INTERVJU: Krešimir Bagić

petak , 30.06.2017.




Krešimir Bagić (1962) jedan je od posljednjih Mohikanaca na području sustavnog praćenja i vrednovanja suvremene pjesničke produkcije. Sveučilišni profesor, književni kritičar, pjesnik, esejist i predstojnik Katedre za stilistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autor je Rječnika stilskih figura, prve cjelovite knjige posvećene figurama nakon rasprave Luke Zime iz 1880. Prošle godine tiskana mu je knjiga Uvod u suvremenu hrvatsku književnost: 1970. – 2010, a objavio je i više zbirki poezije u rasponu od Svako je slovo kurva (s B. Gregorićem – nagrada Goran, 1988), do Plaši li te moja boja (2013). Od 2013. do 2015. u Vijencu je pisao kritičarsku kolumnu Pogled iz Dubrave u kojoj je izišlo 53 eseja o suvremenome hrvatskom pjesništvu. Oni su sada ukoričeni u istoimenu knjigu u izdanju Matice hrvatske, što je bio povod za razgovor Karoline Lisak Vidović s Krešimirom Bagićem.

Razgovor čitajte ovdje .




V.B.Z objavio nove romane Ivice Prtenjače i Hanifa Kureishija

četvrtak , 29.06.2017.




Ivica Prtenjača "Tiho rušenje"

Izdavačka kuća V.B.Z. ovih je dana objavila novi roman jednog od najomiljenijih i najčitanijih domaćih autora Ivice Prtenjače 'Tiho rušenje'. To je treći Prtenjačin roman, koji objavljuje tri godine nakon velike uspješnice, romana Brdo, dobitnika V.B.Z. i Tisak media nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2014. godine.

U 'Tihom rušenju' Ivica Prtenjača ponovo se uspinje na 'brdo', ali ovaj put ono se nalazi u Haulikovoj ulici, u jednom oronulom zagrebačkom stanu. Glavni junak, soboslikar s diplomom profesora književnosti, sa svojim pomoćnikom treba učiniti ono što i inače radi – oljuštiti sve sa zidova i ponovo ofarbati. Čini se kao ugodan, prilično usamljen rutinski posao, daleko od nametljivih ljudi, baš onako kako najviše voli. Ali, čovjek koji ih je angažirao, i njegova životna priča, promijenit će živote svih likova u romanu.

Tijekom rušenja i renoviranja događa se isto što i tijekom života na brdu u prošlom, nagrađenom Prtenjačinu romanu – odmak, kontempliranje i preslagivanje života. Ali pisac je ovaj put, usprkos tragičnim događajima o kojima čitamo, optimističniji, a njegovi junaci čine se spremniji za nastavak života.
Tiho rušenje može se čitati i kao svojevrstan nastavak Brda, ne po principu što je bilo dalje, jer likovi su novi, nego kao sljedeća pjesma u pjesničkom ciklusu, u kojem sve tekstove povezuju dominantni motivi i teme. Tiho rušenje, naravno, nije pjesma, nego velik roman u kojem ima puno poezije. S jedne strane filigranski precizne rečenice, a s druge začudne metafore spuštaju nas u ono što je proznom iskazu obično nedohvatljivo, i jamče čitateljski užitak koji u ovoj zemlji, na taj način, može pružiti samo Ivica Prtenjača.

***

Hanif Kureishi: 'Posljednja riječ'


Ovih dana u izdanju izdavačke kuće V.B.Z. objavljen je novi roman proslavljenog britanskog pisca i jednog od najutjecajnijih pisaca današnjice Hanifa Kureishija 'Posljednja riječ'. Kureishijevi romani Buddha iz predgrađa i Intima sada već imaju kultni status i kod domaće publike.

U središtu provokativnog novog romana, objavljenog nakon višegodišnje stanke, pitanja su poput: „Kako ispričati priču o životu?“ i „Je li ikada moguće ispričati cijelu istinu i samo istinu?“
'Posljednja riječ' komedija je o dva pisca, mlađem i starijem, na prvi pogled suprotnih, ali zapravo komplementarnih i zrcalnih karaktera, nadobudnom mladom biografu Harryju Johnsonu i sedamdesetogodišnjem britanskom piscu indijskog podrijetla Mamoonu Azamu. Najblistaviji trenuci starčeve karijere sada su iza njega, pa mladi pisac dobiva zadatak novom biografijom vratiti slavu nekad buntovnom predvodniku generacije, „stvaratelju svjetova“, „kazivaču važnih istina“ i „velikom literarnom Sotoni“. Nakon dolaska na Mamoonovo seosko imanje, Harry uvidi da je zadatak koji je prihvatio sve samo ne ono što je očekivao…
U verbalnim duelima kojima je roman prožet dvoje pisaca razgovara o ženama, svađa se o ženama, zaljubljuje i odljubljuje, ali i raspravlja o najozbiljnijim temama vezanim uz seksualnost, žudnju, ljubav i pisanje. Čitatelj istodobno ulazi u veoma pitku i zabavnu priču kakvu Kureishi prema vlastitu priznanju preferira, jer je to način na koji vidi svijet, iako nije tip pisca za kojim bi većina čitatelja posegnula kad poželi pročitati nešto komično. Kako sam kaže: „Volim ideju da pišem o nekom tko je težak, koga drugi smatraju problematičnim. Volim ljude teškog karaktera. Volio bih biti takav.“
Jedan od načina na koji pisac može odbiti da shvaća sebe previše ozbiljno jest pisati knjige poput Posljednje riječi. Autorova divlja razigranost ne štedi nikoga, ni autora, ni biografa, ni izdavača niti razne sljedbenike. U svakom slučaju, riječ je o urnebesno smiješnoj knjizi za koju neki ističu da graniči s dobrim ukusom, njegovom najmudrijem djelom dosad i zabavnom prikazu književnog života u maniri Montyja Pythona.




VBZ objavio nove zbiurke pjesama Svena Adama Ewina i Almina Kaplana




V.B.Z. Vam sa zadovoljstvom predstavlja novitete iz biblioteke Tridvajedan pjesništvo:



Sven Adam Ewin: „Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje"

Hrvatskoj književnoj javnosti nije poznato tko se krije pod pseudonimom Sven Adam Ewin. Nema nikakve dvojbe da je riječ o neobično plodnoj, zanimljivoj i kvalitetnoj pjesničkoj osobnosti koja će u hrvatskoj književnosti ostaviti dubok trag.

Nova, jednako ingeniozna autorova pjesnička knjiga, u kojoj naš pjesnik zatvara temporalni jaz između Ardipithecusa ramidusa i Homo sapiensa sapiensa i spaja modernoga čovjeka i pračovjeka, popraćena je iscrpnim pogovorima Josipa Užarevića.

Ardipithecus ramidus – Ardi, rođen je u istočnoj Africi, prije 4,4 milijuna godina i smatra se najstarijim ljudskim pretkom.
Znanstvenici su, prilikom iskapanja, u desnoj šaci Ardijeva kostura pronašli kamen, površina kojeg je bila išarana, na prvi pogled, besmislenim črčkarijama.
Mene, Svena Adama Ewina, njegovog dalekog potomka (iz roda Homo sapiensa sapiensa), zapala je čast da poslije dugih godina upornog proučavanja, pokušam riješiti enigmu kamenih šara.
Mada nesavršen, rezultat je predstavljen u ovoj knjižici.
Sven Adam Ewin



***

'Mostarska zbirka' Almina Kaplana
naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran. Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas. Na neki lijep i gospodstven način, Mostarska zbirka je polemična u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dva vremena, prošlosti i sadašnjosti.

Almin Kaplan rođen je u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine.
Dobitnik je dviju nagrada za poeziju:
Nagrada „Mak Dizdar" za 2008. godinu, Manifestacija „Slovo Gorčina" – Stolac (BiH);
Prva nagrada „Ratkovićeve večeri poezije" za 2012. godinu – Bijelo Polje (CG).
Autor je tri knjige:
Biberove kćeri (2008.)
Čekajući koncert roga (2013.)
Ospice (2014.).

Živi u selu Pješivac-Greda kod Stoca.

Kaplan spada u vrlo rijetku vrstu pisaca s izrazito prepoznatljivim pjesničkim glasom, kojeg su svjesni i kojeg slijede. Naime, veliki je broj pjesnika u svijetu (čak i izvrsnih!) koji nemaju punu svijest o svome glasu i zbog toga često prelaze iz jednog registra u drugi, iz onog koji im je prirodan u neki drugi koji im je stran, pa zbog tog tada izgledaju lažno ili neprirodno. Almin Kaplan je izrazito svoj!
Ja koji pamtim ono vrijeme, sjećam se da je objavljivanje Sidranove Sarajevske zbirke bilo važan događaj u državi koje više nema, ali i u epohi koja je pokazivala znatno veću naklonost prema književnosti. Jednako tako – možda i više! – objavljivanje knjige Mostarska zbirka prvorazredni je kulturni događaj.

Semezdin Mehmedinović


Prof. Vinko Brešić POHVALNO O MENI u tekstu "Treba li nam časopis za kritiku"

utorak , 27.06.2017.



U povodu inicijative Borisa Domagoja Biletića o pokretanju časopisa za književnu kritiku
prof Vinko Brešić u novome broju "Vijenca" napisao je opširan tekst u kojem donosi svojevrstan povijesni pregled hrvatske književne kritike (bez ambicije sveobuhvatnosti) i u njemu se pohvalnim riječima dotaknuo i mojeg književnokritičkog truda.

Iako sam moljac, "i ja sam samo čovjek, pa mi pohvale nadimaju osobnu zamjenicu, onog napuhanca zvanog prvo lice jednine". pjeva

Tekst prof Vinka Brešića "Treba li nam časopis za kritiku" čitajte ovdje






5 Frakturinih proznih noviteta : D.Ugrešić+M.Enard+R.Flanagan+O.Spahić+L.Bekavac

ponedjeljak , 26.06.2017.




Frakturini novi naslovi - srpanj 2017.

Mathias Énard "Busola"

U košmaru besane bečke noći Franz Ritter više no ikad žudi za dozom opijuma. Muči ga nepoznata bolest koja mu se čini smrtonosnom, a usto dobiva pismo od svoje velike ljubavi Sarah s člankom o vinu mrtvih, koji u njemu izazove jezu. No njezina pošiljka iz dalekog Sarawaka u Franzu budi i sjećanja na dane provedene na Orijentu: od avantura u pustinji i opasnih susreta sa sirijskim rezervistima sve do bizarnog susreta u muzeju s teheranskim nacistom. Dok se prisjeća davnih dana u gradovima i predjelima koje je rat zauvijek oskvrnuo, Franz razmišlja o pustolovima sa Zapada koji su se prije njega otputili na Istok i rješava dilemu treba li napraviti korak kojim će iznenaditi sudbinu.
Dobitnik nagrade Goncourt za 2015. i Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje, Busola je roman o srazu Istoka i Zapada iz neobičnog rakursa vrhunskog erudita Mathiasa Énarda. Ovo uzbudljivo štivo donosi i priču o Iranskoj revoluciji uklopljenu u roman i još je jedan dokaz Énardove pripovjedačke genijalnosti.

S francuskog prevela Ivana Šojat

***
Richard Flanagan "˙Uskim putom duboko na sjever"


Kad Japanci 1942. osvoje Singapur, zarobljavaju dva­deset dvije tisuće Australaca. Među njima je i mladić s Tasmanije Dorrigo Evans, koji kao liječnik po­kušava svoje sunarodnjake zaštititi od okrutnog boj­nika Na­kamure. No australski zarobljenici dobivaju nemo­guć zadatak: da goloruki izgrade željezničku prugu kroz neprohodne šume Sija­­ma. U svako­dnevnoj borbi s bolestima i smrti Dorrigo nastoji ostati pribran prisjećajući se trenutka kad je prvi put ugledao Amy, pla­vokosu djevojku s grimiznom kamelijom. Premda je mislio kako je više nikad neće sresti, zapanjilo ga je kad je naišao na nju u hotelu svojeg tetka Keitha. U sijamskom paklu ostale uspomene iz predratnog doba sve više blijede, pa tako i ona na njegovu zaručnicu Ellu. No kad konačno nastupi mir, Dorrigo, Nakamura i osta­­li zarobljenici moraju se su­očiti s mirno­dopskim životom.
Uskim putom duboko na sjever vodećega austral­skog pisca srednje generacije Richarda Fla­nagana roman je iznimne snage, vješto ispričan i jako dirljiv. Epopeja o ljudskosti u nepod­nošljivim okolnostima i borbi za život i ljubav zasluženo je 2014. dobila nagradu Booker.

S engleskog preveo Dražen Čulić

***

Dubravka Ugrešić "˙Lisica"


Lisica zna mnoge stvari, a jež samo jednu. Taj grčki aforizam poslužio je Isaiahu Berlinu da podijeli pisce na dvije skupine, one koji pišu i djeluju koristeći se jednom idejom – ježeve, i one koji su raznorodni, višestruki – lisice. Poigravajući se mnogostrukostima, pokazujući veličanstven rep i mijenjajući maske, putujući literarno i stvarno od Japana preko mnogih ruskih klasika do Nabokovljevih američkih avantura ili pak besmislenih predstavljanja knjiga u današnjem svijetu, Dubravka Ugrešić piše roman o pripovijedanju.
Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću Lisicu. Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, Lisica je veličanstvena posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja. Takve priče mogu stvoriti samo briljantni pripovjedači, a jedna od njih bez sumnje je upravo Dubravka Ugrešić.

***

Ognjen Spahić "Calypso"


Kada Martin Dedijer odluči dokrajčiti svijet porodice Dedijer, svijet koji je svojim životom i smrću omeđio njegov otac mo­replovac Maksim, čiji je život završio na dnu Crnoga mora u brodolomu trgovačkog broda Bianca Stella, učinit će to bez­uvjetno i zauvijek viseći s crnogorice u blizini grada u kojem je odrastao. Niti užeta na kojem visi odmotat će i zlehudu sudbu familije Dedijer od praoca Toda i njegove sestre Natalije, preko oca mu Maksima i majke Marije do najskrivenije obiteljske tajne.
Zgusnut, bez prekida, bez dijaloga, u jednom poglavlju, majstor­ski ispisan, minuciozno stvoren, Calypso je tour de force Ognjena Spahića. Njegov Martin amblemski je junak posttranzicije, on je Telemah koji prateći sjeme svoga oca luta od stana u kojem odrasta do odavno napuštenog planinskog sela koje čuva tek prazan grob s Maksimovim imenom. U svojim traženjima on svakoga puta dolazi do središta labirinta, ali njegova nit tek je nit užeta. Tragedija porodice Dedijer klasična je i vječna, ona je zapetljana u neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti, vječne borbe erosa i thanatosa, u kojoj ni nimfa Calypso ni legendarni istoimeni brod oceanografa Cousteaua ne mogu biti oslobađajući jer špilja u kojoj počiva obitelj Dedijer tamna je i mrtva kao dno Crnoga mora.

***

Luka Bekavac "Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku"

Prva zbirka priča Luke Bekavca, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, okuplja višestruko isprepletene epizode kulturne povijesti jednoga grada. U svakoj od njih, autobiografski maskiran pripovjedač istražuje neki napola zaboravljen "slučaj", upuštajući se u hod linijom koja povezuje dokumente, falsifikate i fikciju. Na tom se vijugavom putu između 1958. i 2045. otvaraju najrazličitija, ponekad doista opskurna područja (elektroakustička glazba, suvremeno kazalište, konceptualna umjetnost, pseudoznanost, distopijska ekologija, digitalna kultura), oslikana spektrom tonova koji varira od lirskog i elegičnog do reporterskog ili crnohumornog.
Koliko god se ovaj ciklus priča doimao samostalnom cjelinom (makar već sugerirao mogućnost nastavljanja u nekoj drugoj sezoni), studije i ruševine iz njegova podnaslova mogu se istraživati kao nacrti još neobjavljenih knjiga, ali i kao periferija hvaljenih i nagrađivanih romana Drenje, Viljevo i Policijski sat: slutnje, uspomene. Svi oni dijele neke likove, teme i ambijente, no prije svega širi okvir jednog drugačijeg, pažljivo fabriciranog, sada već prepoznatljivog "Osijeka".



Knjjiževna večer s Natalijom Grgorinić i Ognjenom Rađenom u Rijeci




U srijedu, 28. lipnja 2017. godine u 20.30 u Book Caffeu Dnevni boravak (Ciottina 12a) u Rijeci održat će se predstavljanje udruge ZVONA i NARI, jedne od najvećih regionalnih književnih rezidencija – projekt koji je u malo istarsko selo Ližnjan u pet godina doveo preko 120 pjesnika i pisaca iz cijelog svijeta.

Književno svratište ZVONA i NARI vodi književni par Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen. Ovom prilikom Natalija i Ognjen govorit će i o svom novom romanu – Blagoslovljena – iz kojega će i čitati ulomke.

Ujedno, riječ će biti i o novopokrenutom višejezičnom međunarodnom internetskom književnom časopisu ZiN Daily te književnom natječaju za poeziju, prozu i književnu kritiku otvorenom pod okriljem časopisa.

Zvona i nari se predstavljaju na regionalnoj turneji, a više o svemu je u materijalima u prilozima (naslovnica romana Blagoslovljena, biografski podaci, o samoj rezidenciji te plaka s najavama o prezentacijama širom regije)

U Rijeci će ih predstaviti Milan Zagorac.






MOJA KRITIKA romana "Barutana" Jensa Bjorneboea u "Vijencu"

četvrtak , 22.06.2017.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)



a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Barutana" Jensa Bjorneboea




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s pjesnikom i kritičarom poezije Krešimirom Bagićem
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića "Ljubav za dosadne knjige"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš "Duša je nebo"
- tekst Davora Šalata o knjizi izabranih pjesama Ivana Rogića Nehajeva "Desetica – 1969–2014."
- tekst Mire Muhoberac o romanu Stefana Hertmansa "Slikar i rat"
- temat o književnoj kritici s opširnim tekstom Vinka Brešića "Treba li nam časopis za kritiku"
- razgovor sa Slavicom Stojan, povjesničarkom književnosti i predsjednicom Ogranka MH u Dubrovniku
- tekst Martine Lončar o novom broju čaopisa "Poezija" 3–4/2016
- tekst Tihane Pšenko Miloš o novome broju čaopisa "Kolo", 4/2016

te još pregršt tekstova o plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu itd.



Novi roman Ludwiga Bauera "Šoferi" (Fraktura, 2017.)

srijeda , 21.06.2017.


Ludwig Bauer
'Šoferi'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 304
Godina izdanja: svibanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Težina: 395 g
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača



Usred ratnih godina, ranih devedesetih dvadesetog stoljeća, jedno od najpoželjnijih zanimanja bilo je ono vozača ili prevoditelja u snagama Ujedinjenih naroda. Značilo je to relativno visoke plaće, sigurnost i sređenost za razliku od kaosa, siromaštva, pretvorbe i ostalih zala koja su se događala. Ovo je priča o njima, o vozačima, o trojici njih, o ljudima koje su svi gledali s podozrenjem i zavišću. Tri čovjeka, tri svijeta, tri sudbine. Hrvoje – snalažljiv, premazan svim mastima, Tommy – mlad, neukrotiv i nevjerojatnih vozačkih sposobnosti, te Rudolf – profesor, iskusan i smiren, s velikim znanjem jezika.

Trojac ubačen u vrtlog sitnih i krupnih makinacija svjetskih mirovnih organizacija pokušava izvući najbolje za sebe i svoje. Kroz bezbroj peripetija, u tankom limbu gdje nestaju i Dobro i Zlo, Ludwig Bauer piše roman koji kroz dosad neviđenu optiku gleda našu nedavnu prošlost. Šoferi stalno rade na rubu života i smrti, a njihov život prepleće se sa životima osoba koje prevoze, oni su i lokalni vodiči i rame za plakanje. Šoferi govore o našim željama, nadanjima i razočaranjima, ali jednako tako i o onima koji dolaze na poprišta sukoba te ne žele i ne umiju razumjeti ništa, već samo zadovoljavaju formu i u njoj pronalaze svoj materijalni interes. Stoga uvijek pazite što govorite pred šoferom, jer on nije vezan ispovjednom tajnom.



Novo Disputovo izdanje "Eseja" Michela de Montaignea

utorak , 20.06.2017.




Nakon što su rasprodali "Sabrana djela Michela de Montaignea", Disput je objavio drugo izdanje njegovih legendarnih "Eseja".

Sa starofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja

1558 str., 11 x 17,6 cm, tvrdi uvez (u kutiji), 2017
ISBN 978-953-260-293-7
Knjižarska cijena: 450,00 kn

I. svezak: Eseji, Knjiga prva, 452 str.
II. svezak: Eseji, Knjiga druga, 628 str.
III. svezak: Eseji, Knjiga treća, 478 str.

Ovo troknjižje Eseja objavljuje se deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu Sabranih djela Michela de Montaignea, koje je prema izvorniku iz 1588. i tzv. primjerku iz Bordeauxa sa srednjofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja (Disput, Zagreb, 2007). Između mnoštva pohvala tom izdanju valja izdvojiti onu da je Disput za to izdanje dobio "Nagradu Josip Juraj Strossmayer" za najuspješniji izdavački pothvat 2007. godine s područja humanističkih znanosti.
Ovo ponovljeno izdanje Eseja Michela de Montaignea objavljuje se i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje (Dubrovnik, 1921. – Zagreb, 2007), istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja, koji je posljednjih nekoliko godina svojeg života posvetio upravo prevođenju Montaigneovih Eseja i ostalih njegovih djela i zapisa (Dnevnika s puta u Italiju preko Švicarske i Njemačke 1580. i 1581. te pisama) te time ostvario svoje životno prevoditeljsko djelo koje je na blistav način trajno obogatilo hrvatsku kulturu.

Opširnije ovdje



NOVO: Rose Regas "Modro" (Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2017.)

ROSA REGŔS
'Modro'

roman
Nakladnik: Disput i Hrvatsko filološko društvo
Prijevod: Tamara Kanjera
05/2017.
232 str., tvrdi uvez
Cijena: 120.00 kn

Riječ izdavača


Roman "Modro" složena je ljubavna priča o intenzivnom odnosu punom strasti i previranja između udane novinarke Andree iz ugledne barcelonske sredine i mnogo mlađeg muškarca Martína Uresa iz provincije. Ono što počinje kao zaljubljenost i ovisnost s Martínove strane, a zaluđenost i strast s Andreine nakon deset godina postupno prelazi u uzajamno uništavanje. Pokušavajući udahnuti život napola razorenoj vezi, krenu na plovidbu Mediteranom s filmskom ekipom zajedničkog prijatelja, karizmatičnog Leonardusa (koji stoji uvijek negdje u pozadini no vječno prisutan, i koji je zapravo onaj pravi “treći” u ljubavnom trokutu) s kojim Martín, sad već cijenjeni redatelj, radi.

No na povratku kući dožive havariju i prisiljeni su provesti dva dana na malom grčkom otoku, koji je iskrsnuo takoreći niotkuda, poput fantazmagorije ili oaze u pustinji. Ondje nakon apsurdnog incidenta s divljim psom i staricom Martín, nakon jedinog čina pobune, shvaća svu besmislenost svog života i otkriva da se ljubav može pretvoriti u vrlo opasan i poguban osjećaj. Tako strastvena i složena veza vrtoglavo juri prema tragediji, zaustavivši se na samom rubu litice.

Stil Rose Regŕs istodobno je precizan, reduciran i liričan, opisi mora i krajolika, katkad pitomi a katkad divlji, nisu samo odraz odnosa među likovima, nego i psihološki dopunjuju njihov karakter. Spisateljičina umješnost da sitnim i naoko nevidljivim pojedinostima prida gotovo sudbinsku važnost za razvoj radnje, da kretnjama, izrazima lica, krhotinama riječi svojih likova određuje neumitno smjer njihova života, pokazuje izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u njihovu nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa.

A grčki otočić sa svojim sablasnim obrisima, bačen usred mora, sa svojom tragičnom poviješću i malobrojnim žiteljima koji strancima djeluju nepristupačno, naglašava mračna područja ljudske duše u kojima su se kroz godine nataložili ogorčenost, jad, mržnja, nezadovoljstvo i razočaranje koji su buknuli u konačnom obračunu onih koji su se nekoć voljeli, a sad su "izgubljeni njihovi glasovi u obamrlosti svjetskog bola".

Rosa Regŕs (Barcelona, 1933), ugledna španjolska književnica i intelektualka, prve godine djetinjstva tijekom građanskog rata proživjela je u Francuskoj, a u rodnom gradu diplomirala je filozofiju. Radila je u izdavačkoj kući Seix Barral od 1964. do 1970, već kao majka petero djece, a potom je osnovala izdavačku kuću La Gaya Ciencia y Bausán te uređivala časopise Arquitectura Bis i Cuadernos de la Gaya Ciencia.

Bila je urednica i prevoditeljica u Ujedinjenim narodima od 1983. do 1994, vodila je Ateneo Americano u Casa de América (konzorcij pri Ministarstvu vanjskih poslova koji se bavi kulturnim vezama između Iberoamerike i Španjolske), a bila je i ravnateljica španjolske Nacionalne knjižnice.

Kao spisateljica pojavila se pišući eseje, a relativno kasno, 1991, napisala je roman "Sjećanje iz Almatora" (Memoria de Almator). Roman "Modro" (Azul, 1994) ovjenčan je nagradom Nadal, jednom od najcjenjenijih i najdugovječnijih u Španjolskoj. Slijedili su romani "Putovanje do svjetla Chama" (Viaje a la luz del Cham, 1995) o njezinu boravku u Siriji te autobiografski "Luna Lunera" za koji je 1999. dobila Nagradu grada Barcelone za prozu. Za kriminalistički roman "Dorotejina pjesma" (La canción de Dorotea) osvojila je 2001. Nagradu Planeta, a nagrađivan je i njezin posljednji roman "Komorna glazba" (Música de Cámara) iz 2013. Napisala je i nekoliko memoarističkih proza te brojne zbirke priča.

Dobitnica je francuskog ordena Legije časti i katalonskog Creu de Sant Jordi.



Izvor: Moderna Vremena Info


NOVO: Jonas Hassem Khemiri "Zovem svoju braću" (Naklada Ljevak, 2017.)

ponedjeljak , 19.06.2017.


Jonas Hassem Khemiri
'ZOVEM SVOJU BRAĆU'

roman
Naklada Ljevak
Broj stranica: 136
Format: 13,5 x 21 cm
tvrdi uvez
Cijena: 119 kn
Urednica: Nada Brnardić
Sa švedskog prevela: Željka Černok

Riječ izdavača



Napisan u mitraljirajućem, staccato ritmu roman “Zovem svoju braću” tjera čitatelja da se suoči s impulsom da svijet dijeli na njih i nas. Tko su oni? Tko smo mi? I je li naš strah samoispunjavajuće proročanstvo?
The New York Times


U središtu Stockholma eksplodirao je automobil. Na vijestima se govori o “bombašu samoubojici” i o “teroristu”. Amor hoda ulicama prema šoping centru jer ga je sestrična zamolila da zamijeni oštećeno svrdlo za bušilicu, no uplašen je atmosferom grada preplavljenog policijom. Ponašaj se normalno, govori sebi. No što znači normalno?
Tko je mogući sumnjivac? I zar nije u pravu kad mu se čini da ga svi sumnjičavo odmjeravaju? Tijekom 24 napeta i intenzivna sata svijet vidimo Amorovim uspaničenim očima. Ponekad je teško procijeniti što se doista događa, a što je tek plod Amorovog sve uspaničenijeg uma.
“Zovem svoju braću” (prvobitno je tako naslovljen esej objavljen u švedskom časopisu “Dagens Nyheter” u prosincu 2010., tjedan dana nakon napada bombaša samoubojice u središtu Stockholma) opsegom je nevelik no izvanredno snažan roman o tome što se događa kad nas obuzme paranoja i natjera da i sebe i druge vidimo iskrivljenim pogledom. Romanom “Zovem svoju braću” Jonas Hassen Khemiri iznova je potvrdio status jednog od najsnažnijih glasova nove književne generacije u Švedskoj.

Kratki roman Jonasa Hassena Khemirija, jednog od najinteligentnijih analitičara suvremenog multikulturnog društva i njegovih problema i izazova, prava je politička bomba.
Göteborgs-Posten





Prozno-glazbena večer posvećena Ivani Brlić Mažuranić 'PRIČE IZ BLIZINE'

subota , 17.06.2017.




Tinta 910, udruga za promicanje kulturnog stvaralaštva

poziva Vas na prozno-glazbenu večer posvećenu Ivani Brlić Mažuranić
PRIČE IZ BLIZINE


17.lipanj 2017. u 20 sati
u Spomeničkoj knjižnici
Mažuranić - Brlić - Ružić
Villa Ružić, Pećine 5, Rijeka


Nastupaju:
Gordana Lenić
Danila Linić
Vlasta Linić
Diana Rosandić Živković

Glazbeni dio:: Diana Grubišić Ćiković, harfa
Moderatori večeri su Anita Rončević i Theodor de Canziani Jakšić


Dobrovoljne žrtve društva spektakla...

četvrtak , 15.06.2017.




Dok skrolam objavama na fejsbuku koje nezaustavljivo izviru
ne mogu se oteti dojmu
da smo SVI MI zapravo DOBROVOLJNE ŽRTVE SPEKTAKULARIZACIJE
koje FRAGMENTE SVOJIH ŽIVOTA SLAŽU U GLOBALNI PETPARAČKI TABLOID

- dok reklamiramo svoj life-style, svoje ukuse i svoje svjetonazore,
dok od svojih svakodnevnih životnih rutina, banalnosti i nebitnosti
nastojimo napraviti VIJEST a sebe učiniti SUBJEKTIMA SPEKTAKLA,
dok vlastite živote izlažemo sudu javnosti
a svojim sudovima pridajemo dojam nepobitnosti i važnosti,
dok globaliziramo vlastitu privatnost
i svoju stvarnost pretvaramo u virtualno a virtualnost drugih pretpostavljamo svojim zbiljama...
a pritom su zapravo NAŠI ŽIVOTI, NAŠA ISKUSTVA, NAŠI DOJMOVI,
NAŠI STAVOVI, OSJEĆAJI I MISLI PRETVORENI U ROBU

koju netko vrlo unosno trži i na njoj JAKO DOBRO ZARAĐUJE...

a sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš...




PREDSTAVLJANJE knjige književnih kritika Zvonimira Mrkonjića "Prečacima poezije"




Izdavačka kuća STAJERGRAF

poziva nas na

predstavljanje knjige
književnih kritika
Zvonimira Mrkonjića
"Prečacima poezije"


Sudjeluju
Zvonimir Mrkonjić
Mirjana Rukavina Jerkić
, urednica
Sibila Petlevski
Zdravko Zima
Tonko Maroević

u petak, 16.06.2017. u 19:30
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

(Preradovićeva 5, Zagreb)

Dobrodošli!





Ponosni tata...

srijeda , 14.06.2017.



ZADNJI JE DAN NASTAVE.

Ocjene su zaključene, pobijedili smo u gostima s rezultatom 5.0.

Ali lako za to što iz svih predmeta ima petice (inače, u razredu ih je ukupno samo dvoje s prosjekom 5.0), učiteljica veli da moja Leica, bolje čak i od svih dečkiju iz razreda, igra i graničar i košarku i nogomet sretan

(Uglavnom, kad imaš takvo dijete onda si uzmeš slobodu pomisliti da možda ipak i ti nekog vraga vrijediš i da nisi uzalud prisutan na ovoj planeti...)










BESPLATNO ČITAJTE knjigu "Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu"




Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu

Kada se govori o književnosti, nezaobilazna je tema njezin jezik. Dapače priroda književnosti nerijetko se pojašnjava prigodnom perifrazom umjetnost riječi, iza koje proviruje ideja da sve što pisac čini – čini jezikom. Jezik mu istodobno može biti sredstvo i tema, medij iskazivanja i prostor kreacije. Pojedini književni tekstovi do te mjere ističu vlastiti jezik da čitanje pretpostavlja neizvjestan proces lingvističkoga istraživanja; pojedini pak rabe riječi i rečenice skladno, na način koji ne pruža otpor, ali koji čitatelja poput magneta uvlači u svijet fikcije.

O jeziku književnosti često su pisali i spekulirali stilističari, jezikoslovci i književni teoretičari. Pritom su isticali jedinstvenost, svjetotvornost ili figurativnost tog jezika, rabili pojmove poput pjesničke slobode (licentia poetica), očuđivanja, individualnog stila, originalnosti, jezičnih navika i sl. Učinilo nam se izazovnim promijeniti perspektivu, tj. ponukati pisce na autorefleksiju. U tu smo svrhu osmislili anketu sastavljenu od pet pitanja i zamolili oko stotinu i trideset pisaca da u njoj sudjeluju. Cilj ankete bio je potaknuti autorska promišljanja uloge jezika u literarnoj kreaciji, ekskluzivna svjedočenja o iskustvu jezika, jezičnoj imaginaciji, artističkim idiomima, govornim navikama, privatnom pravopisu i sl. Zanimalo nas je i kakav odnos suvremeni hrvatski pisci imaju prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost ili joj prkose individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova i ima li u tom pogledu razlike između pjesnika i prozaika.

Našem pozivu odazvalo se šezdesetdvoje pisaca. Knjiga Jezik in fabula donosi njihove odgovore. Oni izravno ili posredno upućuju na karakter njihova pisanja i uporišta njihovih stilova. Ti će odgovori, vjerujemo, postati važan prinos govoru o jeziku književnosti i njegovim odnosima spram ostalih diskurzivnih praksi, lektira kojoj će se vraćati zainteresirani čitatelji, studenti književnosti, kritičari, literarni znalci i filolozi. Knjigu objavljujemo u dvije inačice – prva iza svakog pitanja prikuplja sve pristigle odgovore, a druga abecednim redom niže anketne portrete autora.

Krešimir Bagić, Gabrijela Puljić, Anera Ryznar

Knjigu u eletroničkom obliku besplatno čitajte ovdje





13. rođendan bloga 'Knjiški moljac'

utorak , 13.06.2017.





Ovaj blog pokrenut je

na današnji dan

prije 13 godina.


Dosad je na njemu objavljeno

9.008
(devet tisuća i osam)
tekstova


a posjetili ste ga

cca 1.240.000 puta.

Idemo dalje...


INTERVJU: Željko Međimorec, vlasnik riječkog antikvarijata "Ex Libris"

ponedjeljak , 12.06.2017.




Razgovor s vlasnikom
riječkog kultnog antikvarijata
Ex Libris
i izdavačke kuće istoga
imena

Željkom Međimorcem

čitajte ovdje





Predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"

nedjelja , 11.06.2017.




U ponedjeljak, 12.06.2017. s početkom u 18 sati
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg)

održat će se

predstavljanje romana Dražena Katunarića
"Smiješak Padra Pija"




Sudjeluju
Dražen Katunarić
Mani Gotovac
Srđan Sandić
Marija Bašić


Dobrodošli!

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
Smiješak Padra Pija novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016). Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.




ANTIKVARIJAT NA OTVORENOM Knjižare Dominović

petak , 09.06.2017.





Ima li što bolje od neodoljivog mirisa starih knjiga?

Ima , stare knjige na sniženju!

Upravo to priprema u subotu, 10.6. KNJIŽARA DOMINOVIĆ

Dakle, ispred Knjižare Dominović (Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb)
u subotu 10.6.2017.
od 8:00 do 15:00 h
očekuje nas velika ponuda domaćih i stranih antikvarnih knjiga.


Očekuju vas:

• naslovi već od 5 kuna
• popusti od 20% - 40%
• knjige na hrvatskom, engleskom, njemačkom jeziku
• naslovi iz povijesti, glazbe, botanike, kuharstva, beletristike, umjetnosti, rječnici i drugo
• iznenađenje za svakog kupca

Prije plaže požurite po knjigu!




Polufinalisti književne nagrade "roman@tportal.hr"




Žiri tportalove književne nagrade 'roman@tportal.hr' odabrao je 11 naslova koji ostaju u polufinalu natječaja za najbolji hrvatski roman.

To su Olja Savičević Ivančević, Kristian Novak, Ivica Đikić, Damir Karakaš, Lada Vukić, Slađana Bukovac, Daša Drndić, Ivan Lovrenović, Marinko Koščec, Tatjana Gromača i Maja Ručević.

Opširnije ovdje

Svestranost naših političara

četvrtak , 08.06.2017.





Fascinantna je ta SVESTRANOST naših MINISTARA.

Do jučer je vodio ministarstvo graditeljstva a od sutra bit će alfa i omega ministarstva uprave.

A prekosutra?

Tko zna, možda glavni ravnatelj NASA-e.

Ili bar HRT-a...


MOJA KRITIKA romana "4 brave" Željke Horvat Čeč u "Vijencu"



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"4 brave" Željke Horvat Čeč




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Stajska bolest" Slađane Bukovac
- razgovor s makedonistom, političarom i diplomatom Zlatkom Kramarićem
- tekst Tončija Valnetića o knjizi Žarka Paića "Sfere egzistencije"
- razgovor s književnikom Karlom Markusom Gaussom
- tekst Martine Prokl Predragović o 16. Festivalu europske kratke priče
- tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Dubravka Horvatića "Bašćina"
- tekst Maria Kolara o knjizi Andrijane Kos Lajtman "Poetika oblika:suvremene konceptualne i hipertekstualne proze"
- tekst Denisa Leskovara povodom 50.godišnjice kultnog albuma Beatlesa "Sgt.Pepper's Lonely Hearts Club Band"

te još ptregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, teatru, filmu, plesu itd.





Branki Primorac nagrada "Mato Lovrak"

srijeda , 07.06.2017.





Od ukupno pristiglih dvadest i šest naslova na Natječaj književne nagrade "Mato Lovrak" Povjerenstvo u sastavu Stjepan Hranjec (predsjednik), Lovorka Pralas i Dubravka Težak u najuži izbor izdvojili su dva naslova: Stepenice do neba (Zagreb, Školska knjiga, 2016.) Ivane Adlešić Pervan i Moj brat živi u kompjutoru (Zagreb, Alfa, 2016.) Branke Primorac.

Jednoglasnom odlukom Povjerenstva proglašena je dobitnica Branka Primorac.

Poslije Nagrade SFERA prije tri tjedna ovo je druga nagrada za njezinu knjigu "Moj brat živi u kompjutoru" i drugi LOVRAK, 23 godne poslije iste nagrade "Maturalcu".





NOVO: Giorgio Pressburger 'Ljudska i neljudska povijest' (Meandarmedia, 2017.)

Giorgio Pressburger
'Ljudska i neljudska povijest'
Meandarmedia

Prevele: Ana Badurina i Dunja Kalođera
Cijena 149,00 kn
Broj stranica 432
Uvez meki

Riječ izdavača


Nakon što ga strogi kontrolor jednog popodneva u kolovozu izbaci iz tramvaja, protagonist krene graditi dugi popis muškaraca i žena koji su se borili žudeći za slobodom. Njegov je vodič Simone Weil, koja ga poput modernog Vergilija prati na putu u samoga sebe i u povijest. Ljudska i neljudska povijest roman je u dva dijela i nastavak putovanja započetog u romanu U carstvu sjena s kojim čini trilogiju. Danteovsko je to putovanje koje čitatelja vodi među povijesne ličnosti, velike diktatore, filozofe i umjetnike, likove Božanstvene komedije, ali i suvremenike... Ta bogata galerija omogućuje protagonistu da sagleda vlastiti život i smjesti ga u okvir tisućljetne povijesti židovskog naroda, ali i u pozadinu dvadesetog stoljeća koje je obilježilo njegovu egzistenciju i više no ikada se okomilo na najviše vrijednosti do kojih autor drži: ljubav i slobodu. Dijalog s umrlima, razmišljanje o povijesti, kritička analiza kaotične i raznolike stvarnosti zatvaraju se u oniričnoj viziji punoj poetičnosti: poetična je i cijela Pressburgerova proza, s mnoštvom bjelina koje navode na versifikatorski ritam i pozivaju na "neaktualno" čitanje, signalizirajući time književni projekt koji ide protiv struje dominantnih tendencija s početka ovoga tisućljeća.

Giorgio Pressburger, rođen u Budimpešti 1937, autor je više knjiga, među kojima valja izdvojiti: O vjeri (Sulla fede, Einaudi, 2004), Münchenski sat (L'orologio di Monaco, Einaudi, 2003), Zeleni slon (L'elefante verde, Einaudi, 2002). Zajedno s bratom Nicolom napisao je Priče iz Osmog okruga (Storia dell'ottavo distretto, Einaudi, 2001). Autor je i dramskih tekstova, među kojima valja izdvojiti Utakmicu (La partita), za koju je dobio Nagradu Pirandello, te Tri majke (Le tre madri), za koji je dobio Nagradu Flaiano. Kazališni je i filmski redatelj te suradnik vodećih talijanskih dnevnih listova.
Roman U carstvu sjena (2012, hrv. izdanje 2016) prvi je dio trilogije ovog danteovskog putovanja kroz povijest. Ljudska i neljudska povijest konkurirala je, uz još jedanaest romana, za prestižnu književnu nagradu Premio Strega 2014.





21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI




21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI
od 9. do 11. lipnja 2017.



PROGRAM

Petak / 9. lipnja
20,00 h / Matica hrvatska Sisak, Svečano otvaranje Kvirinovih poetskih susreta

– dodjela nagrada laureatima, razgovor o pjesništvu laureata
Laureati:
Miroslav Mićanović , Plaketa sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu,
Goran Gatalica: "Kozmolom", nagrada za najbolju zbirku poezije mladih autora objavljenu između dva Susreta.


– izložba stripa ''Mrakci'' akademskog slikara-grafičara Žarka Jovanovskog


Subota / 10. lipnja
11,00 h / Matica hrvatska Sisak, Promocija 'Riječi', časopisa za književnost, kulturu i znanost


21,00 h Siscia Jazz Club: Pjesničko – glazbena večer
SUDJELUJU: Miroslav Mićanović, Goran Gatalica, Delimir Rešicki, Branko Čegec, Krešimir Bagić, Borben Vladović, Tin Lemac, Darija Žilić, Predrag Vrabec, Livija Reškovac, Sanja Baković, Marko Gregur, Marija Dejanović, Mima Juračak, Vesna Rogulja Mart, Žarko Jovanovski, Siniša Matasović…



Nedjelja / 11. lipnja
10,00 h / Odlazak delegacije u posjet grobu Josipa Severa i Tee Benčić Rimay





NOVO: 'Godina seobe srca' (Vuković&Runjić, 2017.)

utorak , 06.06.2017.

ANDY JELČIĆ
'Godina seobe srca'

roman
Nakladnik: Vuković & Runjić
06/2017.
304 str., meki uvez
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača



Godina je 1967. Odlazeći u Sudan, glavni se junak, kirurg, suočava s novim prostorima svojih izbora, profesionalnih i emotivnih, koji ga obogaćuju odlučnošću, ali mu u život unose i dinamiku trilera. Upravo ta dinamika, rastući i dobro motiviran napon, privlači čitatelja uz tekst i navodi ga da se sa strašću sve više unosi u stranice romanu u iščekivanju raspleta.

Situirajući svoj roman u nedavnu, a opet distanciranu prošlost obilježenu odrednicama drugačijeg društvenog sustava, autor osvještava limite ljudskih izbora i strategiju izbjegavanja zamki koje mogu preusmjeriti čovjekovu sudbinu.


Poznat kao jedan od najuglednijih hrvatskih prevodilaca i laureat brojnih nagrada Andy Jelčić imao je prilike učiti književni zanat od majstora svjetske književnosti. Kada se upustio u vlastito književno stvaralaštvo, već je bio savladao sve vještine koje se odnose prvenstveno na funkcionalnu upotrebu jezika, ali i na građenje književnih likova putem epizoda fabule, i kako efektno spajati jedno u funkciju drugoga da bi rezultat bio uvjerljiv prozni tekst. Zahvaljujući tim, unaprijed usvojenim vrlinama, Andy Jelčić razvija svoj roman tečnošću kakva karakterizira dobro komponiran film.
Ludwig Bauer


Ovaj roman nepovratno mijenja pejzaž hrvatske suvremene književnosti i nudi pogled na vidike po kojima se sliježe prašina a pod njom diše naša živa prošlost.
Ivana Šojat



Izvor: Moderna Vremena Info

PREDSTAVLJANJE knjige čakavske i kajkavske poezije "Kanat & Kesnokrič" Ljerke Car Matutinović i Božice Jelušić




U srijedu, 7. lipnja 2017. u 12 sati
u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Jelačića 7/I)


održat će se predstavljanje dviju zbirki poezije na čakavskom i kajkavskom najrječju objedinjenih u jednu knjigu naziva "Kanat & Kesnokrič" u suautorstvu Ljerke Car Matutinović i Božice Jelušić.

Sudjeluju:
Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK-a
dr.sc. Cvjetko Milanja
dr.sc. Dragutin Rosandić
Lela Margitić,
dramska umjetnica
dr.sc. Božica Pažur, urednica
autorice

Dobrodošli!

NOVO: Clare Azzopardi "'Iza svake je ostalo ime" (VBZ, 2017.)

CLARE AZZOPARDI
'Iza svake je ostalo ime'

V.B.Z.
Prijevod: Marina Horkić
05/2017.
136 str., meki uvez

Riječ izdavača


"Iza svake je ostalo ime" knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka.

Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale.

Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.

Clare Azzopardi (1977.) nagrađivana je malteška spisateljica koja piše za djecu i odrasle. Predaje književnost na Sveučilištu na Malti. Svoju prvu zbirku kratkih priča "Zelena linija" objavila je 2006. godine. Za tu knjigu nagrađena je Malteškom nacionalnom književnom nagradom, kao i za zbirku osam kratkih priča "Iza svake je ostalo ime" (2014.). Dobitnica je i Malteške književne nagrade za dječju književnost.
U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilskim registrima te otvara i kontroverzne društvene i političke teme. Istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj promovirati književnost na Malti i izvan nje. Inizjamed je organizirao mnoge književne festivale i radionice i pridonio promociji malteške književnosti u svijetu. Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a objavljivana su i u mnogim svjetskim književnim časopisima i zbornicima (Transcript, In Focus, Cuirt 21, Skald, Words without Borders, Novel of the World...).



Izvor: Moderna Vremena Info

NAJVEĆI GUBITNICI SU GRAĐANI

ponedjeljak , 05.06.2017.




Još jedan tzv. festival demokracije je iza nas.
Sad će uslijediti dubokoumne analize tzv. političkih analitičara o tome jesu li veći GUBITNICI Most, Živi zid ili SDP.

A NAJVEĆI GUBITNICI zapravo su GRAĐANI i to prvenstveno stoga što neće doći do ukidanja županija.

PREDSTAVLJANJE nove knjige pjesama Marka Tomaša "Regata papirnatih brodova"

nedjelja , 04.06.2017.





Marko Tomaš ima novu knjigu pjesama: 'Regata papirnatih brodova.'

Bit će to povod da čujemo njegove nove i stare pjesme, velik recital najboljeg izvođača na ovim prostorirma.

Za kratak uvod zadužen je Kruno Lokotar.

05.06.2017.
Društveni klub BOTANIČAR, Trg M.Marulića 6, Zagreb

Dobrodošli!





3. festival 'Prvi prozak na vrh jezika'

subota , 03.06.2017.




Jedini Festival nagrada i nagrađenih, Festival a(r)testiranih autora Prvi prozak na vrh jezika, održava se treći put! Pogledajte u kristalnu kuglu kniževne budućnosti!

Program trećeg festivala Prvi prozak na vrh jezika, 7/8/9 lipnja 2017.

7. lipnja, srijeda
Intro: Polukružna dvorana Teatra Itd
20 h: Zaron, live
: Emil Andreis, Darko Šeparović i Alen Brlek,

8. lipnja, četvrtak
caffe bar „U dvorištu“, Jurja Žerjavića 7/2
19.30 h: Otvaranje festivala: Dodjela nagrada Na vrh jezika i Prozak za 2016. i predstavljanje dobitnika: Nikole Leskovara (Prozak) & Lucije Butković (Na vrh jezika)

Žiranti: Marko Pogačar i Kruno Lokotar

20.30 h Predstavljanje dobitnice nagrade 'Ulaznica' Mime Juračak i predstavljanje dobitnice Nagrade 'Zdravko Pucak' Lare Mitraković
Žiranti: Natalija Miletić i Kruno Lokotar

21.30 h: predstavljanje zbirke poezije „Pratišina“ (Kontrast) Alena Brleka
Žiranti: Danilo Lučić, Dorta Jagić

9. lipnja, petak
caffe bar „U dvorištu“, Jurja Žerjavića 7/2
19.30 h Predstavljanje dobitnika Nagrade 'Kvirin', Aleksandra Hut Kona

Žirant: Ana Brnardić

20.30 h: Predstavljanje knjige „na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije“ Antonija S. Kukavice (Jesenski i Turk)
Žiranti: Marko Pogačar, Kruno Lokotar

21.30 h i Predstavljanje dobitnice Nagrade 'Goran za mlade pjesnike' Monike Herceg i dobitnika Nagrade 'Lapis Histriae' Davora Ivankovca
Žiranti: Marko Pogačar, Slađan Lipovec




Elektroničko izdanje knjige 'Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu'

petak , 02.06.2017.




Portal Stilistika.org pokrenuo je anketu Jezik in fabula čiji je cilj bio potaknuti autore/autorice na promišljanje o ulozi jezika u literarnom stvaranju, a čitatelju njihovih odgovora približiti karakter i stil pisanja.

Autori ovog projekta, Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić, sastavili su anketu od pet pitanja i zamolili oko stotinu i trideset pisaca da u njoj sudjeluju. Cilj ankete bio je potaknuti autorska promišljanja uloge jezika u literarnoj kreaciji, ekskluzivna svjedočenja o iskustvu jezika, jezičnoj imaginaciji, artističkim idiomima, govornim navikama, privatnom pravopisu i sl. Zanimalo ih je i kakav odnos suvremeni hrvatski pisci imaju prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost ili joj prkose individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova i ima li u tom pogledu razlike između pjesnika i prozaika.

Odgovori na anketna pitanja prikupljeni su u elektroničko izdanje knjige 'Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu'., te ih možete pronaći na internetskoj adresi: http://stilistika.org/jezik-in-fabula-pisci-o-jeziku-i-stilu.

Knjiga je objavljena u dvije inačice – prva iza svakog pitanja prikuplja pristigle odgovore anketiranih autora, a druga niže abecednim redom anketne portrete autora.



Izvor: www.hrvatskodrustvopisaca.hr

Predavanje Tatjane Jukć "Jane Austen, naša suvremenica: 'Ponos i predrasude' kao roman krize"

četvrtak , 01.06.2017.




Predavanje Tatjane Jukć "Jane Austen, naša suvremenica: 'Ponos i predrasude' kao roman krize"

Četvrtak, 01.06.2017 u 18:00 @ Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke



Nasuprot uvriježenome mišljenju, da su romani Jane Austen ogledni primjeri stabilne autorske kontrole i pripovjedne ekonomije, Tatjana Jukić polazi od pretpostavke da Austen u svojim romanima reflektira momente krize oko kakvih se konstituira modernitet. Ona je naša suvremenica onako kako je, prema Janu Kottu, Shakespeare naš suvremenik: ne zato što se svijet nije značajno promijenio od njezina vremena, nego zato što nam njezini romani i dalje pomažu da razumijemo tu promjenu. S tim argumentom Jukić će se u svome predavanju usredotočiti na Ponos i predrasude, vjerojatno najčitaniji roman Jane Austen.

Predavanje organizira Centar za ženske studije.




<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>