Komentari

livno1.blog.hr

Dodaj komentar (14)

Marketing

  • vranac

    bas ste budale dice se gotovina kriti po selima on je general a ne kokosar a taj gospodin iz australije koliko znam on je protjeran kao neodgovorna osoba i rizicna u gradu i njemu treba povesti racuna a sto se tice kapetana on je sigurno samo covjek posten radnik a ostalo je sve laz postovana gospodo punite stranicu pametnijim stvarima pozdrav gradu livnu

    avatar

    31.07.2005. (14:13)    -   -   -   -  

  • Zar Kapetan jos nije prominio ime u Satnik, ej a ti si se ono prije zvao Kulas?

    avatar

    31.07.2005. (19:25)    -   -   -   -  

  • vranac

    ko sam ja ko si ti ali kapetan je na svom mjestu a ti ako ako poznas dobro sorfer javi se

    avatar

    01.08.2005. (00:02)    -   -   -   -  

  • Svekar voda

    Ispravka: Stipe Kulis nije zvani "Kapaetan" nekgo Stipe Kuliš je zvani "Šćurla" a Kapetan je Ilija Puđa, kojemu je Šćurla naškodio prijavom.

    avatar

    01.08.2005. (11:48)    -   -   -   -  

  • vranac

    ti sa svekra vode dobro ne poznajes imena u svom selu jarane kapetanu nije ime ilija nego dragoja ako nevirujes kladimo se u bocu zezene pozdrav klapi

    avatar

    02.08.2005. (20:23)    -   -   -   -  

  • Mashet

    Ej Vranac, reci ti meni kako mozes bit siguran da je Kapetanu ime Dragoja? Ajd reci mi jesi li ti ikad Kapetanu rekao, Bog Dragoja?

    avatar

    03.08.2005. (21:30)    -   -   -   -  

  • vranac

    to ja nisam rekao bog dragoja ja ga dobro poznam a ti pajdo vjeruj meni istinu ti kazem kapetanu je ime dragoja a ime ile to je u materina pokojnog brata Ile sto je poginuo u ustasama ubili ga partizani zemlja im prokleta bila malo se priblizi mozda pijemo zajedno ja sam obicni pozdrav misani zivili 1000, godina

    avatar

    03.08.2005. (23:59)    -   -   -   -  

  • Rješenje:Dragoja Puđa ima dva imena:kod matičara ime mu je Dragoja i to ime mu je u svim dokumentima,osim jednog a to je krsni list u kojem je ime ILIJA Puđa,ali svi ga zovu Kapetan. A Stipe Kuliš ima nadimak ŠĆURLA,on je konfliktna osoba i može se reći i neuračunljiva.A naša policija u namanju ruku naivna,jer im je ta ista osoba u više navrata lažno prijavljivala druge osobe da da "rade mutne poslove" i mnogo drugih stvari!Sve u svemu Šćurla bi odlazio na policiju i izmišljao bilo kakvu prijavu protiv onoga ko mm nije po volji. Pozdrav iz Rovinja

    avatar

    04.08.2005. (13:15)    -   -   -   -  

  • LIVNJAK

    MA LJUDI NIJE LI NAM VRIME DA STVORIMO REPUBLIKU HERCEGOVINU OD LIVNA DO ZAP.MOSTARA I OD NEUMA DO RAME PRIČA SE DA NAM NEMA DRUGE SA OVIM BALIJAMA VIŠE NEĆE BITI PRAVOG ŽIVOTA, PA NEDAJU NAM VIŠE NI HRVATSKI JEZIK U ŠKOLAMA MORATI ĆE NAM DICA UČIT BOSANSKI A PROŠLI TJEDAN NAM USTAVNI SUD UKINU PRAVO NA HRVATSKI TV KANAL !!! RECITE HRVATI ŠTO DALJE KUD IDE OVAKVA BIH? BOG I HRVATI! ZA HERCEGOVINU LIVNJAK - 04.08.2005. (20:57) - #

    avatar

    04.08.2005. (21:03)    -   -   -   -  

  • NINA

    Jebli ti balije mater, SAMO BOSNA IHERCEGOVINA,

    avatar

    04.08.2005. (21:20)    -   -   -   -  

  • LIVNJAK

    KRATKA POVIJEST HERCEGOVINE HERCEGOVIN-A,- nekoć Zahumlje i Humska zemlja kao povijestan i zemljopisan naziv prvi se put pod tim imenom spominje 1454. u pismu bosanskoga sandžakbega Isa-bega Ishakovića. U širem smislu prostire se na 11.419 četvornih kilometara, a prema popisu pučanstva iz 1991. u njoj je živjelo 502.237 stanovnika. Do petsto metara nadmorske visine možemo govoriti o niskoj (primorskoj) Hercegovini, dok iznad toga preteže visoka (planinska) Hercegovina. Kao žila kucavica njome protječe rijeka Neretva s viže pritoka: Trebižatom, Ramom, Krupom, Bregavom i drugima. U kržkom reljefu i dinarskim vrletima caruju visoke planine Maglić (2386 m), Volujak (2294 m), Čvrsnica (2228 m), Cincar (2006 m) i Dinara (1913). Najveća polja su Livanjsko (400 četv. km), Duvanjsko (150 km) i Popovo (146 km). Najstariji tragovi ljudskoga boravka otkriveni su u polupećini Badanj kod Stoca u kanjonu rijeke Bregave 1976. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pr. Krista. Ostala značajna pretpovijesna nalazižta su Varvara (Prozor), Crvena stijena iznad Trebižnjice, Ravlića pećina (Grude) i Zelena pećina iznad vrela Bune (Mostar). U neolitiku (mladem kamenu dobu), osim spomenutih, postojala su ljudska prebivaližta na Čairu kod Stoca, Lisičićima kod Konjica i u okolici Posušja. Brončano doba (1800. - 700. pr. Kr.) znatno je bogatije nalazima. Najznačajniji ostatci iz brončanoga doba, a djelomice i iz željezna, svakako su gradine - utvrde na brdskim vrhuncima - i gomile - kamene grobne humka porazbacane po brdskom krajoliku. U željeznu dobu na povijesnoj pozornici javljaju se ilirska plemena, od kojih kao najpoznatija izdvajamo Delmate, Ardijejce i Daorse. Delmati su živjeli u početku oko Duvanjskog i livanjskog polja, ali su se kasnije prožirili do Jadranskoga mora i vjerojatno do Neretve. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve gusarili su ratoborni Ardijejci. Daorsi su bili rano helenizirani, kovali su svoj novac, njihov glavni grad bio je iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. pr. Kr. prodrli u dolinu Neretve. Iz Narone (Vid kod Metkovića) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. st. nakon Krista. Hercegovina se našla unutar rimske provincije Dalmacije. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od Salone (Solin kod Splita) više cesta koje su presijecale Hercegovinu. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom SALONA - NARONA - DILUNTUM - LEUSINIUM (Solin - Vid - Stolac - Trebinje). Iz rimskoga doba ostalo je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa rasijanih po mnogim muzejima (Humac, Mostar, Sarajevo, Split, Livno). Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (villae rusticae) - Mogorjelo, Panik, Višići i dr. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje. Od stoljeća sedmog započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Razdoblje od VII. do IX. stoljeća povjesničari nazivaju "mračna stoljeća", jer iz njih gotovo da nemamo nikakvih tragova. U 10. st. možemo zaključiti, prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu, da su na području Hercegovine bile tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganija, Zahumlje i Travunija. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krežimira. Uspon bosanske države počeo je za Stjepana II. Kotromanića (1322.-1353.). On je zavladao i Humom, koji će dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u 15. st. u Humskoj zemlji raste moć istaknutih velikana, od kojih je za hercegovačku povijest najznačajniji Stjepan Vukčić Kosača. Godine 1448. uzeo je titulu herceg. Bio je lukav političar, prevrtljiv vjernik i ženskaroš. Iz ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno iz 12. st., potječe čuvena Humačka ploča, spiralan natpis na ćirilici s ostatcima glagoljskih slova, danas u arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinčkih mačeva, ostruga, nakita i novca, posebice bizantskoga. Za trgovinu najveća je luka Drijeva na Neretvi blizu Gabele. U duhovnom životu mistična je pojava Crkve bosanske s heretičnim krstjanima. Utvrđeni gradovi su: Blagaj kod Mostara, Počitelj, Ljubuški, Vidoški, Trebinje, Mičevac, Livno, Klobuk i Ključ kod Gacka. Četrnaesto i petnaesto stoljeće prepoznatljivo je i po stećcima, kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najčuvenija nekropola Radimlja kod Stoca. Za povijesničare i jezikoslovce vrijedni su ćirilični natpisi na stećcima, od kojih spominjemo onaj Vignja Miločevića iz Kočerina kod Širokoga Brijega. Turci Osmanlije napali su i osvojili Bosnu 1463. te Hercegovinu 1482. Osnovan je Hercegovački sandžak, koji 1580. ulazi u sastav Rumelijskoga ejaleta a potom u Bosanski pašaluk. Upravna podjela bila je različita u pojedinim razdobljima, ali se ipak najdulje zadržavaju kadiluci i nahije kao admini

    avatar

    05.08.2005. (17:19)    -   -   -   -  

  • Mashet

    Bravo LIVNJAK! Ovo si jako lipo opisao, pa znas i sam, od tebe ocekujemo da nam se cesce javis.

    avatar

    05.08.2005. (19:58)    -   -   -   -  

  • Hajde Livnjace, to tvoju istoriju zapali,ako budemo izli unasat, opet ste gubitnici, a zna se ko su pobjednici.

    avatar

    05.08.2005. (21:39)    -   -   -   -  

  • LIVNJAK

    I ovo vam prilažemo ali samo u smislu boljitka i napredka Livanjskog puka kao dijela Hercegovine u kojem nas gleda svijet!!!MOSTAR - Program SEENET pokrenuo je projekt “Karta tipičnih hercegovačkih proizvoda” na području općina Livno, Trebinje, Nevesinje, Mostar i dijelova Hercegovačko-neretvanske županije. Hercegovački proizvodi koji će biti predmet ovog projekta su agroprehrambeni proizvodi kao što su sir, med, vino te ručni radovi i stari obrti. U projektu sudjeluju predstavnici lokalnih vlasti, Ministarstva poljoprivrede, Udruženja poljoprivrednih proizvođača, Gospodarske komore te lokalne nevladine organizacije. Tehničku asistenciju ovom projektu pružat će ispred talijanske pokrajine Arezzo Maria D'Errico, stručnjakinja za poljoprivredu i promociju lokalnih proizvoda, i Svijetlana Sakić, dipl. ing. agronomije ispred Agronomskog instituta u Mostaru. Poseban fokus tehničke asistencije iz Italije će biti na korištenju nepasteriziranog mlijeka za proizvodnju sira, sukladno procedurama EU-a. Rezultat ovog projekta će biti baza podataka za koju postoji mogućnost objavljivanja, a time i postizanja promocije cijelog područja regije Hercegovina. Program SEENET implementirju dvije talijanske nevladine organizacije - UCODEP i COSPE. (NINA) hercegovina.info

    avatar

    06.08.2005. (12:27)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...