Hrvatske klape

Klape u «Voloskom» (Opatiji):

Volosko je po mnogo čemu specifičan stari gradić na ulazu u Opatiju iz pravca Rijeke. Nažalost, kulturno zamro ili - tek se budi. U uređenom kulturnom domu «Volosko» igra se tenis, vježba karate, igra šah, fitnes i sl. aktivnosti. Uz puno truda Grad Opatija se odupro ideji da se dio Doma pretvori u lokalnu oštariju. Osnovno obilježje čine mu lokalni borci protiv alkohola, koji tumaraju osobito u ono vrijeme bez turista. Od kulturnih čimbenika ističu se slikar/glazbenik K. Frank i slavonsko/primorski kantautor LJ. Kuntarić. Gradić kao stvoren za klape, ali....
Muška klapa «Volosko», ovdje je nastala koncem 1995. godine i djelovala oko 7 godina. Za to vrijeme gradić Volosko nije dao niti jednog klapskog pjevača. Iako su klapski glasovi otvarali mjesne poneštrice, to je bilo sve od interesa za klapsko pjevanja. Trg «Brajdica» u centru starog grada, kanili smo pretvoriti u tradicionalno ljetno okupljalište klapa i drugih izvođača. Izradili smo i ponudili program (i projekt), o toj manifestaciji koju smo predviđali na dulje vrijeme. Grad Opatija dao nam je 20.00 kn inicijalnih sredstva za uređenje Trga i početne priredbe. Ali, umjesto da nam prepuste trg za ono što je prirodno i kulturno, što bi prezentiralo ovo mjesto, čelnici mjesnog Odbora na trgu postavljaju tri betonska tenis stola a trg su ogradili visokom žičanom ogradom da ne bježe tenis loptice. Tako je ideja oživljavanja Voloskog klapskom pjesmom, nažalost morala nakon nekoliko godina utihnuti, unatoč upornosti da na tome ustrajemo. Ali ne u potpunosti. Na Mandraću, lučici ispred «Plvog podruma» i «Bevandice», danas nastupaju povremeno muške klape i iz KZU «Opatija», «Opatija», «Volosko» i dr. gostujuće klape. Naše nastojanje da se smotrom klapa oživi «Mandrać» ipak je od 2005. godine po prvi puta otpočeo ostvarivati Mjesni odbor na nagovor ženske klape «Volosko.
Ženska klapa «Volosko» je nastala u rujnu 1999. godine. Dakle, u pauzi probe muške klape «Volosko» rujna 1999. odine, došle su moje prijateljice i kasnije suradnice Slavica K. i Dragica M. Slijedio je dogovor oko osnivanja ženske klape «Volosko». Njih dvije su dovele cure na prvu osnivački sastanak a ja sam preuzeo obvezu vođenja istog i predložiti izmjenu statuta udruge radi proširenja udruge.
Dana 05.10.1999. godine, dogovoren je prvi sastanak na kojem su 9 cura potpisale pristupnice (koje čuvamo u arhivu udruge), a pošto je među njima bila jedna profesorica glazbenog odgoja Lidija B. održana je i prva proba ženske klape «Volosko». Oko imena nije bilo dileme. Po uzoru na mušku klapu logičan je bio isti naziv ženske klape. Rad klape je blagoslovio i velečasni J. Šimac te nam je osigurao prostoriju za probe.
Ženska klapa «Volosko» djelovala je dvije godine kada su polovinom 2001. godine nastali nesporazumi u muškoj klapi. Tada se polovinu članica ženske klape «Volosko» odvaja i formira ž. Klapu «Kamelija» Klapski udar dogodio se koncem 2001. godine kada se nasilno mijenja vodstvo udruge a obje klape «Volosko» i istoimena udruga, nastavljaju sa radom sa prepolovljenim brpjem članova. Tada je druga polovina članova osnovala KZU «Opatija» u kojoj je nastavila sa radom m. kl. «Opatija», novonastala ž. kl. «Kamelija» i u novom sastavu muška kl. «Volosko». Dan raskola ž. kl. «Volosko», dakle, nije i dan nastanka ove klape. Ova klapa je nastala dvije godine ranije. Istina je jedna i ona se mora uvažavati bez obzira na kojoj se strani nalazila. Pojedinac dakle, ne može imati ili posjedovati klapu. To je dobrovoljna skupina različitih osoba koje ujedinjuje pjesma.


Gledajući iz perspektive devedesetih godina, kada u Opatiji nije uopće bilo klapa, nitko se ne bi nadao da će u 2006. godini djelovati čak 6 klapa, kako sam već pisao o tome (najmlađa je m. kl. «Vokalisti Liburnije»). Imamo dakle danas po četiru muške i dvije ženske klape. Grad Senj, recimo radi usporedbe, koji svake godine organizira festival sjevernojadranskih klapa, nema svoju mušku klapu.
Problem je što ni danas Grad Opatija i TZ Grada nije prihvatio postojanje klapa kao svoju kulturno-tuističku zanimljivost, nego neki gradski vrli čelnici i lokalni Novi list, klape ovdje doživljavaju kao namet iz Dalmacije. Istina je da u tijeku turističke sezone, Opatiji trebao čak desetak klapa. To je istina i odgovor onima iz prethodne rečenice, iako istu ne žele čuti ni vidjeti. Našima smo na žalost još namet, a stranim gostima ugođaj za pamćenje. I zaključno -
Priča o nastanku prve opatijske klape, muške kl. «Volosko»:
Još dok nismo bili klapa, kao veselo društvo pjevali smo u jednoj konobi. Gospodinu s kravatom iza susjednog stola to se jako dopalo. Slijedi pitanje – dečki koja ste vi klapa? Htio sam reći «Volosko» ali me Zoran preteče i reče «Tramontana». Nismo se nasmijali pa je čovjek to shvatio ozbiljno. Otkuda ste? Neko reče iz ovih krajeva, neki su prije pjevali u klapi «Kastav» a neki kl. «Levant» - što je bila istina. Od mojih budućih klapskih suradnika tu su bili: Zoran, Mićo, Ogi, Veco, Kane, Štokan i Froćo. Kad je gospodin otišao, društvo se uozbiljilo i probe su počele u Istarskoj vili na Kastvu. Imali smo ukupno tri tjedna da uskladmo 12 pjesama. Četiri glasa su funkcionirala. Termin nastupa je dogovoren za jednu pjesničku večer u restoranu «Mladenka» u Viškovu. To je bio jedan od najuzbudljivijih i najuspješnijih nastupa.
Puni elana, nedugo potom smo se okupili i klapa «Volosko» je krenula sa radom. Probe smo održavali u prostoriji pastoralnog centra «Alojzije Stepinac» u Voloskom. Izgled starog grada Volosko me potakao na ime klape. Ugodno je bilo pjevati ispod volta starog grada. Muška klapa klapa «Volosko» osvojila je na festivalima dva prva i dva druga mjesta u Senju, jedno prvo mjesto u Buzetu, jedno finale u Omišu te brojne druge uspjehe i nagrade.

Ovjerava ID

ZAMP bi mogao pomoći KLAPAMA


PRIJEDLOG: OSLOBODITI OD NAKNADE ZA JAVNO IZVOĐENJE KLAPSKIH PJESAMA NEAFIRMIRANE
KLAPE KOJE ZA SVOJE NASTUPE NE NAPLAĆUJU ULAZNICE NEGO SU U FUNKCIJI
OČAVANJA HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE I NAŠE KULTURNO-ZABAVNA PONUDE

1. Ukoliko se kojim slučajem neka naša mlada neafirmirana klapa najavi putem tiska za nastup ili koncert na nekoj terasi hotela, na trgu starog grada i sl. kako bi uveselila turiste ili prolaznike, gdje se očito ne prodaju ulaznice a članovi klape u najboljem slučaju dobivaju plaćene putne troškove, umjesto dopisa hotelskoj kući odn. domaćinu koji je pozvao klapu, da se očituje o pjesmama koje su iztvedene, a koje je ZAMP “zaštitio”, zamp bi mogao na više načina pomoći klapama.
2. Kao preduvjet, prije svega, ZAMP bi morao razlikovati našu amatersku od profesionalne glazbene scene ili izvedbe, nastupe sa naplatom ulaznica od amaterskih nastupa bez nenaplate, autorizitrane od neautorskih narodnih primorskih napjeva koje izvode klape. Poznato je kod toga da su vremenom pojedini autori samo prepravljali i na svoj način dorađivali izvorne narodne pjesme u klapskoj izvedbi a takove pjesme klape danas uglavnom i izvode.
3. Radi neselektivnog postupanja ZAMP-a klape se ne pozivaju, odnosno ne mogu se slobodno medijski predstavljati (najavljivati nastupe), a da ne budu "kažnjene". Kažnjene, zato što se događa da hotelska kuća ili pojedini lokali koji bi želili uveseliti goste, ne pozivaju klape radi postupanja ZAMP-a. ZAMP bi se trebao putem svog predstavnika na terenu, uvjeriti, diskretno obavljenim izvidom, o kakvom se nastupu radi (prema točki 1 i 2).
4. Već sam prije cca godinu i pol naveo u pismu ZAMP-u da klape kao udruge, odn kulturno-zabavne udruge klapa kao što je Udruga sjevernojadranskih klapa “USJAK”, novost su na hrvatskoj glazbenoj i kulturnoj sceni. Vrijednost pojave sve više klapa i udruga istih za sada nitko ne volarizira niti se sustavno skreće pozornost na iste. Što je znak da ne vrednujemo svoju kulturnu baštinu odn. što je samo po sebi nedostatak kulture. Klape i udruge klapa iako amaterske, u prilici su a i pokušavaju organizirati klapske priredbe smotre, festivale, koncerte i sl. Ukupan prihod istih, ukoliko se ostvari, koristiti se uglavnom za unaprjeđibanje rada Udruge kojoj je cilj unaprijeđivanje i očuvanje klapske pjesme kao autohtone hrvatske kulturne vrijednosti.
5. Hrvatsko društvo skladatelja u funkciji zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP), još uvijek klape i njihove manifestacije trpa zajedno i neselektivno sa drugim izvođačima koji izvode prve-nstveno autorizirane pjesme. Radi se očito o nedostatku pravila i kriterija u raspoznavanju tradicionalnog narodnog i pojedinačnoh autorskog prava, odn. općih i pojedinačnih vrijednosti.
Kako sam na čelu KZU "Opatija" tj. udruge klapa koja ima početnih iskustava okupljanja i održavanja klapskih priredbi, gornje nedefinirano stanje u pristupu ZAMP-a umnogome nam otežava rad. Veće klapske priredbe, smotre, koncerti i dr. mogu se realizirati samo ako se klape kao skupina velikog broja izvođača, odreknu honorara. To znači da ovakve priredbe ne mogu funkcionirati na komercijalnooj osnovi tj. da nema profita u kojem bi ZAMP tražio učešće autorskih prava kojeg u klapskom pjevanju uglavnom nema. Autorizirane (prepravljene) klapske pjesme uglavnom štete onom tradicionalnom u klapskom izričaju, a osim toga za prepravljeno se traži naknada autorskog prava, pa bi (takve pjesme) klape trebale izbjegavati jer ne mogu plaćati "novog" autora.
6. Pored očuvanja i promidžbe tradicionalnih vrijednosti, udruge klapa su u mogućnosti da organiziraju i humanitarne priredbe što je još jedna dimenzija pozitivnog djelovanja istih.
No, postavlja se pitanje, gdje je i dali ZAMP ima i koliko je opravdan i racionalan interes ZAMP-a , da uzima od ovakvih priredbi, ma koliko mogao naći uporište u pozitivnim zakonskim propisima.
Pored navedenih priredbi, Udruge klapa i same klape mogu se koristiti i za afirmaciju klapskog pjevanja u funkciji sadržaja kulturno-zabavne ponude u hrvatskoj turističkoj ponudi. Naši programi trebaju doprinjeti tomu da klapsko pjevanje kao hrvatska izvorna glazbena baština, postane “image” naše turističke ponude te da privuče što više stranih turista. Da li nas sadašnji stavovi ZAMP-a ograničavaju u tome?
7. Za to očekujemo više razumjevanje i suradnje, tako da se ZAMP odriče naknade za javno izvođenje pjesama u organizaciji klapskuih amaterskih udruga, osobito od onih koje su namjenjene za očuvanje tradicionalnih vrijedniosti, općeg dobra i onih namjenjenih za humanitarne svrhe. zATO, Očekujemo nadzor priredbi od strane ZAMPA na terenu, neka se isti uvjeri ako je klapa izašla iz okvira amaterskog.
8. U kombinaciji klapa i popularnim estradnih umjetnicika, mogu se organizirati veliki koncerti, odn. može doći do ostvarivanja ekstra prihoda. To je cilj ne samo klapa, solo i dr. pjevača nego i udruge ZAMP, koja je svojim radom, djelovanjem i zakonskim propisima, sebe izdigla, mislim - nepravedno, iznad svih udruga. Dakle, više boljih klapa, mogu donijeti korist ne samo zampu. da bi klapa postala kvalitetna treba istoj puno vremena, rada, odricanja i strpljenja zampa. Jednostavno rečeno, plodove treba brati kada su dozreli, a ne čupati korjenje zato što to piše u zakonu.
9. Velikom broju klapa i udruga klapa prvenstveni cilj je druženje, ljubav prema pjesmi i očunavnju klapske tradicije naših primorskih i/li dalmatinskih i inih krajeva. Zato se nadamo da će ZAMP razmotriti amaterske probleme klapa te da će oslobodi mlade klape i amaterske klapske udruge od nameta za javno izvođenje pjesama hrvatskog narodnog kulturnog naslijeđa, za priredbe koje ne služe za komercijalne svrhe nego za našu promidžbu i opće dobro.
10. Za dobrotvorne i komercijalne nastupe, predlažemo zampu da ne umanjuje naknadu od onih 10 procenata za prodane ulaznice, nego da se svojim akcijama (sponzorima) uključi u promidžbu tih koncerata kako bi napunio dvoranu i uvećao tih 10 procenata za svoju korist.

Za kzu “Opatija”, predsjednik D.I.