za zdravlje, a i više

Vrlo je teško predvidjeti kakva će nam biti budućnost: dio nepoznanica vezan je uz klimatologiju, a drugi ovisi o emisiji stakleničkih plinova, koji pak ovise o ljudskoj aktivnosti, gopodarstvu i demografiji. Optimistična predviđanja - možda preblaga - govore o povećanju ugljičnog dioksida na maksimalno 500 ppm do 2010., dok najgora - nadamo se, suviše pesimistična - prelaze 800 ppm, jer smo već sad na gotovo 400 ppm.

Prema tim scenarijima, temperatura će se povisiti za 2 do 4 stupnja C, odnosno bit će dva do pet puta viša u odnosu na prethodno stoljeće. Utjecaj tih promejna na poljoprivredu, biosferu i faunu bit će veoma snažne. Posljedice globalnog zagrijavanja neće biti samo toplije vrijeme, već i ekstremne vremenske pojave... Kao protuargument katastrofičnim teorijama koristi se podatak da je u doba dinosaura udio ugljičnog dioksida u atmosferi prelazio 1000 ppm i u današnjim polarnim područjima rasle su palme. Ipak, ostaje pitanje može li se ljudska vrsta prilagoditi tako velikoj promjeni u samo stotinjak godina?