Književni i rock-kritičar Dario Grgić, filmski kritičar Dragan Rubeša , urednik i književni kritičar Boris Postnikov neki su od ljudi koji žive (i) od novinarstva ali se perom služe vještije i moćnije od većine pisaca, iako se piscima vjerojatno ne smatraju.

Mađu takve svakako spada i Žikica Simić, muzički urednik i rock kritičar iz Beograda.

I, ma koliko to patetično zvučalo, moram reći da je Žikica Simić jedan od najvažnijih ljudi u mom životu, čovjek koji mi je doslovno promijenio život - prvi put sam na njegove tekstove naletio davnih dana u Ritmu i ostao oduševljen - jer, kad netko tako dobro, lijepo i nadahnuto piše, ne možeš ostati hladan i ne posegnuti za muzikom o kojoj piše...

I tako, tekst po tekst, album po album, otkrio mi se cijeli jedan svijet, i uslijediše sati i sati uživanja, kako u muzici o kojoj je pisao tako i u Simićevim riječima, te u riječima još mnogih drugih koji su pisali u Heroini, Nomadu, na portalu Hombre itd.

Nedavno je u tjedniku Novosti objavljen razgovor sa Žikicom Simićem, kojega možete čitati
ovdje
a donosim vam i nešto stariji ali i opširniji intervju ovdje


P.S.

Inače, ovo sam nedavno objavio na svom fejsu i kratko nakon toga, stigao mi je mail ovog sadržaja :

"Božo, u našoj kulturnjačkoj kloaki nije uobičajeno to što ti radiš - ti hvališ svoje kolege umjesto da im podmećeš klipove. Kratak će ti biti rok trajanja ako tako nastaviš, treba sebe gurat a ne hvalit druge."

Ah, što mogu kad volim biti drukčiji.

A izgleda da si kod nas drukčiji i da odskačeš ako si iskren. Nažalost...