< | veljača, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Promjene radi, a i promjena u mom životu, ajmo ispočetka...
Znači... ja sam Kristinka, to već znate! Rođena sam 3.6.1992. godine. Po novom, članica sam famoznog 1.a razreda Opće gimnazije Bjelovar. Isto tako sam i ponosna građanka tog grada, iako zapravo živim u Ždralovima-najboljem mjestu na svijetu (pati Vlatka! Pati!)
....ovaj put prvo obitelj...imam mamu i tatu (vauuu) i sis Renatu... e, to je divno stvorenje, časno-sestrinskog stila(ubit će me!)... s vremena na vrijeme naporno, ali ipak najdraže mi na svijetu...moj ponos...
...kad smo kod ponosa... ja sam najponosnija teta na svijetu, a imam ih čak četvero od svih bratića i sestrična, a obožavam ih kao da su mi pravi nećaci i nećakinje... ma oni to i jesu...znači, od najmlađeg to su: Borna, Lana, Nika i Mateo...
...a kad smo kod klinaca, tu je i moja najdraža susjeda Katja...moja mala pjevačica...
eto, a sad dalje...
...hmmm... prijatelji... moj najbolji prijatelj, na cijelom ovom svijetu, kojeg volim do mjeseca i nazad je Dario... a zatim slijede Domi, Zrinko, Marko, Hud, Ile, Šoc, Fix, Špehar, Deni, Gašo, pa ovi noviji malo- Sabo, Jurina, Tony, Kozić, Seba, Peky, Marko, Sven...
...hmmm... prijateljice... još teže... pa kao prvo želim istaknuti da nemam najbolju frendicu, niti ju želim više... ali ima netko tko zna sve moje tajne, a to je moja Antonela koju obožavam... e onda moja dva komada- Nana i Tena-cure koje me zbilja poznaju i kojima se beskrajno divim.... zatim moja Helena, ludica moja... moja Petra U., Ivana T. Monika, Anja, Dorothy (PIMDAK), Petra P., Nika, Iva, Dijana, Marijana, Ivana Ž., Dora, Tamara- cure iz razreda...pa iz ostalih razreda-Marty, Anja, Dalija, Musta i Vale; Lucija, Lorna...Ines i Mateja... itd.
...ovo uvijek zaboravim stavit...
MSN- kiky0306@hotmail.com
Free Counter
...e, ljudi molim vas, samo posjetite ove stranice... i pomozite mojim (ludim) frendovima u čemu god... hehe... ni ja ne kužim, al bit će dovoljno samo da otvorite stranicu...please.......
KLOKOCITY
MIMARINA
GORNJI-DONJI
JUBITO
...Ponekad nam netko toliko nedostaje, da ga poželimo izvući iz snova i zagrliti u stvarnosti.....
Vrijeme prolazi.
Život se događa.
Distanca razdvaja.
Djeca odrastaju.
Ljubav blijedi.
Srca se slamaju.
Karijere se završavaju.
Poslovi dođu i prođu.
Roditelji umiru.
Kolege zaborave usluge.
Muškarci ne zovu onda kad su rekli da hoće.
Ali prijateljice ostaju tu,
koliko god vremena i milja bile daleko od tebe.
Trebalo bi ubijati prošlost
sa svakim danom što se ugasi.
Izbrisati je, da ne boli.
Lakše bi se podnosio dan što traje,
ne bi se mjerio onim što više ne postoji.
...Ovu pjesmu ću posvetit osobama koje su uvelike uljepšale moj život... mojim prijateljima... svaka riječ ove pjesme govori o tome koliko ih volim...hvala vam na svemu...
FAITH HILL- There you'll be
Alo, ljudi....
...znam da vam ovaj naslov ništa ne govori, ali vjerujte mi da ni ja zapravo ne znam...jednostavno osjećam golem nedostatak ljubavi... fali mi sis, fale mi frendovi, njihova pažnja i vrijeme... više nitko nema vremena za nikoga... svi nekud žure... zar više nitko nema pišljivih 40 lipa za porukicu... tek toliko da pokaže da mu je stalo...
...ponekad stavim slušalice u uši, pustim pjesmu koja me lupi, pojačam mp3jac do kraja i promatram ih... promatram frendove.... njihove osmjehe i sreću... i povezujem ih s riječima pjesme... tako volim te trenutke...i oči su mi pune suza... i znate što? nitko to ne primjećuje... i onda me još više sve to boli... tad bi najradije briznula u plač...
...nemam nikog da me utješi... zapravo, zadnji put sam čula te riječi utjehe od svoje Dorotee, raske i Đuke na maturalcu... ljudi moji, znate vi kad je to bilo??? prije točno 6 mjeseci... već 6 mjeseci nitko nije primjetio moju tugu... već punih 6 mjeseci me nitko, ama baš nitko nije razumio... nije se čak ni potrudio razumijeti...
...često se smijemo, valjamo gluposti i svi misle da sam sretna... al ljudi moji, koja sam ja glumica...
...sve polako nestaje, gubi se u magli, ali kao da se ja samo sjećam svega... nitko to ne primjećuje... zapravo više nemam nikog kome bi otvorila dušu... a imam toliku potrebu izjadati se... čak i kad pomislim da se sve mijenja, čak i kad upoznam nekog tko me želi saslušati.... shvatim da me zapravo ne razumije...
...iako... ima jedna cura koja bi me sigurno razumijela... i jedina cura kojoj bi trenutno mogla sve reći....ali čak me sram tražiti to od nje...
...depra napada i ćopila me inspiracija ... i ok... dost je...
...evo jedna pjesma za najslađeg (ok, drugog najslađeg) dečka na svijetu... dečka koji me čita ko knjigu... samo nema vremena pročitati knjigu do kraja... ipak, on me pozna bolje od ikog...
RONAN KEATING- WHEN YOU SAY NOTHING AT ALL
...evo i jedna pjesma koju slušam u zadnje vrijeme iz ne znam kojeg razloga.. jednostavno ćopilo nešt... eh... mene to tak uhvati tjedan- dva... pjesma, dve, tri... pa me opet pusti...
BRITNEY- OVERPROTECTED
e sad... danas mi je bilo super i moram pozdravit tri super cure koje su mi malkoc uljepšale dan... i još uvijek mi nije jasno zašto smo se udaljile...ali sad znam da nije bilo nikakvog pametnog razloga... a i ljudi se mijenjaju... pusa Ivani, Katarini i Petri...
a sad usual...
...Pusa Ivi, Dariu, Domiju, Jeleni, Matei, Đuki, Tini, Dorotei, Anji, Štefici, Ivoni, Anamariji, Ines, Mateji, Lorni, Valentini, mojim curkama u srednjoj- Ivani, Nadji, Maji, Korani..., Nani, Teni, Hudu, Iletu, Bijeloj, Henčici, Many, Denisu, Zokiju, dosadnom Berki... mom najdražem 8.d-ALWAYS IN MY HEART...
Eh da... i pozdrav Kristinki...
P.S. u međuvremenu sam izbrisala post i ponovno ga napisala... a između pisanja dva posta nazvao me netko meni jako drag... tako da ovo ni ne sliči prvom postu... nije toliko dramatično...
....Kiky4ever...alone...
ehej... evo mene... napokon???! ...pa možda...
...kad god nemam inspriacije kao ovih par tjedana, nema titlića... hehe... kao smijem se... i ne... ...zapravo sam užasno... tj. prebolila sam gripu, sutra idem u školu, moram nadoknadit hrpu toga i panično se bojim...
... malo () sam ljuta na crkvu i njene gluposti jer sam čula da je krizma 16.6. (nadam se da su me dobro obavijestili)... što otprilike znači da nemam kumu... hehe... moja kuma će u to vrijeme biti u rodilištu... hmm...99%... da... šta da vam kažem??? ...oduševljena sam... i ne...
... sutra ću napokon vidjet svoju družinu.... hehe... sve iz udruge HUD i ŽOK (nije ženski odbojkaški klub Bjelovar, ali... neka to bude naša mala tajna, neću vam reći...)... eh da... sutra moramo i po poklone... za Tenin roćkas... i... dužna sam nekim ljudima poklon za Valentinovo, pa ću im sutra kupit ono što sam zapravo htjela......
...gledala sam nove epizode TREE HILLA... hehe...... awaysome su... hehe... jedva čekam sljedeću epizodu idući tjedan... fakat bi se mogli požurit sa snimanjem ... šmrc...
...fotkice...
Bradley Trevor Greive- Prijatelji zauvijek (Friends to the end)- istinska vrijednost prijateljstva - najbolja knjiga koju sam u životu pročitala, a upravo osoba koja mi je dala da ju pročitam je promijenila moj pogled na svijet... hvala Domi...
...moj život... sad i uvijek... solitude...
...pjesma... šmrc... CHRIS BROWN- say goodbye
e sad... kao što vidite nemam inspiracije i imam puno posla, tako da... neću se javljat neko vrijeme... ma zapravo... vidjet ćemo...
...još samo da pozdravim sve svoje drage frendove...
Pusa mojoj Ivi (imam fotke iz neke barake iz Splita... hehe...to ti je neka selendra... taj Split...), Dariu, Domiju, Jeleni (nadam se da se ne ljutiš, ma mislim, ja se ne ljutim... vidiš i pozdravim te... a ti kako hoćeš... jednom sam skoro završila u bolnici zbog frendice i nitko ne zna kak mi je bilo, pa... vidjet ćemo...), Tinčici, Matei, Nani, Teni, Hudu, Zokiju, Anamariji, mojoj golden girl, Nadji, Maji, Lorni, Ines, Ivani... ma cijelom 8.d i 8.a, cekavkama koje idu s nama na izletus (hm... trebat će me netko držat kad vidim Ćorluku......)... i hvala svima na komentarima...
....LOVE YA... KIKY4EVER alone...