Komentari

ajvarisarma.blog.hr

Dodaj komentar (21)

Marketing

  • abandoned

    ma daj, rozi dizajn?!fuj.........bljah!......... :) ajd užifajte, u subotu se vidimo na ribnjaku!

    avatar

    26.09.2005. (19:52)    -   -   -   -  

  • partvisch

    gud! 8D pozitiva rocks.

    avatar

    26.09.2005. (20:07)    -   -   -   -  

  • ice queen

    nice

    avatar

    26.09.2005. (21:18)    -   -   -   -  

  • Anna B.

    Mmm... Pink Post? Also, Sache sind dennoch wechseln ab? Diese post ist unterhaldend, ubestimmt und merkwurdig..;alab es ist Logisch. Fur meine Auge sind grosse Aspekt Vokabular bemerken. Naturlich; dass sind Ajvar und Sarma. Odda nicht... Ja.. Nein.. Ich Weiss nicht. Diese pink blog, wirkt an mir.. es ist nicht genau.. Bitte, diese Hintergrund wechseln. Gross Gruss als Mir und Alenke Peh.

    avatar

    26.09.2005. (21:43)    -   -   -   -  

  • partvisch

    sad bi se TAKO zrigala na taj njemacki... =&

    avatar

    27.09.2005. (20:20)    -   -   -   -  

  • partvisch

    sad bi se TAKO zrigala na taj njemacki... =&

    avatar

    27.09.2005. (20:21)    -   -   -   -  

  • ...Wait and Bleed...

    zakaj rozo?!

    avatar

    27.09.2005. (20:54)    -   -   -   -  

  • join zero cool on franz ferdinand party a 29.9 in jabuka. party starts at 6 o clock

    avatar

    28.09.2005. (09:35)    -   -   -   -  

  • Anna

    Gle; neki vole njemački, neki engleski, sve je stvar koliko ti tko nešto zgadi u životu, kužiš, ja recimo nemogu podnjeti engleski, neznam zašto, mrzim taj jezik, sve one jebeno glupe filmove; sve bi sinkronizirala na neki drugi jezik.. Svi se furaju na jebeno glupi engleski, svi ga znaju, mislim; znam ga i ja; Joj; zađto to sve pišem, By!:promijenite dizajn; Anna

    avatar

    28.09.2005. (10:56)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    e, njemački ti je lošiji od mog mađarskog. o ukusima se ne raspravlja i to je to. a akj fali rozom dizajnu? malo za promjenu.:))))

    avatar

    28.09.2005. (15:50)    -   -   -   -  

  • soda

    Opet si ne vidim komentar, pichkitza mu. >8( Evo ga na, i bolje mu je da ide...:>>Doooobar je rozi Miss Piggy dizayn. 8) Shtovishe, bash je pretvorio ovaj blog iz rupe u...u...XD, nema veze. Definitivus je boljshe. 8D

    avatar

    29.09.2005. (15:58)    -   -   -   -  

  • Pink hummingbird

    Neznam kaj svi dave, baš mi se sviđa ovaj rozy dizayn. Ugledale ste se na mene, priznajte! :) Pusa!

    avatar

    29.09.2005. (19:16)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    pa naravno da smo se na tebe ugledale. na kog drugog?? al mislim da ovog dizajna neće bit još dugo. nadam se da će se ovaj komentar vidjet, a ti ajs kuin, daj i ti svoj blog otvori.da. hoćemo nekaj novo, a što se tiče ovg da nam je blog bio rupa..ma još uvijek je i bit će

    avatar

    30.09.2005. (16:12)    -   -   -   -  

  • Anna B.

    JA BAŠ ONO HTJELA NAPISATI "Hej Barbie; di ti je Kenn" KADA ONO; NEKAJ SVE SIVO I BLACK; KAO; SADA SE FURATE NA ANDRGRAUND?? Ha_ha, zeka; ajd; bolje sivo nego rozo..

    avatar

    30.09.2005. (21:22)    -   -   -   -  

  • ice queen

    rozo je bilo bolje... :(

    avatar

    30.09.2005. (23:05)    -   -   -   -  

  • soda

    New NEW new Dizayn rocks! 8D

    avatar

    01.10.2005. (14:25)    -   -   -   -  

  • Anna B.

    Cekaj; ovo nije sivo nego zeleno... Pa dajte nabacite neki novi post!!!

    avatar

    02.10.2005. (13:03)    -   -   -   -  

  • ja, ajvar

    evo novog posta

    avatar

    02.10.2005. (20:20)    -   -   -   -  

  • soda

    Josh jedan.

    avatar

    02.10.2005. (23:28)    -   -   -   -  

  • partvisch

    to nie pooost, to je komentar. TT

    avatar

    03.10.2005. (00:17)    -   -   -   -  

  • Mateja Bogdan

    Determinizam i slobodna volja 1. Uvod Tema ovoga rada jest odnos između determinizma i slobodne volje. Čovjek na osnovi intuicije smatra da posjeduje osobnu slobodu odlučivanja, ali ukoliko razmotri činjenicu da su i njegovi postupci determinirani, pojam osobne slobode postaje znatno manje evidentan. Ovim se radom pokušava razjasniti nekoliko problema koji su zaokupljali mislioce kroz sva razdoblja historije filozofije, od antike do danas – je li svijet u potpunosti deterministički ustrojen, u kojoj su mjeri ljudski postupci determinirani vanjskim faktorima, postoji li mogućnost izbora u apsolutno determiniranom svijetu, te u kojim se situacijama čovjek treba smatrati odgovornim za svoje postupke. Ovim radom ne želi se problemu pristupiti historijski, opisujući razmišljanja pojedinih filozofa kroz historiju filozofije, niti se žele obuhvatiti sve implikacije determinizma; prije svega želi se razjasniti terminološku pomutnju nastalu nedosljednim korištenjem pojmova vezanih uz determinizam i slobodnu volju, te se na osnovi jednoznačno utvrđenih termina želi objasniti posljedice determinističkoga (osobito fizikalističkoga) sagledavanja svijeta na moralni život ljudi. S ciljem sustavnoga pristupa temeljnim problemima rada utvrđen je sljedeći raspored u sedam poglavlja: u uvodu se nastoji predstaviti sama struktura rada i tema koja je u njemu obrađena, a u drugom su poglavlju predstavljeni pojmovi relevantni za shvaćanje problema odnosa determinizma i slobodne volje. Pritom svaki pojam nije objašnjen kroz pojedine filozofske pristupe, već se s neutralnoga stajališta pokušalo odrediti analitički najkorisnije značenje svakoga od izabranih pojmova. U trećem poglavlju detaljnije je razjašnjen sam termin determinizma: navedeno je koja se sve shvaćanja determinizma koriste u filozofiji, znanosti i svakodnevnom govoru, te koje sve vrste determinizama postoje. U četvrtom je poglavlju izdvojen fizikalni determinizam, kao najkorisnije shvaćanje determinizma za ovaj rad, te se objašnjava shvaćanje determinizma u klasičnoj, Newtonovoj fizici, te u suvremenoj, kvantnoj fizici. Peto poglavlje jest ključno poglavlje koje se zasniva na tvrdnjama iznesenim u prethodnim poglavljima – u njemu se uvodi termin slobodne volje, te se predstavljaju deterministički i indeterministički pristupi za objašnjenje mogućnosti (odnosno nemogućnosti) postojanja slobodne volje u determiniranom svijetu. Cilj je šestoga poglavlja dodatno razjasniti u kojoj je mjeri determinizam vezan za čovjekovu moralnost time što se sagledava nužnost postojanja odgovornosti, nagrade i kazne u svakoj ljudskoj zajednici. U zaključku (sedmom poglavlju) nastoji se konačno ustanoviti koje posljedice proizlaze iz stajališta da ne postoji slobodna volja, te koje proizlaze iz teze da je čovjek biće koje je u stanju slobodno birati. 2. Objašnjenje ključnih pojmova Kako bi se problemu odnosa determinizma i slobodne volje moglo pristupiti na što objektivniji način, važno je prije upuštanja u samu raspravu odrediti značenje ključnih pojmova. Pritom se javlja otežavajuća okolnost što pojedini termini imaju različita značenja kod različitih autora – svaki autor, naime, prilagođava značenje termina svojem govornom sklopu i svojim filozofskim intencijama. U ovom radu pokazat će se da mnogi sukobi u raspravi o postojanju slobodne volje gotovo nestaju ukoliko uvidimo da oni počivaju samo na različitim tumačenjima pojedinih termina, a ne na istinskom neslaganju oko nekih filozofskih pretpostavki. Hume je u skladu s time zaključio da «ne postoji filozofski problem slobodne volje, već je cijela rasprava samo jezičnog tipa» (Taylor, 1967:366). Važno je napomenuti da odredbe odabranih termina u ovom poglavlju nisu primjenjive na interpretaciju svih filozofskih teorija – pojmovi su ovdje objašnjeni samo radi kvalitetnijega predstavljanja i rješavanja problema unutar ovoga rada. Dva najvažnija pojma (determinizam i slobodna volja) dodatno su obrađeni u trećem, odnosno petom poglavlju. Osnovni pojam u ovom seminarskom radu jest determinizam. Pod determinizmom općenito razumijemo «shvaćanje o posvemašnjoj određenosti svih pojava» (Filipović, 1989:68). Drugačije formulirano, determinizam je «doktrina prema kojoj svaki događaj ima uzrok» (Blackburn, 1996:102). Pojam determinizma iscrpnije je prikazan u sljedećem (trećem) poglavlju, pa su zato ovdje navedene samo ove dvije definicije. Fatalizam je pristup životu prema kojem «je svako zbivanje u svijetu i svako ljudsko ponašanje unaprijed određeno i prema tome neizbježivo» (Filipović, 1989:104); odnosno, neovisno o našim htjenjima, posljedice će uvijek biti iste. Dok je determinizam isključivo znanstvena pretpostavka, fatalizam se shvaća kao «doktrina prema kojoj ponašanje čovjeka ne utječe na izvanjske događaje» (Blackburn, 1996:137). Lako je zamijetiti da je deterministički fatalizam zapravo kontradikcija, iako fatalizam proizlazi iz determinizma, iz uviđanja nužnosti. Fatalisti, naime, ističu nemogućnost utjecaja ljudsko

    avatar

    05.10.2005. (23:02)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...