Prekvalificirana za političarku

- Tata, ovo mi je već šesta knjiga ovog ljeta!
- Bravo! Pročitala si u jedno ljeto više knjiga nego neki saborski zastupnici tokom cijelog života. Znači da si već sad za političku karijeru prekvalificirana

Tribuson x 2

INTERVJU: Robert Međurečan

Razgovor Vanje Kulaš
s Robertom Međurečanom
povodom izlaska njegovog
novog romana
"Krketka za glinenog goluba"
možete čitati
ovdje

Izmijestio sam ured na otvoreno

Misli sva'ko da je meni lako, ne daj Bože nikome ovako

NOVO: Patrick Deville - "Kuga i kolera" (Edicije Božičević, 2019.)

Patrick Deville: "Kuga i kolera"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prijevod: Marija Spajić
Urednica: Ana Perčinlić
Ovitak i prijelom: Iva Mandić
Lektura: Sarah Duspara
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 192

Riječ izdavača

Patrick Deville (1957.) francuski je pisac i svjetski putnik. Nakon što je proveo dvadeset godina putujući po svijetu, sredinom devedesetih se usredotočio na pisanje i otad objavio 14 romana. Preveden je na 15-ak svjetskih jezika, a s romanom Kuga i kolera, objavljenim 2012., našao se u finalu gotovo svih francuskih književnih nagrada te osvojio Prix Femina i nagradu FNAC-a za najbolji roman godine. Živi i radi u Parizu.
Roman Kuga i kolera fikcionalizirana je biografija Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa i otkrivača bacila kuge. Gotovo lirski pripovjedačev monolog o Yersinu počinje već potkraj junakova života, 1940. godine, kada Yersin bježi iz Francuske pred njemačkom invazijom kako bi ostatak svog života proveo u Vijetnamu. Pripovjedač zauzima poziciju svojevrsnog duha budućnosti koji se vraća kroz Yersinov život nizom prolepsi i analepsi i predstavlja ga čitateljima tako što ga smješta u kontekst javnog života Francuske u devetnaestom stoljeću, uspoređujući ga s njegovim suvremenicima poput Rimbauda, Zeissa, njegovog suparnika Kitasata Shibasabura, ali i njegovog učitelja, Louisa Pasteura. Deville istančanim i izraženo kompleksnim stilom ispisuje životopis velikog znanstvenika kojega nije zanimalo „ništa što ima veze s umjetnošću“, ali je na kraju ipak poslužio kao njezin izravni motiv.

„Nedvojbeno briljantnog uma, čija su otkrića koristila cijelome čovječanstvu, heroj ove priče također je lišen prave ljudske bliskosti: 'zidovi njegova uma štite ga od strasti još od dječačkoga doba'. Onoliko je daleko od elementarnih ljudskih odnosa koliko je kolonijalni 'raj' koji stvara u Vijetnamu udaljen od realnosti rata u njegovoj domovini, a konačni ishod njegovih epohalnih otkrića u medicini je to da su po njemu nazvali najsmrtonosniji mikrob u ljudskoj povijesti, bacil buboničke kuge, Yersinia pestis: simboličko srce tame koje leži u središtu ove potresne konradovske priče o pronalascima i o gubitku.“
Charlie Cooper, The Independent

„Što se tiče kulturne besmrtnosti, to da se bacil kuge nazove prema vama istovremeno je impresivno i pomalo tužno. Takva je i sudbina Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa koji je studirao pod mentorstvom Louisa Pasteura i živio kroz optimistična kasna desetljeća devetnaestoga stoljeća pa sve do sredine Drugog svjetskog rata. Devilleova fikcionalizirana biografija Yersina (…) prekrasno je civiliziran i vješt monolog.“
Steven Poole, The Guardian



O AUTORU
Patrick Deville (1957.) rođen je u u gradiću Saint-Brevin-les-Pins na atlantskoj obali. Nakon završetka studija komparativne književnosti i filozofije u Nantesu, proveo je dvadeset godina putujući po svijetu. Osamdesete je proveo na Bliskom Istoku, u Nigeriji i u Alžiru, a devedesete na Kubi, u Urugvaju te u Centralnoj Americi. Sredinom devedesetih osniva književni časopis Meet, a 2011. osvaja nagradu časopisa Lire za najbolji roman godine za knjigu Kampuchéa. Romanom Kuga i kolera ulazi u finale svih književnih nagrada u Francuskoj 2012. godine te osvaja Prix Femina i Nagradu FNAC-a za najbolji roman. Autor je 14 romana i preveden je na 15-ak svjetskih jezika.

Što čitati?

Tekst s mojim preporukama štiva za ljeto 2019.

čitajte ovdje

Nova VBZ-ova edicija, "Na margini"

Izdavačka kuća VBZ pokrenula je novu biblioteku, "Na margini".

Biblioteka „Na margini" jedinstveni je trogodišnji projekt stvoren kako bi odražavao kulturnu raznolikost Europe u Hrvatskoj i istodobno promovirao hrvatsku književnost na engleskom i njemačkom jeziku.

Projekt se tematski fokusira na manjinske i marginalizirane skupine u društvu.

Tijekom prve godine projekta V.B.Z. će objaviti 10 književnih djela različitih književnih vrsta i žanrova koja govore o različitim imigrantskim iskustvima. Tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religioznih manjina i ljudi s invaliditetom.

U VBZ-u vjeruju da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.

U sklopu bibluoteke "Na margini" nedavno je objavljen roman "IZLAZ – ZAPAD" britansko-pakistanskog autora Mohsina Hamida.
Roman je dobitnik književne nagrade Los Angeles Timesa 2018. i nagrade The Aspern words te finalist nagrada Man Booker i Impac Dublin.

O romanu:


Saeed, osjećajan i pomalo suzdržan mladić, i Nadia, samosvjesna i samostalna djevojka slobodna duha, susreću se jedne večeri „na predavanju o korporativnom identitetu i brendiranju proizvoda" u gradu koji se već neko vrijeme „ljulja na rubu provalije", i to one ratne.

Nakon što je grad pao u ruke militanata, a javna smaknuća postala su svakodnevica, Nadia i Saeed, svjesni da se nevjenčane ljubavnike poput njih sada kažnjavaju smrću, odlučuju napustiti zemlju i potražiti sreću na Zapadu. Iako im se na početku bilo kakva mogućnost bijega čini nemogućom, nadu im bude glasine koje kolaju o „vratima kroz koja je moguće proći na neka druga mjesta, daleka, udaljena od ove smrtne stupice od zemlje". Svjesni da prolazak kroz njih ima svoju cijenu i sa sobom nosi golem rizik, Saeed i Nadia odlučni su pronaći ih i proći kroz njih...
Iznimno intiman i inventivan, roman Izlaz – Zapad donosi nezaboravnu – suvremenu, a istodobno i svevremenu – priču o ljubavi, odanosti i hrabrosti.

Iz kritičkih osvrta:
„Hamid kao da je znao što će se dogoditi u Americi i svijetu i dao nam je trenutačnu autokartu koja nas vodi u našu budućnost... Istodobno zastrašujuće i... puno nade." – Ayelet Waldman, The New York Times Book Review

„Hamida manje zanimaju fizičke teškoće s kojima se suočavaju izbjeglice na svojem putu, a više psihologija egzila i cijena gubitka i dislokacije.... Miješajući stvarno i nadrealno, Hamid je stvorio fikcionalni svijet koji odražava globalne pogibelji koje se probijaju ispod današnjih naslova dok istodobno oslikava uznemirujući distopijski portret onoga što nas možda čeka u budućnosti." – Michiko Kakutani, The New York Times

„U zapanjujućoj sintezi političkog komentara i živopisnog pripovijedanja, Izlaz – Zapad Mohsina Hamida impozantan je, ali i maštovit pogled na trenutnu klimu globalne imigracije i internacionalne ksenofobije, ispričan kroz dirljivu ljubavnu priču onih koji su uhvaćeni usred toga..." – Elena Bruess, The AV Club

Mohsin Hamid (1971., Lahore, Pakistan) nagrađivani je britansko-pakistanski pisac čije su knjige prevedene na više od četrdeset jezika. Studirao je na Sveučilištu Princeton kao i na Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard, a nakon uspješnog završetka studija neko je vrijeme radio u New Yorku kao poslovni savjetnik, da bi se 2001. preselio u London. Godine 2000. objavio je svoj prvi roman, Moth Smoke, a svjetski uspjeh postigao je svojim drugim romanom, The Reluctant Fundamentalist, objavljenim 2007., s kojim je ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, a koji je ugledni britanski dnevnik Guardian krajem 2009. uvrstio u svoj izbor knjiga desetljeća. Hamidov zadnji, iznimno hvaljeni roman s kojim je također ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, Izlaz – Zapad (Exit West, 2017.), prva je njegova knjiga prevedena na hrvatski jezik.