ORGANIZIRANO PAMĆENJE
Sjedim u kafiću Televizije Z 1 ili kako sam je nazvao - Televizija na kraju grada. Čekam Željka Malnara kako bismo prije samog izravnog prijenosa njegove emisije Noćna mora, dogovorili sve detalje. Budući da sam došao ranije nego što smo dogovorili pokušavam skratiti vrijeme listajući tekstovima koje imam u svom laptopiću, zlu ne trebalo.
I naletim na ovaj zanimljiv tekst objavljen u knjizi Psihologija pamćenja. Uvjeren sam da mnogi Blogovci nemaju tih problema, za razliku od mene koga polako napušta memorija pamćenja, kako smo se nekad znali rugati. Svejedno, pamćenje treba organizirati. Kad ga organizirate u smislene cjeline, bit će vam puno lakše u školi, na faksu, na poslu... Dobar primjer za značaj dobre organizacije građe je usporedba početnika u nekom području. Budući da eksperti raspolažu sa znatno više podataka, moglo bi se očekivati da kod njih potraga za potrebnim podatkom duže traje nego kod početnika. Međutim, kako eksperimenti, tako i naše svakodnevno opažanje pokazuje da je upravo obratno. Tajna leži u dobro organiziranim pod-skupovima podataka do kojih eksperti brzo dolaze, i onda u njima brzo pronalaze potrebnu informaciju. Skolastička zabluda da se pamćenje može razvijati poput mišića vježbom, odavno je napuštena. Međutim, ono što se može, to je učiniti pamćenje smislenijim. Možda najčešće navođen primjer za to je eksperiment Chasea i Simona (1973.), u kojem su ispitanici imali pet sekundi za promatranje šahovske ploče s figurama raspoređenim na osnovi uznapredovale igre, sa zadatkom rekonstrukcije rasporeda šahovskih figura. U slučaju netočne rekonstrukcije, ispitanici su ponovo dobivali isti raspored, sve dok ne bi postigli potpuno ispravnu reprodukciju. Ispitanici su se razlikovali po svom šahovskom znanju i uspjehu: šahovski majstor je u prosjeku točno postavio 16 figura u prvom pokušaju, prvokategornik 8, a početnik svega 4 figure. Međutim, kad su ispitanici dobili za rekonstrukciju slučajni raspored figura, nije bilo razlike u njihovu uspjehu! Time se pokazalo da šahovski majstor nema superiornu sposobnost pamćenja. Ekspertno znanje ne povećava kapacitet pamćenje, ono jedino povećava pamćenje za smislene, na odgovarajući način strukturirane informacije u domeni ekspertnosti. Chase i Simon smatraju da šahovski eksperti percipiraju i pamte šahovske pozicije u terminima relacija između grupa figura, a početnici pamte poziciju pojedinačnih figura. U nastavku eksperimenta dopuštali su pogledavanje na ploču i ustanovili da eksperti stvarno stvaraju grupe (chunkove), a početnici rade s pojedinačnim figurama. Reitman (1976.) je dobila slične rezultate uspoređujući eksperte i početnike u igri GO. I u znatno svakodnevnijem pamćenju se, u nizu eksperimenata, pronašla ista zakonitost. Npr. Spilich i sur (1979.) su usporedili pamćenje osoba s malo i puno znanja o baseballu. Ispitanici su slušali pet minuta prijenos jedne baseball utakmice i zatim je ispitano slobodno dosjećanje. Analizirane su vrste informacija kojih su se dosjetili, kao i pogreške koje su učinili. Dobro poznavatelji igre dosjetili su se više akcija koje su dovele do značajnih promjena u rezultatu i informacije su bile integrirane u sekvence. Slabi poznavatelji dosjetili su se znatno manje informacija i napravili su znatno više pogrešaka u kojima su pobrkali igrače ili akcije. Za ljude koji znaju malo ili ništa o baseballu, pamćenje prijenosa je bila poput učenja besmislenog materijala! Vjerojatno ste ponekad doživjeli da konobar za velikim stolom primi niz narudžbi, ništa ne zapiše i sve naručeno točno donese. Malo tko se zapita kako mu to uspijeva. Ericsson i Polson (prema Cohen, 1989.) su ispitivali organizaciju pamćenja konobara koji je odjednom uspješno pamtio 17 narudžbi. U eksperimentima je uspijevao zapamtiti do 8 narudžbi koje su se sastojale od 8 vrsta jela s uputom kako da budu pripravljena, tri vrste priloga i pet vrsta salata. Pokazalo se da je spontano koristio kategorijalno grupiranje i zatim mnemotehniku prvog slova radi lakšeg pamćenja. Beach (1988.) je usporedio mneometehnike iskusnih i neiskusnih barmena. Neiskusni su se barmeni oslanjali na verbalno ponavljanje veće narudžbe. Iskusni su već u toku naručivanja određivali odgovarajuće čaše i predočavanjem ih smještali uz mjesta naručitelja za barom. Ta je strategija bila znatno uspješnija. Ovi, i niz sličnih eksperimenata, jasno pokazuju da eksperti organiziraju informacije u grupe, umjesto da ih tretiraju jednu po jednu. Grupiranje se obavlja prema funkciji, pravilima, čestim sklopovima i sl., što omogućuje brz dolazak do potrebne informacije, odnosno bolje pamćenje novih informacija. Bogato iskustvo u određenoj domeni također omogućuje uspješnu rekonstrukciju čitavog sklopa i kad je neki detalj zaboravljen – na osnovi djelomičnog sjećanja lako se zaključuje koje su informacije izgubljene, jer se dobro znaju pravila, grupe, načela funkcioniranja i sl. |
| < | siječanj, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv