Za potporu i otkup u 2005. Ministarstvo platilo više od 20 milijuna kn

Vijeće za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture u 2005. je godini održalo 14 sjednica, pa iako posao nije bio uvijek lak, radilo se u ozračju maksimalne tolerancije, izjavio je predsjednik Vijeća akademik Josip Bratulić, koji drugu godinu vodi to tijelo.

Nikad se nismo posvađali, nikad nitko nije ustao i napustio sjednicu Vijeća, izjavio je Bratulić (svaka čast, op.K.moljca) koji to tijelo smatra svojevrsnim spasonosnim "bajpasom" između knjige i čitatelja, nakladnika i autora.

Pomakom u radu Vijeća, Bratulić smatra načelo da knjiga za koju se traži potpora Ministarstva bude pripremljena za tisak, a ne kako je bilo ranije kad se za knjigu dobivala potpora, a knjiga nije izišla. (a sad će kao, sve izići?, op.K.moljca)

U 2005. godini potporu za izdavanje knjiga tražilo je 280 nakladnika, koji su prijavili za sufinanciranje 1130 naslova, a potporu je dobilo 588 naslova u iznosu od nešto više do šest milijuna kuna.

Za otkup knjiga prijavilo se pak 480 nakladnika s 2449 naslova, a otkupljeno je više od 1300 naslova za što je utrošeno nešto više od 14 milijuna kuna.

Vijeće je za sufinanciranje časopisa i kulturnih programa izdvojilo više od šest i pol milijuna kuna, a za potporu kulturnim manifestacijama nešto više od tri milijuna kuna. Za sufinanciranje kulturnih manifestacija prijavljena su 152 programa, a financirano ih je 105.

Vijeće je pružilo potporu i prijevodima djela hrvatskih autora, promidžbi hrvatskih knjiga u inozemstvu te po prvi put pružilo potporu književnom stvaralaštvu.

"Nastojali smo posao odraditi bez zaostatka i završiti sve ove godine", izjavio je Bratulić, napomenuvši kako mu je žao što nakladnici ponekad moraju čekati na sredstva.

Upitan što smatra posebno značajnim i zanimljivim izdavačkim pothvatima u ovoj godini, izjavio je kako je to, po njegovu mišljenju, objavljivanje Istarske enciklopedije, jer se sada otvara prostor za jedan novi posao - izdavanje regionalnih enciklopedija Hrvatske.

Književnim događajem smatra objavljivanje romana Luke Paljetka "Skroviti vrt - Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke". (iako je ta knjiga svjetlo dana ugledala još 2004., op.K.moljac)

Govoreći o važnosti čitanja, Bratulić napominje kako je odustajanje od čitanja knjiga pogubno za mlade i za odrasle.
"Kada čita, čovjek je sam sa sobom i može kontrolirati ono što čita, razgovarati s piscem i njegovim likovima, može učiti, razmišljati", kaže Bratulić, dok primjerice kad gleda televiziju, kako dodaje, "on je promatrač koji teško da išta od svega što vidi na tom mediju može za sebe izdvojiti ili posvojiti."

"Za onoliko vremena koliko ga potroše pred televizorom, ljudi bi mogli završiti srednju školu, gimnaziju ili čak fakultet", rekao je Bratulić. (a kol'ko bi tek malih Hrvata mogli naštancat, op.K.moljca)