Predstavljanje knjige poezije Sanje Manojlović "Gledajući odgovore"

nedjelja , 20.01.2019.



FRAKTURA
nas poziva na predstavljanje

knjige poezije
Sanje Manojlović
"Gledajući odgovore"

21.01.2019. s početkom u 19 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb

Sudjeluju
Sanja Manojlović
Darija Žilić
Seid Serdarević
Tonko Maroević

Dobrodošli!

NOVO: Skupina autora - "Opasno čitanje : Pojmovnik književne kritike" (izd. Kurziv i Kulturtreger, 2018.)

subota , 19.01.2019.




Skupina autora
Opasno čitanje : Pojmovnik književne kritike
Nakladnik: Kulturtreger
Nakladnik: Kurziv
Urednik: Miljenka Buljević, Luka Ostojić
12/2018.
180 str., meki uvez
Cijena: 50.00 kn

Riječ izdavača

Booksa i Kurziv iz Hrvatske, SeeCULT.org iz Srbije, SCCA-Ljubljana iz Slovenije i Kontrapunkt iz Makedonije odlučili su na temelju svog dugogodišnjeg rada u polju kritike napraviti seriju pojmovnika o kritici u različitim umjetničkim poljima. Termin pojmovnika pritom ima ironičnu notu: cilj nije ograničiti kritiku na korpus kanonskih pojmova ni fiksirati apsolutno znanje o tim pojmovima, nego postaviti pojmove kao početne točke za bavljenje suvremenom kritikom. Tekstovi ne određuju što taj 'pojam' jest, nego koje sve staze, stranputice, slijepe ulice i horizonte otvaraju pojedini aspekti umjetničke kritike u regiji.

Knjiga "Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike" (u izdanju Bookse i Kulturpunkta), zbornik je tekstova koje su napisale autorice i autori iskusni u teorijskom promišljanju kritike, ali i u praktičnom radu na pisanju i čitanju kritičkih tekstova. Svi tekstovi dijele početnu pretpostavku da je književna kritika, iako uvijek počiva na nekim bitnim principima, u svojoj manifestaciji nestabilna i fleksibilna, naprosto jer ovisi o nizu vanjskih faktora – primarno o samom tekstu o kojem se piše, ali i o književnom polju, medijskom položaju kritike, širem društvenom kontekstu, kao i uvijek prisutnom 'ljudskom faktoru'. Stoga su se i zadani pojmovi, koji na prvi pogled pripadaju različitim razinama, naposljetku redom pokazali kao čimbenici koji utječu na konačan oblik kritike.

Katarina Luketić piše o 'krovnom' pojmu odnosa teksta i konteksta. Nađa Bobičić piše o feminističkoj književnoj kritici u regiji. Mirnes Sokolović piše o odnosu akademske i novinske kritike, što ujedno povezuje s razlikom između 'preskriptivnog' i 'deskriptivnog' shvaćanja kritike. Na to se veže pitanje kritike u novim medijima, o čemu piše Dinko Kreho. Kritikom poezije bavi se Miroslav Mićanović. Naposljetku, Vladimir Arsenić kroz dijalog antičkih filozofa priča o subjektivnosti kritičara.

Izvor: Moderna Vremena Info


Moj pregled najbolje strane proze u 2018. u novome "Vijencu"

četvrtak , 17.01.2019.


Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

I MOJ šest kartica dug tekst o najboljim prijevodnim proznim djelima objavljenima u Hrvatskoj u 2018.

Novi "Vijenac" još donosi :

- tekstovi Tonka Maroevića i Miljenka Jelače, u spomen na Jakšu Fiamenga
- razgovor s redateljem Zrinkom Ogrestom
- tekst Andrije Tunjića, u spomen na Ivu Gregurevića
- tekst Davora Dijanovića o knjigama Yuvala Noaha Harrarija
- kolumne Mirka Planinića, Borisa Becka, Nives Opačić i Mladena Klemenčića
- razgovor s portugalskim piscem Afonsom Cruzom
- tekst Vinka Brešića u povodu 125.godišnjice rođenja Augusta Cesarca
- tekst Stipe Botice o knjizi Nikole Kujundžića "Ne zaboravi se smijati"
- tekst Strahimira Primorca o najboljim proznim knjigama hrv.spisateljica i autora u 2018.
- tekst Zlatka Kramarića o romanu Ratka Cvetnića "Blato u dvorištu"
- tekst Ljerke Car Matutinović o romanu "Šoferi" Ludwiga Bauera

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu, glazbi, filmu itd.






Natječaj za nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2018. godini.

srijeda , 16.01.2019.



Hrvatski PEN centar raspisuje natječaj za nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2018. godini.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2017. do 15. prosinca 2018. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31. siječanj 2019. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27. ožujka 2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.


Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku. Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu "Bijela tinta" (Litteris, 2013). Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu "Europa x 10" (Profil, 2014). Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu "Korice od kamfora" (Meandarmedia, 2015). Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu "O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković" (Disput, 2016). Peta dobitnica je Ljiljana Filipović za knjigu "Klub krivaca" (Izdanja Antibarbarus, 2017).



NOVO: Meelis Friedenthal "Pčele" (Fraktura, 2018.)



Meelis Friedenthal
"Pčele"

roman
izd. Fraktura
Jezik izvornika: estonski
Prijevod: Snježana Husić
Broj stranica: 256
Datum izdanja: prosinac 2018.
Naslov izvornika: Mesilased
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Cijena: 139 kuna

Riječ izdavača

Nakon što je pod nerazjašnjenim okolnostima morao pobjeći sa sveučilišta u Leidenu, mladić Laurentius kreće u estonski grad Dorpat da nastavi studirati. Jedina pratnja na dalekom putovanju kroz kišovite sjeverne predjele njegova je šarena papiga Clodia, koja ga nesretnim spletom okolnosti napušta. Kad stigne u Dorpat, vjerovanja u vještice i vrbin-kralja kojima su Estonci obuzeti bude u Laurentiusu mutna, no jeziva sjećanja. Protiv melankolije se bori na različite načine, i vrbovom korom i puštanjem krvi, no tek će mu tajnovita crnokosa posjetiteljica vratiti želju za životom.
"Pčele" Meelisa Friedenthala sjajan je roman smješten u Estoniju iz 17. stoljeća. Pomalo bajkovit, pomalo mističan, ovaj roman od kojeg vas prolaze trnci nesumnjivo je sjajna prilika za upoznavanje s estonskom književnošću i jednim od njezinih najistaknutijih suvremenih pisaca.

“Poetično i uzbudljivo.”
- Huffington Post

“Napisano divnim i profinjenim jezikom... Veliki užitak čitanja.”
- ELM (Estonian Literary Magazine)

“Povijesna književna fikcija s daškom mračnijih, natprirodnih sila — napisana takvim stilom da vas obuzima i preplavljuje vaš um. Divan prikaz kako znanstvena volja nadvladava praznovjerje, pri čemu se Friedenthal koristi stvarnim povijesnim događajima kako bi pojačao svoju priču.”
- Raul Chapa, BookPeople

Meelis Friedenthal estonski je autor rođen 1973. Afirmirao se kao pisac znanstvene fantastike romanom Kuldne aeg (Zlatno doba) koji je ušao u izbor za najbolji roman 2004. Za priču “Nerissa” dobio je 2005. estonsku nagradu za znanstvenu fantastiku. Njegov drugi roman Pčele (objavljen 2012.) priskrbio mu je titulu estonskog pisca godine. Dosad prevedene na petnaestak jezika, Pčele su osvojile Nagradu Europske Unije za književnost. Treći roman Inglite keel (Jezik anđela) objavljen je 2016. te se našao u užem izboru za najvažniju nacionalnu estonsku nagradu Kultuurkapitali aastapreemia.
Friedenthal je doktorirao na Sveučilištu u Tartuu, gdje radi kao istraživač i predaje na katedrama za teologiju i povijest.


Predstavljanje zbirke poezije "Teleidoskop" Andrijane Kos Lajtman

utorak , 15.01.2019.



Predstavljanje zbirke poezije "Teleidoskop" Andrijane Kos Lajtman

Klub Botaničar, Trg M.Marulića 6, Zagreb
16.01.2019. s početkom u 18 sati

Sudjeluju: Sanja Baković, Sanjin Sorel, Darija Žilić (moderatorica), Andrijana Kos Lajtman (autorica)

A. K. Lajtman govori o smrti, bolesti, usamljenosti, negativnome aspektu prisutnosti. Pisanje je ostavljanje tragova, u toj neprekidnoj igri semioze autorica se premješta od pročitane literature prema doživljaju, navodeći čitatelja na uvjerenje kako je čitanje ultimativan tjelesni događaj. Kao da subjekt knjige ukida razliku između sebstva i teksta (Rita Felski) kako bi se prepustio ne samo čitanju nego i pisanju, toj međusobno uvjetovanoj procesualnosti. Iz tog razloga česta su isprepletanja, fragmentarna, između logički strukturiranih tekstova kojima je funkcija podsjećanje kako je možda ipak riječ o nekakvome stabilnome sustavu znakova i onih koji su sasvim iregularni te ovise o gramatičkim "nekorektnostima", nadrealističkim metodama, oštrim rezovima i montaži. I usprkos svemu fragmentarni postupak u cijeloj knjizi ima vrlo jasnu funkciju - prevesti složenu strukturu svijeta i subjekta u plan strukturirana smisla.
(iz recenzije Sanjina Sorela)

NOVO: Jan Patočka "Heretični eseji o filozofiji povijesti" (Litteris, 2018.)



Jan Patočka
"Heretični eseji o filozofiji povijesti"

eseji
izd. Litteris
287 str. / tvrdi uvez
redovita cijena: 149,00 kn
cijena s popustom, preko izdavačeve web-stranice: 111,75 kn

Riječ izdavača

Svojim "Heretičnim esejima o filozofiji povijesti" , Jan Patoćkajedan od najznačajnijih čeških i europskih mislilaca 20. stoljeća, ponajprije se obraća tehničkoj civilizaciji. Usprkos golemim pretenzijama, i neporecivim uspjesima, ta civilizacija nije riješila velik unutrašnji problem čovjeka – svoj vlastiti glavni problem: kako ne samo živjeti, nego živjeti na ljudski autentičan način u najvećoj mogućoj mjeri, kako nam pokazuje povijest. Još gore: učinila je rješavanje tog problema težim utoliko što se njezini koncepti izravnavaju, odvikavaju od misli u osnovnom smislu riječi. Proces depersonalizacije koji vodi k anonimnosti vlasti, koji tišti i guta svakoga od nas, taj proces sačinjava jedinstven i univerzalan pokret: on je suštinska dimenzija cijele moderne civilizacije, tvrdi Jan Patočka, nudeći nam na razmišljanje istočnoeuropsko iskustvo koje treba promatrati kao globalnu krizu te iste civilizacije.

Natječaj za književnu nagradu "Anto Gardaš"

ponedjeljak , 14.01.2019.



DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski – Osijek

raspisuju

N A T J E Č A J
za 13. Hrvatsku književnu nagradu

“ANTO GARDAŠ“



Društvo hrvatskih književnika Zagreb i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski utemeljili su godišnju Hrvatsku književnu nagradu “Anto Gardaš“ za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mladež.
Stalni pokrovitelji nagrade su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

1. Za Nagradu se mogu natjecati nakladnici i autori/autorice knjiga za djecu i mladež objavljenih prvi put 2018. na hrvatskom književnom jeziku.
2. Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika ili znanstvenika za djecu i mladež, objavit će do kraja travnja 2019. odluku o užem izboru za dobitnika Nagrade, a dobitnika/dobitnicu 21. svibnja 2019.
3. Na natječaj treba poslati tri primjerka knjige, na adresu: DHK, 10000 Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I, s naznakom – za Nagradu “Anto Gardaš“, do 15. ožujka 2019.

Rezultati natječaja bit će objavljeni u dnevnim novinama, književnim listovima te u elektronskim medijima.
Nagrada dobitniku bit će uručena na posebnoj svečanosti u Osijeku, 21. svibnja 2019.


NOVO: Luko Paljetak "Rorschachove mrlje" (DHK, Zagreb, 2018.)



Luko Paljetak
"Rorschachove mrlje"

poezija
izd. DHK, Zagreb
Opseg: 58 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5 x 18 m
Cijena: 70,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica
Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača

Karakteristika Paljetkove poetske riječi jest sposobnost iznenadnoga mijenjanja registra, elastičnost i gipkost tkiva u kojemu su inkrustrirani, kolažirani, montirani najraznorodniji sastojci. U gotovo svakoj pjesmi paradoksalno se dodiruju suprotnosti, te na mjestima tih dodira vrcaju iznimno žive reakcije i reference. Iz pjesme u pjesmu, iz zbirke u zbirku, iz razdoblja u razdoblje talože se pak uvijek novi slojevi iskustva, što čini da njegovo pjesništvo danas pokriva upravo univerzalne raspone. Istančanošću svojega zvuka i blagim preljevima sustavnih i usko ulančanih mijena ovaj nas pjesnik uči poštivanju „malih razlika“, sili nas da i sami ugodimo svoje receptore na odgovarajuće frekvencije, da postanemo prijemčivi za prethodno neiskusne valne dužine.
(Tonko Maroević)


NOVO: Josip Mlakić "Skica u ledu" (Fraktura, 2018.)

nedjelja , 13.01.2019.



Josip Mlakić
"Skica u ledu"

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 544
Datum izdanja: prosinac 2018.
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 225 mm
Težina: 760 g
Cijena: 161 kuna

Riječ izdavača

Na rock-koncertima najvećih svjetskih zvijezda u Njemačkoj, a zatim i diljem Europe zaredala su ubojstva djevojaka. Iskusni inspektor kölnske policije Thomas Schweiner prvi je posumnjao da je riječ o serijskom ubojici, koji ne preže ni od čega i koji mu je postao opsesija, ubojici kojeg lovi već više od desetljeća, od kraja 1980. i koncerta grupe Whitesnake. Inspektora će tragovi odvesti u Bosnu i Hercegovinu, u ratni vihor, koji će iznjedriti neka nova prijateljstva i brojne neočekivane izdaje. Skica u ledu počinje kao napeti krimić, prerasta u ratni roman, da bi završila kao distopija, no prije svega to je priča o dvojici braće, o njihovim sasvim oprečnim karakterima i njihovim prijateljima iz bosanskoga gradića s kojima dijele sudbine. Josip Mlakić virtuozno, bešavno spaja svoje opsesivne teme i ispisuje veličanstvenu, gotovo biblijsku priču u kojoj blagost i grubost idu ruku pod ruku, u kojoj se događaju čudesa, ali i neopisive strahote. Skica u ledu roman je u kojem se isprepleću nevjerojatni matematički zadaci i okrutna ubojstva, ratni zločini i umjetničke slike, koji nepravdu života dovodi u sklad, a kaos u red kakav može stvoriti samo ljubav.

“Whitesnake, Bruce Springsteen, Rolling Stones, Queen... Niz je nastavio irski rock-bend U2, 1987. Žarili su i palili te godine. Čak je i Thomas čuo za njih prije nego što se dogodilo ubojstvo za koje je saznao mjesec dana poslije. Dogodilo se u Baselu 21. lipnja 1987., nekoliko sati nakon koncerta U2 koji je održan na St. Jakob’s Stadionu. Ubijena je dvadesetšestogodišnja medicinska sestra Sanja Barbarić. Živjela je u Baselu i radila u jednoj od tamošnjih bolnica. Roditelji su joj bili porijeklom iz Jugoslavije. Poslali su mu fotografije žrtve. Njen vrat podsjećao je na vrat nesretne Anne Marie Boncour. Truplo je pronađeno izvan grada, u žrtvinu golfu. Poslao je u Basel Schwernera i Wernera Goetza, koji je došao iz Droga u Ubojstva kao zamjena za Leni. Pretpostavljao je da se Davitelj i ovaj put zbližio sa žrtvom prije ubojstva. Sada mu je to bilo lakše nego u prethodnim slučajevima, zbog njezina porijekla. ‘Pokušajte stupiti u kontakt s prijateljima žrtve, pogotovo ako su porijeklom iz Jugoslavije’, rekao im je. ‘Možda nisu bili sami na koncertu? Iako sumnjam. Vrijedi pokušati sve. Zatim obiđite lokale u blizini stadiona u koje svraćaju Jugoslaveni, provjerite je li ga tko vidio.’”

<< Arhiva >>