Danas smo itekako naviknuti na "pomamu" zaključavanja "ljubavnih lokota" na kojekakve ograde ili mostove, ali prije trinaestak godina to mi je bio prvi "dodir" s tom forom i baš na tako nevjerojatno pretrpanom komadu ograde u Pečuhu da sam se pobojao da će se ona zbog težine tih lokotnih grozdova izvaliti iz zida.
Je li slučajnost da su baš mađarski lokoti "Elzett" godinama 20. stoljeća bili "zakon" na tržištu? Možda je baš ta firma pokrenula "trend" među mlađarijom... ne bi li prodali što više lokota, ma za što bili korišteni.
Kad su mi ti lokoti "potpirili" percepciju, odjednom sam ponegdje počeo pronalaziti vizualno slične umjetničke instalacije...
Jednu u formi limenog bršljana na ornamentiranom balkonu... sa spodobom ne baš uvjerljivo atraktivnom za privlačenje trubadura i njihovih podoknica.
Drugu pak izvedenu poput brajde limene vinove loze / limenog grožđa... na doljmljivim metalnim, vanjskim središnjim vratima njihove Katedrale.
Kad smo već kod Katedrale, izvedena je (ne tako davno) s čak četiri tornja, no nisam uspio shvatiti jesu li svi od njih "zvonici" i kako to zvuči ako/kada se istovremeno aktiviraju svi njeni zvoneći "resursi".
Židovska pak sinagoga nekako se samozatajno skutrila "sa strane"... poput nekog intimnijeg, komornijeg kazališta.
Burna povijest Pečuha i stalne mijene "gospodara" vjerojatno su razlog izrazite multikulturalnosti koja se tamo osjeća, a uostalom je i ugrađena u njegov moto kao "Grad bez granica".
Njihova džamija za koju je netko rekao da je "najsjevernozapadniji" dokaz turskih osvajanja... bila je u toj funkciji samo "dok je bilo Turaka"... tj. u 16. i 17, stoljeću, a poslije je "preobraćena" u katoličku crkvu. A minaret je srušen.
U novijoj našoj povijesti takve "transformacije" pretrpio je i zagrebački Meštrovićev paviljon na Trgu žrtava fašizma, a koji je u memoriji starijih Zagrepčana i dan danas zadržan kao "Džamija".
Tokom kasnijeproljetne posjete Pečuhu u 2012. došlo je do izražaja i zanimljivo hortikulturno uređenje pješačke zone... izrazito dojmljivije od njene zimske verzije.
Pa i mnoštvo umjetničkih instalacija postavljenih po gradu očito u neka toplija vremena dobivaju i alternativnu, "utilitarnu" funkciju.
Do neke sljedeće prilike i posjete Pečuhu, u sjećanju ću zadržati i izrazito ("mađarsko") šarenilo krovova na bar nekoliko desetaka zgrada u gradu.
