox Baby(so dance with me) I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me(dance with me) I love Rock N' Roll(oh....) So put another dime in the jukebox Baby(oh....) I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me(dance with me) I love Rock N' Roll So put another dime in the jukebox Baby I love Rock N' Roll So come and take your time and dance with me!

    avatar

    04.10.2005. (23:26)    -   -   -   -  

  • Mladi HDZ-ovac

    Mislim, ono e, pošto ste vi tak tru rokeri ono pa e vama ovo uopće ne treba, ali evo tru rok lyricsa i infa za vas 7% pravih, tru, hard core rockera koji na pjesmi ne razlikuju gitaru od bassa a bass od bubnjeva!!! Ali bar znate kaj znači vokal!!! Da, to je onaj stalak za mikrofon!!!!!

    avatar

    04.10.2005. (23:29)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    da. ovo uopće nije ni britnina pjesma...to je pokupljeno.

    avatar

    05.10.2005. (12:34)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    e, da, zaboravih reć da ja ne pljujem po linkin parku i ne maltretiram okolo ljude da moraju slušat ono kaj ja slušam jer znam da su ukusi različiti. imam ja frendova koji slušaju i narodnjake i pop i hip hop i to sve. i nemam apsolutno nikakvih predrasuda, samo mi je čudno da netko čuje bulvard of broukn džrims i odma je roker

    avatar

    05.10.2005. (12:41)    -   -   -   -  

  • =( a jadne li ste... (vi

    KAD SVI KOPI PEJSTAJU BUDEM I JA... , : III IV - / , ; [ ]. - 7. . - : , 2003 ( : " "). - 146 ., [5] . : . ; 24 cm 1.500. ISBN 86-17-10157-1 (.) 37.016:640.4(075.3) COBISS.SR-ID 113458956 2004 - 2456 , : II - / , , . - 7. . - : , 2004 ( : ). - 129 . : . , ; 24 cm 1.000. - : . 129. ISBN 86-17-11573-4 (.) 37.016:640.4(075.3) COBISS.SR-ID 113885708 2004 - 2457 , : / . - : , , , 2003 ( : ). - 204 . : ; 24 cm 200. - : . 204. (.) 37.016:64(075.3) COBISS.SR-ID 114188556 ---------------------------------------------------------------- ---------------- 37.016:656(075.2/.3) 2004 - 2458 , III : ( ) : IV / . - 2., . - : , 2003 ( : ). - 169 . : . ; 27 cm 600. - : . 167-168. ISBN 86-17-10803-7 (.) 37.016:656.8(075.3) COBISS.SR-ID 112332812 ---------------------------------------------------------------- ---------------- 37.016:657(075.3) 2004 - 2459 , : III / . - 4. . - : , 2004 ( : ). - 174 . : ; 29 cm 3.000. - : . [175]. ISBN 86-17-11493-2 (.) 37.016:657(075.3)(076) COBISS.SR-ID 113178124 2004 - 2460 -, : IV / -. - 6. . - : , 2004 ( : ). - 183 . : . , ; 29 cm 2.700. - : . [184]. - - - . - 16 . - - - . - 16 . ISBN 86-17-11518-1 (.) 37.016:657(075.3) COBISS.SR-ID 116128268 2004 - 1233 , . : / . . - 4. . - : - ; : , 2003 ( : ). - 393 . : . ; 24 cm 2.000. - . 5-6: / . - . 372-384: / . - : . 385-389. - : / . . ISBN 86-441-0475-6 (.) 279 279:271.222(479.11) 133 COBISS.SR-ID 105166860 2004 - 1234 U početku Bog --- : udžbenik za veronauku : godina 9. / [priredio Jovan Mihaljčić ; stručni saradnik Milan Šušljić]. - Beograd : Preporod : Hrišćanska adventistička crkva, Jugo-istočna evropska unija, Odeljenje za vaspitanje, 2003 (Beograd : Preporod : Hrišćanska adventistička crkva, Jugo-istočna evropska unija, Odeljenje za vaspitanje). - 283 str. : ilustr. ; 20 cm Podaci o autorima preuzeti iz impresuma. - Tiraž 200. ISBN 86-423-0176-7 (Preporod; broš.) 279.13-282.4(075.2) 37.016:2(075.2) COBISS.SR-ID 108361740 2004 - 1235 , Bićete mi svedoci : prilozi za istoriju Hrišćanske adventističke crkve na području Jugoistočne Evrope / Milan Šušljić. - Beograd : Preporod, 2004 (Beograd : Preporod). - 454 str. ; 24 cm Tiraž 1.000. ISBN 86-423-0188-0 (broš.) 279.14-9(4-12) COBISS.SR-ID 114077964 ---------------------------------------------------------------- ---------------- 28 2004 - 1236 - O samospoznaji : eliksir duševne sreće / Al-Gazali ; preveo sa nemačkog Nebojša Barać. - 1. izd. - Beograd : Zlatni zmaj, 2004 (Beograd : Zuhra). - 87 str. ; 17 cm. - (Biblioteka Eliksir duševne sreće) Prevedeno prema: Das Elixir der Glueckseligkeit. - Tiraž 500. - Napomene uz tekst. ISBN 86-83495-14-0 (broš.) 28-58 28-18 28-1 - 141.336 COBISS.SR-ID 113800972 2004 - 1237 -, Islamski odgoj i škola Hasana EL-Bennaa : povodom tridesete godišnjice ubistva šehida Hasana El-Bennaa / Jusuf El-Qaradawi ; [prijevod Sulejman Topoljak]. - Novi Pazar : El-Kelimeh, 2003 (Beograd : Print Graphic Trade). - 148 str. ; 21 cm Prevod dela: At-Tarbija al-islamijja wa madrasatu Hasan al-Banna. - Tekst na srp. i arap. jeziku. - Tiraž 300. ISBN 86-83707-22-9 (broš.) 28:37.032 28:929 - COBISS.SR-ID 110904588 2004 - 1238 -, Ruža iz bašče Resulullaha : 175 muttefekun alejhi hadisa (Buhari i Muslim) sa komentarom / Abdul Ganijj El-Maqdisi ; [prevod, prokomentarisao i bilješkama propratio Sanin Musa]. - Novi Pazar : El-Kelimeh, 2004 (Beograd : Print Graphic Trade). - 211 str. ; 21 cm Prevod dela: 'Umdatu-l-ahkâm. - Tekst na srp. i arap. jeziku. - Tiraž 300. - Str. 5-7: Predgovor / Sanin Musa. - Bibliografija: str. 199-200. ISBN 86-83707-23-7 (karton) 28-747 28-42 COBISS.SR-ID 111765772 2004 - 1239 , . Sufizam : mistici islama / Rejnold A. Nikolson ; [prevod Dušan Stojanović]. - 1. izd. - Beograd : Babun, 2004 (Beograd : Lukaštampa). - 119 str. ; 21 cm. - (Metafizička biblioteka ; kolo 1, knj. 7) Prevod dela: The Mystics of Islam / Reynold A. Nicholson. - Tiraž 418. ISBN 86-83737-12-8 (broš.) 28-584/.7 141.336 COBISS.SR-ID 109755148 2004 - 1240 SO si o Islamo? / [nakhada Bajram Haliti]. - Beograd : Kulturako kendro e Islamskune Republikako Iran= Kulturni centar islamske Republike Irana : Nevimatandji informativnuni agencija e rromendji ane Srbija thaj Crna Gora= Novinsko informativna agencija Roma SCG, 2004 (Beograd : Anasgraf). - 79 str. ; 18 cm Tiraž 500. - Bibliografija: str. 79. ISBN 86-904281-2-7 (B. Haliti; broš.) 28 COBISS.SR-ID 117105932

    avatar

    05.10.2005. (21:40)    -   -   -   -  

  • Muzičar

    Samo ću reć koji je loner kreten!!! Poanta glazbe je interpretacija a ne da neki mali masni štreber šta nema život i sluša sve za kaj je čuo da je dobro od drugih pa je proveo sate i sate štrebetajući gluposti čist toliko da može reć da on kuži zašto je nešto dobro!!! Dečko, daj se ubi, sam tak da drugi nemoraju!!! LAME!!!!!

    avatar

    05.10.2005. (21:40)    -   -   -   -  

  • Muzičar

    Sam ću reć koji je loner kreten!!! Poanta glazbe je pojedinačna interpretacija, a ne da neki mali mršavi (ili jako debeli) štreber koji nema život i sluša sve za kaj je od nekog čuo da je dobro, a onda ide na net i satima štrebeta gluposti čist da može reć da on kuži šta je tu dobro svima soli pamet i priča kako je metal zakon!!! Daj se ubi, čist toliko da se drugi ne zamaraju tvojim bijednim postojanjem i planiranjem tvoje smrti!!! Iron Maiden SUCKS!!! Lame!!!! Ubi se!!!

    avatar

    05.10.2005. (21:45)    -   -   -   -  

  • The loner

    Muzičaru hvala. Reci, tebi je tata često rektalno mjerio temperaturu?

    avatar

    05.10.2005. (21:54)    -   -   -   -  

  • Mateja Bogdan

    Tema ovoga rada jest odnos između determinizma i slobodne volje. Čovjek na osnovi intuicije smatra da posjeduje osobnu slobodu odlučivanja, ali ukoliko razmotri činjenicu da su i njegovi postupci determinirani, pojam osobne slobode postaje znatno manje evidentan. Ovim se radom pokušava razjasniti nekoliko problema koji su zaokupljali mislioce kroz sva razdoblja historije filozofije, od antike do danas – je li svijet u potpunosti deterministički ustrojen, u kojoj su mjeri ljudski postupci determinirani vanjskim faktorima, postoji li mogućnost izbora u apsolutno determiniranom svijetu, te u kojim se situacijama čovjek treba smatrati odgovornim za svoje postupke. Ovim radom ne želi se problemu pristupiti historijski, opisujući razmišljanja pojedinih filozofa kroz historiju filozofije, niti se žele obuhvatiti sve implikacije determinizma; prije svega želi se razjasniti terminološku pomutnju nastalu nedosljednim korištenjem pojmova vezanih uz determinizam i slobodnu volju, te se na osnovi jednoznačno utvrđenih termina želi objasniti posljedice determinističkoga (osobito fizikalističkoga) sagledavanja svijeta na moralni život ljudi. S ciljem sustavnoga pristupa temeljnim problemima rada utvrđen je sljedeći raspored u sedam poglavlja: u uvodu se nastoji predstaviti sama struktura rada i tema koja je u njemu obrađena, a u drugom su poglavlju predstavljeni pojmovi relevantni za shvaćanje problema odnosa determinizma i slobodne volje. Pritom svaki pojam nije objašnjen kroz pojedine filozofske pristupe, već se s neutralnoga stajališta pokušalo odrediti analitički najkorisnije značenje svakoga od izabranih pojmova. U trećem poglavlju detaljnije je razjašnjen sam termin determinizma: navedeno je koja se sve shvaćanja determinizma koriste u filozofiji, znanosti i svakodnevnom govoru, te koje sve vrste determinizama postoje. U četvrtom je poglavlju izdvojen fizikalni determinizam, kao najkorisnije shvaćanje determinizma za ovaj rad, te se objašnjava shvaćanje determinizma u klasičnoj, Newtonovoj fizici, te u suvremenoj, kvantnoj fizici. Peto poglavlje jest ključno poglavlje koje se zasniva na tvrdnjama iznesenim u prethodnim poglavljima – u njemu se uvodi termin slobodne volje, te se predstavljaju deterministički i indeterministički pristupi za objašnjenje mogućnosti (odnosno nemogućnosti) postojanja slobodne volje u determiniranom svijetu. Cilj je šestoga poglavlja dodatno razjasniti u kojoj je mjeri determinizam vezan za čovjekovu moralnost time što se sagledava nužnost postojanja odgovornosti, nagrade i kazne u svakoj ljudskoj zajednici. U zaključku (sedmom poglavlju) nastoji se konačno ustanoviti koje posljedice proizlaze iz stajališta da ne postoji slobodna volja, te koje proizlaze iz teze da je čovjek biće koje je u stanju slobodno birati. 2. Objašnjenje ključnih pojmova Kako bi se problemu odnosa determinizma i slobodne volje moglo pristupiti na što objektivniji način, važno je prije upuštanja u samu raspravu odrediti značenje ključnih pojmova. Pritom se javlja otežavajuća okolnost što pojedini termini imaju različita značenja kod različitih autora – svaki autor, naime, prilagođava značenje termina svojem govornom sklopu i svojim filozofskim intencijama. U ovom radu pokazat će se da mnogi sukobi u raspravi o postojanju slobodne volje gotovo nestaju ukoliko uvidimo da oni počivaju samo na različitim tumačenjima pojedinih termina, a ne na istinskom neslaganju oko nekih filozofskih pretpostavki. Hume je u skladu s time zaključio da «ne postoji filozofski problem slobodne volje, već je cijela rasprava samo jezičnog tipa» (Taylor, 1967:366). Važno je napomenuti da odredbe odabranih termina u ovom poglavlju nisu primjenjive na interpretaciju svih filozofskih teorija – pojmovi su ovdje objašnjeni samo radi kvalitetnijega predstavljanja i rješavanja problema unutar ovoga rada. Dva najvažnija pojma (determinizam i slobodna volja) dodatno su obrađeni u trećem, odnosno petom poglavlju. Osnovni pojam u ovom seminarskom radu jest determinizam. Pod determinizmom općenito razumijemo «shvaćanje o posvemašnjoj određenosti svih pojava» (Filipović, 1989:68). Drugačije formulirano, determinizam je «doktrina prema kojoj svaki događaj ima uzrok» (Blackburn, 1996:102). Pojam determinizma iscrpnije je prikazan u sljedećem (trećem) poglavlju, pa su zato ovdje navedene samo ove dvije definicije. Fatalizam je pristup životu prema kojem «je svako zbivanje u svijetu i svako ljudsko ponašanje unaprijed određeno i prema tome neizbježivo» (Filipović, 1989:104); odnosno, neovisno o našim htjenjima, posljedice će uvijek biti iste. Dok je determinizam isključivo znanstvena pretpostavka, fatalizam se shvaća kao «doktrina prema kojoj ponašanje čovjeka ne utječe na izvanjske događaje» (Blackburn, 1996:137). Lako je zamijetiti da je deterministički fatalizam zapravo kontradikcija, iako fatalizam proizlazi iz determinizma, iz uviđanja nužnosti. Fatalisti, naime, ističu nemogućnost utjecaja ljudskoga ponašanja na ishod budućnosti, dok determ

    avatar

    05.10.2005. (22:51)    -   -   -   -  

  • Mateja Bogdan

    Determinizam i slobodna volja 1. Uvod Tema ovoga rada jest odnos između determinizma i slobodne volje. Čovjek na osnovi intuicije smatra da posjeduje osobnu slobodu odlučivanja, ali ukoliko razmotri činjenicu da su i njegovi postupci determinirani, pojam osobne slobode postaje znatno manje evidentan. Ovim se radom pokušava razjasniti nekoliko problema koji su zaokupljali mislioce kroz sva razdoblja historije filozofije, od antike do danas – je li svijet u potpunosti deterministički ustrojen, u kojoj su mjeri ljudski postupci determinirani vanjskim faktorima, postoji li mogućnost izbora u apsolutno determiniranom svijetu, te u kojim se situacijama čovjek treba smatrati odgovornim za svoje postupke. Ovim radom ne želi se problemu pristupiti historijski, opisujući razmišljanja pojedinih filozofa kroz historiju filozofije, niti se žele obuhvatiti sve implikacije determinizma; prije svega želi se razjasniti terminološku pomutnju nastalu nedosljednim korištenjem pojmova vezanih uz determinizam i slobodnu volju, te se na osnovi jednoznačno utvrđenih termina želi objasniti posljedice determinističkoga (osobito fizikalističkoga) sagledavanja svijeta na moralni život ljudi. S ciljem sustavnoga pristupa temeljnim problemima rada utvrđen je sljedeći raspored u sedam poglavlja: u uvodu se nastoji predstaviti sama struktura rada i tema koja je u njemu obrađena, a u drugom su poglavlju predstavljeni pojmovi relevantni za shvaćanje problema odnosa determinizma i slobodne volje. Pritom svaki pojam nije objašnjen kroz pojedine filozofske pristupe, već se s neutralnoga stajališta pokušalo odrediti analitički najkorisnije značenje svakoga od izabranih pojmova. U trećem poglavlju detaljnije je razjašnjen sam termin determinizma: navedeno je koja se sve shvaćanja determinizma koriste u filozofiji, znanosti i svakodnevnom govoru, te koje sve vrste determinizama postoje. U četvrtom je poglavlju izdvojen fizikalni determinizam, kao najkorisnije shvaćanje determinizma za ovaj rad, te se objašnjava shvaćanje determinizma u klasičnoj, Newtonovoj fizici, te u suvremenoj, kvantnoj fizici. Peto poglavlje jest ključno poglavlje koje se zasniva na tvrdnjama iznesenim u prethodnim poglavljima – u njemu se uvodi termin slobodne volje, te se predstavljaju deterministički i indeterministički pristupi za objašnjenje mogućnosti (odnosno nemogućnosti) postojanja slobodne volje u determiniranom svijetu. Cilj je šestoga poglavlja dodatno razjasniti u kojoj je mjeri determinizam vezan za čovjekovu moralnost time što se sagledava nužnost postojanja odgovornosti, nagrade i kazne u svakoj ljudskoj zajednici. U zaključku (sedmom poglavlju) nastoji se konačno ustanoviti koje posljedice proizlaze iz stajališta da ne postoji slobodna volja, te koje proizlaze iz teze da je čovjek biće koje je u stanju slobodno birati. 2. Objašnjenje ključnih pojmova Kako bi se problemu odnosa determinizma i slobodne volje moglo pristupiti na što objektivniji način, važno je prije upuštanja u samu raspravu odrediti značenje ključnih pojmova. Pritom se javlja otežavajuća okolnost što pojedini termini imaju različita značenja kod različitih autora – svaki autor, naime, prilagođava značenje termina svojem govornom sklopu i svojim filozofskim intencijama. U ovom radu pokazat će se da mnogi sukobi u raspravi o postojanju slobodne volje gotovo nestaju ukoliko uvidimo da oni počivaju samo na različitim tumačenjima pojedinih termina, a ne na istinskom neslaganju oko nekih filozofskih pretpostavki. Hume je u skladu s time zaključio da «ne postoji filozofski problem slobodne volje, već je cijela rasprava samo jezičnog tipa» (Taylor, 1967:366). Važno je napomenuti da odredbe odabranih termina u ovom poglavlju nisu primjenjive na interpretaciju svih filozofskih teorija – pojmovi su ovdje objašnjeni samo radi kvalitetnijega predstavljanja i rješavanja problema unutar ovoga rada. Dva najvažnija pojma (determinizam i slobodna volja) dodatno su obrađeni u trećem, odnosno petom poglavlju. Osnovni pojam u ovom seminarskom radu jest determinizam. Pod determinizmom općenito razumijemo «shvaćanje o posvemašnjoj određenosti svih pojava» (Filipović, 1989:68). Drugačije formulirano, determinizam je «doktrina prema kojoj svaki događaj ima uzrok» (Blackburn, 1996:102). Pojam determinizma iscrpnije je prikazan u sljedećem (trećem) poglavlju, pa su zato ovdje navedene samo ove dvije definicije. Fatalizam je pristup životu prema kojem «je svako zbivanje u svijetu i svako ljudsko ponašanje unaprijed određeno i prema tome neizbježivo» (Filipović, 1989:104); odnosno, neovisno o našim htjenjima, posljedice će uvijek biti iste. Dok je determinizam isključivo znanstvena pretpostavka, fatalizam se shvaća kao «doktrina prema kojoj ponašanje čovjeka ne utječe na izvanjske događaje» (Blackburn, 1996:137). Lako je zamijetiti da je deterministički fatalizam zapravo kontradikcija, iako fatalizam proizlazi iz determinizma, iz uviđanja nužnosti. Fatalisti, naime, ističu nemogućnost utjecaja ljudsko

    avatar

    05.10.2005. (23:01)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    čemu sad ovo o determinizmu?

    avatar

    06.10.2005. (23:02)    -   -   -   -  

  • sarma

    jebote, kaj vi mislite da se nama daju čitati ti komentari....

    avatar

    07.10.2005. (08:09)    -   -   -   -  

  • sarma

    i stojko, ljubavi, ne bih baš rekla da je vokal stalak za mikrofon.... lol

    avatar

    07.10.2005. (08:22)    -   -   -   -  

učitavam...