Hrvatske klape

Svim odgovornim i zaduženim za integraciju kulture i turizma odn. za razvoj hrvatske tradicijonalne kulture (ako ih ima), u cilju stvaranja hrvatskog branda, odn. klapskog pjevanja kao imagea naše turističke i kulturne ponude


Prema priloženim člancima, vidljivo je, da je ova Udruga klapa u više navrata, dostavljala programe na javni Poziv iz područja kulture, ito na tri razine: lokalnoj, županijskoj, te za Ministarstva kulture i turizma RH. U više godina predlaganja naših programa, uspjeli smo dobiti organizaciju priredbe “Bašćinski glasi” u Rijeci (dva puta) te nekoliko koncerata klapa u Rijeci im Opatiji.
U više navrata, na najvišem nivou, predlagali smo i rogram "Hrvatski festival klapa" (nadalje HFK), gdje bi se pojavile ponajbolje hrvatske klape iz Domovine i inozemstva, ali nažalost, isti još nije prepoznat kao značajan festival za naše podneblje, i ako bi HFK bio u funkciji integracije kulture i turizma odn. produljenja turističke sezone. Naše klape, godinama, su odlazile i odlaze na više smotri i festivala klapa diljem Dalmacije, Istre i Primorja. No, i to se privodi kraju, radi zamora, istrošenosti, rutiniranosti i nesvrsishodnosti. Očito je da treba nešta novoga na hrvatskoj klapskoj sceni. Međutim, radi zauzetih busija naših klapskih centara moći, starih sveza veza i okupacije kulturnog novca, to se ne događa, i ne zna se da li će.
Osim deklarativne potpore za HFK od nadležnih ministarstava još nismo dobili nikakvu materijalnu potporu. Danas, jedino Grad Opatija i Županija PG Rijeka, imaju sluha i daju potporu HFK-a, naravno, ukoliko reagira bar jedno nadležno ministarstvo ili bar jedan veliki sponzor.
Dakle, i ako smo uvjereni u opravdanost i potrebu održavanja i u opću korist HFK-a, te potrebu promidžbe i unaprjeđivanja klapskog pjevanja kao naše kulturne posebnosti - ka stvaranju Imagea, nadalje očekujemo potporu nadležnih, iz nekoliko razloga, ito:
1) Klapsko pjevanje, iako nastalo u Dalmaciji, prihvaćeno je u primorju i cijeloj Hrvatskoj
kao tradicionalna kulturna baština (i kao takva ga treba sagledati sa tog nivoa);
2) Trenutno u hrvatskoj djeluje preko 200 klapa, nastaju i gase se spontano bez društvenog
nadzora i interesa, bez brige o razvoju i kvaliteti istih;
3) Klape su sve popularnije u posebnim prigodama, gdje se traži mirnija i prirodnija
atmosfera, osobito uz ponudu nacionalnih jela i pića te u kulturnim, sakralnim i dr.
objektima i dr. mjestima.
4) Prema našim pozitivnim iskustvima, klape su izuzetno dobro prihvaćene od strane stranih gostiju;
5) Pozitivnu energiju i ljepotu naše izvorne pjesme, klape koriste uglavnom za razne smotre,
druženja i natjecanja klapa. Korist od toga imaju uglavnom pojedinci ili grupe koje
klapski skupovi (osim festivala), na taj način promoviraju ili su takvi skupovi sami sebi
svrha.
6) Klape se medijski ne prezentiraju (za razliku od npr. limenih glazbi ili tamburica - koje
ne pristaju primorskom ambijentu), niti se sustavno prati razvoj ovog kulturnog naslijeđa
odn. narodnog izričaja. (Čast pojedincima kao što je g-din Ljubo Stipišić)
7) Klapsko pjevanje opstaje i ostaje zahvaljujući pojedincima, entuzijastima, koji ulažu
puno truda i energoje uvjereni u vrujednosti i mogućnosti koje nosi naša izvorna kultura;
8) Najviše energije i društvenog novca troši se na Festival dalmatinskih klapa u Omišu, koji
nema adekvatan turistički učinak (osim za Grad Omiš). Iako isti najkvalitetnije prezentira
klapsko pjevanje (ima TV prijenos), te njeguje i unaprijeđuje dalmatinsku klapsku
pjesmu, same klape i hrvatski turizam od ovog festivala nemaju velike koristi.
9) Klapsko pjevanje i klape, ne promiču i ne prihvaćaju naše Turističke zajednice u svojim
planovima i programoma, te ne prezentiraju ovaj oblik narodnog folklaora u turističkim
plaktima i prospektima, dok ogromni novac troše na sajmove i štandove diljem svijeta;
10) Dokazano je, da Ugođaj i pozitivna iskustva dovedu cca 43 % gostiju a rodbinske prepo-
ruke i poznanstva cca 38 %, dakle preko 80% svih gostiju iz inozemstva. Poznato je i to
da u skladu sa tim činjenicama nisu raspoređena sredstva za turističku promidžbu i mani-
festacije koje čine ugođaj u našim turističkom centrima i primorskim mjestima;
11) Iz priloženog pisanog materijala vidljivo je da je ova Udruga klapa nudila više programa a
osobito naglašeno Hrvatski festival klapa (pred Vama u jednom od priloga ovog bloga).

PRIJEDLOZI:
U vrijeme lutanja i nagađanja kako unaprijediti hrvatski turizam, podići kvalitetu ponude i
produžiti turističku sezonu, ova Udruga, pored ostalih, nudi slijedeće prijedloge:

1. Polovinu od 50 milijuna kuna, koje se u 2007. godini namjeravaju “baciti” na turističke
sajmove, dnevnice i neplodna putovanja, pretvioriti u turistički UGOĐAJ kroz poticanje
hrvatske nacionalne ponude (priroda, suveniri, kultura, specijaliteti, nac. jela, vina, nošnje
i dr. posebnosti).
2. Prihode i rashode turističkih zajednica staviti pod kontrolu privatne ili državne tvrtke koja
će kontrolirati raspodjelu novca, planirati strategiju razvoja, educirati i koristiti turističke
kadrove te podići kvalitetu ponude i prezentacije.
3. Agresivnom promidžbom kulturnih znamenitosti, klapskog pjevanja u svim primorskim
mjestima, folklora, nacionalnih jela i pića, sportskih priredbi, prirodnih ljepota i dr. uz
snižavanje posezonskih cijena, produžiti turističku sezonu sa 3 na najmanje 6 mjeseci.
4. Klapsko pjevanje kao izvornu kulturnu baštinu, promicati kao IMAGE naše kulturno-
zabavne ponude. Poticati nastajanje klapa u svim turističkim mjestima. Obvezati sve
turističke zajednice i agencije da pored ostalog nude prvenstveno naš nacionalni ugođaj-
jela, pića i pjesmu…
5. Naš je moto - ponuditi strancu sve što imamo a on nema, povećati potražnju za našim po-
sebniostima i ljepotama, privući što veći broj (bogatih) gostiju, učiniti sve da se u
druženju sa nama ugodno i sigurno osjećaju, uposliti što veći broj konobara, kuhara,
recepcionera, tur. vodiča, vozača, pjevača…te produžiti turističku sezonu.
6. Osobito, kao udruga klapa, a u funkciju promidžbe i unaprijeđivanja naše kulturne
baštine te obogaćivanja naše turističke ponude, predlažemo da se sa najviše državne
razine podržati Hrvatski festival klapa kao svojevrsna turistička atrakcija u vrijeme
psezone (npr. tijekom rujna ili listopada). Kako festival klapa još nemamo na državnoj
razini, isti bi pomogao u promidžbi, tretmanu i razvoju ovog oblika naše izvorne
kulturne kao naše posebnost i jednog od nezaobilaznih činbenika primorskog ugođaja.
7. Ostalo prema prilozima ovom dopisu… uz pouku svim turističkim zajednicama: "nije vaša osnovna
uloga zbrajati noćenja i utjerivati turistički pristojbu nego tražiti načina kako stvoriti ugođaj za
zadovoljna gosta - trošeći turističku pristojbu", Sve drugo su nije u skladu sa Zakonom o
turističkim zajednicama...

Unaprijed sam zahvalan svima - osim onih koji bi radije da nisam napisao gornji naslov!
I njima poruka:
I vaše vrijeme prolazi, i ako prodate Hrvatsku, hrvatska pjesma će ostati, ali vas neće biti!

Sa nadom - ID

Kulturno-zabavna udruga
"Opatija"


TEMA: ŠKOLA KLAPSKOG PJEVANJA
(stvaranje hrvatskog imagea)

Škola: Tip I:

Od strane KZU "Opatija" cijenjenom čitaocu dostavljamo prijavu ponuđenog programa sa nazivom ”Škola klapskog pjevanja" (sa podružnicama u ostalim primorskim centrima).
Uz prijavu projekata i financijski plan, nudimo obrazloženja ovog idejnog rješenja te njegovu opravdanost i potrebu izvođenja na području većih gradova te u buduće u ostalim primorskim i dalmatinskim centrima.
Koristila bi se po mogućnosti infrastruktura kazališnih kuća i postojećih glazbenih škola.
Poznato je da gotovo sve klape i zborovi imaju probleme radi nedostatka kvalitetnih pjevača a poglavito tenora i soprana. Klape su prepuštene same sebi kod pronalaženja i obuke pjevača što koči njihov ukupan rad, razvoj i kvalitetu amaterskog pjevanja.
Kao uvjet za formiranje “škole” klapskog ili amaterskog pjevanja u većim hrvatskim centrima, pored financijske potpore lokalnih jedinica općina i gradova nadamo se i odgovarajućem prostoru za rad. Škola bi imala dva zbora muški i ženski i najmanje dva stalna honorarna umjetnička voditelja u jednom centru.
Tijekom cijele godine Udruga bi pratila rad voditelja i pjevača, surađivala sa klapama na terenu oko usklađivanja potreba za pjevačima, brinula o prijemu novoih kvalitetnijih pjevača, davala oglase, instrukcije, te primala ponude za audicije i dr. Klape bi upućivale pjevače na privremeno školovanje. Škola bi imala odgovarajuće svjedodžbe ili potvrde o završenoj obuci za klapskog/zbornog pjevača.
Godišnji troškovi “škole” klapskog ili amat. pjevanja (za početak recimo - u Rijeci), bili bi slijedeći:
- Putni troškovi i ostali troškovi svih kandidata cca 12.000.00 kuna,
- promidžbeni troškovi cca 5.000.00 kn,
- trošak obrade pjesama i kopiranja nota cca 4.000.00 kn,
- troškovi organizacije i vođenja škole cca 7.000.00 kn.
- troškovi min. dva voditelja (32 sata x 10 mj. = 320 sati x 100 kn. = 32.000 kn.
Dakle, ukupni troškovi škole klapskog pjevanja za jednu godinu, iznose cca 60.000. kn.

Potporom gornjem programu, klape bi imale osiguran podmladak za amaterske pjevačke skupine (zboraove i klape), a npr Rijeka centar županijske obuke klapa na ovim prostorima. Vremenom bi ostali županijski centri u primorju i dalmaciji otvarali svoje podružnice ove škole. Obukom klapskih pjevača počelo bi organizirano i sustavno podizanje kvalitete a time i promicanje klapskog pjevanja odn. klapske pjesme kao tradicionalne hrvatske kulture.

Škola: Tip II:

Odlukom i financijskom potporom ministarstva kulture, obuka i formiranje novih klapa uvelo bi svako hrvatsko kazalište, u cilju poboljšanja i zaštite tradicionalnog klapskog pjevanja. Izvorno klapsko pjevanje najbolju zaštitu imalo bi u hramovima hrvatske kulture - kazališnim kućama. To bi bio put ne samo zaštite nego i svjetske prezentacije. Klapsko pjevanje je svjetski raritet, pa bi se njegovom zaštitom putem UNESC-a stekli uvjeti za integraciju istog u našu turističku ponudu.
Već je u prijašnjim člancima naglašeno da najbolje klape treba profesionalizirati a klapsko pjevanje proglasiti imageom grvatske kulture i turizma. Klape su idealna spona u integracviji kulture i turizma, čime se zanose oni u turizmu i kulturi koji gotovo ništa ne rade na tom planu.

Škola: Tip III:

Primjer iz Opatije;
KZU "Opatija" je otvorila novu sekciju pod nazivom Omladinski zborovi Grada Opatije. Sekciju Čine Ženski i muški zborovi učenika osnovne i srednje škole od 14 do 21 godine. U prvoj fazi iskorišten je ženski školski zbor koji je proširen sa srednjoškolkama. U drugoj fazi formira se muški zbor osnovne škole "Opatija" i oglašavanjem proširuje na omladinski muški zbor Grada Opatije. Sve je pokrenuto, sekcija je počela sa radom, te će se za par godina stvoriti podmladak za nove klape ili za popunu postojećih klapa i zborova na području Grada.

Ukoliko klapsko pjevanje kani postati ”hrvatski kulturni proizvod za inozemstvo” ili image hrvatske turističke ponude, smatramo potrebitim osigurati uvjete za realizaciju i ovog programa u svim mjestima i gradovima gdie je to moguće. Osobito u Dalmaciji, Primorju, Istri te Zagrebu, gdje je klapsko pjevanje već odavna zaživjelo. Krajnje je vrijeme za zaštitu klapa i klapskog izričaja. Osobito je krajnji trenutak da se Ministarstva kulture i turizma dogovore sa lokalnim jedinicama o potrebi osnivanja i održavanja Hrvatskog festivala klapa (program također nudimo) u funkciji produljenja turističke sezone...


Predstavnik KZU "Opatija"