|
Sinoćnji Književni petak bio je posljednji u ovoj zimsko-proljetnoj shemi pa je tema putovanja galantno i nepogrešivo najavila ljetni chill out i summertime letargiju nepodnošljive lakoće postojanja... Do listopada - ništa osim pauze :-) |
|
Stupanje putopisa u središte zanimanja književne teorije te društvenih i humanističkih znanosti relativno je nedavnog datuma: u posljednjih nekoliko desetljeća on se proučava ne samo kao književni tekst, već i kao tekst kulture. U tom smislu putopisna književnost ima dugu i nestalnu povijest koju je, do prije nekoliko desetljeća, s osvitom postmoderne, uglavnom živjela na rubu zanimanja književnopovijesnog i književnoteorijskog proučavanja. Prvi opisi odiljanja pojavljuju se još u egipatskim i tibetanskim knjigama mrtvih u obliku simboličkih putovanja duša nakon smrti, potom u Starom zavjetu kao opis Mojsijeva putovanja u Obećanu zemlju, a također i u drevnim epovima kao što je Homerova Odiseja, koja je zapravo jedan golemi putopis Odisejeva povratka na rodnu Itaku. A da je glasoviti A.G. Matoš, definiravši putovanje kao "poeziju moderne civilizacije", bio u pravu, argumentiraju i suvremeni hrvatski (puto)pisci te njihova djela, čiji je niz podugačak… Na tribini je bilo govora o različitim iskustvima i motivima putovanja te o putopisanju koje odlikuje široka skala žanrovskih mogućnosti, ili, kako je rekao je poznati hrvatski putopisac Josip Horvat, “putopisac je često u svojim spisima i etnograf i geograf, političar i sociolog, historičar i muzičar, ponajčešće pak i novinar.” Govorili Jasen Boko i Davor Rostuhar. Odabrao, uredio i vodio Gordan Nuhanović. Sa. R. B. Evo par šetnji s putovanja :) Jasen Boko o plavookim ljudima u Kini, fascinantnom Iranu, macho talibanima i o tome zašto su se Kinezi na njega naljutili... Davor Rostuhar o tome kako je nastala „Degustacija slobode“, zatim o backpack kulturi i o tome kako je putopisac postao putem... Jasen Boko o osamdesetima s crvenim pasošem... Davor Rostuhar o stereotipnim turistima i cool putnicima te spektakularnom otkriću sasvim novog plemena usred amazonske prašume... Jasen Boko o australskim turistima i hrvatskom Indiana Jonesu, sobi sa zahodom i preneraženom Irancu te svojevrsnom eskapizmu na rajsku plažu Goa u vlastiti bungalov… Davor Rostuhar o francuskom Sidarti i čudu u Siriji... |
|
Književnost na Petku, 18. svibnja Nakon tri zapažene i prevođene knjige pjesama, zbirke eseja i publicističke knjige, Marko Pogačar nedavno je objavio i prvu zbirku priča pod nazivom Bog neće pomoći. Na tribini je bilo riječi o svojevrsnoj "postapokaliptičnoj" atmosferi koja prevladava knjigom, o literaturi iz koje je "nestao Bog" ili postoji, ali nam samo "može odmoći", o zgusnutom i simbolički nabijenom pripovijedanju i o vremenu u kojem nema mjesta za spas jer nema ni Boga koji bi nam pomogao... Gostovali: Rade Dragojević, Kruno Lokotar, Marko Pogačar. Uredio i vodio Tonči Valentić. Sa. R. B. Slijede klipovi za (pod)sjećanje... Marko Pogačar o tome kako u svojim pričama preferira biopsiju atmosfere bez nasilnog švercanja zapleta te o esejima, ornamentalnom i kako se riješiti pjesničke popudbine u prozi… Rade Dragojević o politici i o tome kako je ona artikulirana u književnosti, o laži i perverziji u priči (Marka Pogačara) i u zbilji… Rade Dragojević o priči Slovo te (hrvatskom i srpskom) strahu od jezika… Kruno Lokotar o Marku Pogačaru, njegovoj opsjednutosti ritmom te jednoj začudnoj ideji poezjie, pa još o Marku Pogačaru, Beckettu, Carveru, Beli Tarru, „Torinskom konju“, pričama-sirupima... na rubu oniričkog… Kruno Lokotar o uredničkim intervencijama i „puštanjima“, o od-domaćenim, odbjeglim svinjama-ljudožderima kao sindromu ratne apokalipse…Marko Pogačar o simbiličkoj razini ptice - eventualnom golubu pismonoši koji donosi oslobođenje, zatim o determinizmu i religijskoj obmani…Rade Dragojević o bogu u koferu, bogu u Utrechtu - odsutnom bogu! Marko Pogačar o naslovu kao post factumu koji je „pogurao“ knjigu, vježbanju kratke forme i planiranih još par godina za roman… Rade Dragojević o likovima s krme, marginalcima, luzerima, svima nama… Kruno Lokotar o everymanu, bogu i nadi boje Antonionijeve „Noći“ i još malo o Salingeru, čiku i fraktalima… |
|
Gosti: Zoran Ferić, Snježana Husić, Karla Pudar, Roman Simić Bodrožić Urednik i voditelj: Gordan Nuhanović Na sinoćnjoj tribini razgovaralo se o ovom iznimno značajnom domaćem festivalu koji nakon deset godina statistički izgleda ovako: 100 pisaca, 17 europskih zemalja, 7 hrvatskih gradova domaćina, 17 antologija kratke priče. A događanjima i atmosferom ovako: ležerna sinergija gostiju, domaćih pisaca i publike kroz promocije, razgovore, okrugle stolove, večernja zajednička čitanja, spisateljska kuhanja... Tijekom svojih deset godina u nesistematiziranim bljeskovima na festivalskoj pozornici pojavila su se mnoga ugledna imena europske i svjetske književnosti, a ovogodišnji Festival, jedanaesti u nizu, ugostit će, među ostalima, poznatog nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma, čije se ime u kuloarima često povezuje s Nobelovom nagradom za književnost. Na tribini je bilo govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije. Sa. R. B. U video clipovima koji slijede... Roman Simić Bodrožić govori o spektakularnoj nogometnoj utakmici pisaca na kojoj Zoran Ferić igra na mjestu Šukera i o tome koje su "dobitne kombinacije" pisaca za Festival... Zoran Ferić o "dobroj vagi" između ozbiljnog i opuštenog na FEKP... Snježana Husić o domaćoj "piramidi uspjeha" i internetu vs. književni časopisi, a potom i o renesansi kratke priče u Nizozemskoj, Roman Simić Bodrožić o knjigama kratkih priča kao glavnom hrvatskom izvoznom proizvodu druge polovine 90-ih, Zoran Ferić o dobrim prognozama za hibridni žanr (I. Shulze, F. Grytten)... Roman Simić Bodrožić o (davnoj) duplerici s FAK-ovcima u Jutarnjem listu i o tome kako se dobar glas Festivala daleko čuje... Karla Pudar o piscima koji kuhaju i onima ostalima te o trijumfu kulenove seke koja je preobratila jednog vegetarijanca... |
|
Gosti: Igor Duda, Hrvoje Klasić Urednik i voditelj: Ivan Glušac 4. svibnja... Na ovom Književnom petku, koji je, nakon izleta u ponedjeljak, ponovno uhvatio svoj ustaljeni petkovni ritam, govorilo se o stvaranju i razvitku potrošačkog društva u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. U tom vremenskom okviru zrelog i kasnog jugoslavenskog socijalizma spomenuti su se procesi odvijali unutar takvog sustava samoupravnog socijalizma koji se uvelike razlikovao od socijalističkih sustava u zemljama Varšavskog pakta, ali se jedanko tako razlikovao i od tržišnog gospodarstva u Zapadnoj Europi. Osim o ovoj differentii specifici, na tribini je bilo govora o privrednim, društvenim i političkim reformama u Jugoslaviji koje su omogućile veće otvaranje bivše SFRJ prema Zapadnim zemljama, kao i veću kupovnu moć građana, potom o prijelomnoj 1968. (studentski štrajkovi diljem Europe pa tako i kod nas), ali i o Hrvatskom proljeću, odnosno o tome u kolikoj mjeri su i ta politička zbivanja utjecala na standard građana te utječu li političke slobode na životni standard običnih ljudi. U svemu tome dogodila se i jedna začudna podudarnost - taj se Književni petak zbivao baš na godišnjicu smrti Josipa Broza Tita! Sa. R. B. |
| < | svibanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
