Od 04.rujna vas je bilo (unique):
![Wikipedia](http://img392.imageshack.us/img392/4677/wikipediajo2.jpg/")
![hagakure.blog.hr](http://img147.imageshack.us/img147/3476/copyofhagakureblogxq7.jpg/")
![kvak.blog.hr](http://img183.imageshack.us/img183/65/kvakqt3.jpg/")
![bunnyema.blog.hr](http://img242.imageshack.us/img242/9120/emare5.jpg/")
25.12.2008., četvrtak
Božić u Japanu
 Božić je u Japanu malo drugačiji nego na našim prostorima. Budući da su primarne religije Budizam i Shinto, Božić je više komercijalni događaj.Božić je bio predstavljen Japanu dolaskom prvih Europljana u 16. Stoljeću. Božić nije nacionalni blagdan, ali sve je više Japanaca preuzelo tradiciju kao što je dekoriranje domova, darivanje prijatelja i slavljenje uz posebna jela. Zajedničko s našim Božićem su dakako pokloni. U obiteljima, roditelji daruju svoju djecu, ali djeca ne daju roditelje. Razlog tomu je što jedino Djed Mraz donosi poklone, stoga, kada djete prestane vjerovati u Djeda Mraza, pokloni mu se više ne daju. Anketa koju je japan-guide.com sproveo među mladim Japancima, pokazala je da većina (od 54% odazvanika) Božić smatra nečim posebnim, što je osobito izraženo među ženama i teenage- erima.  Ipak, Božić je najizraženiji u velikim trgovinama gdje se mogu pronaći božićna drvca, djed mrazovi i sezonske dekoracije. Neka su mjesta okićena i prigodnom božićnom rasvjetom. Tradicionalna japnaska božićna hrana je božićni kolač koji se obično radi od biskvita, jagoda i šlaga. U anketi je 73% odazvanika reklo da slavi Božić uz božoćni kolač. Za same žene je vrlo važno s kime će provesti Badnjak. Također je važno gdje će ga provesti i koji će poklon dobiti. Cijeli događaj mora biti vrlo poseban, veličanstven i romantičan. Božić se nekada sarkastično uspoređuje sa ženinim godinama. Slastičarne u Japanu uvijek nastoje prodati božićne kolače prije Božića. Svi se kolači koji ostaju nakon Božića smatraju iznimno starima. Tako su se i žene starije od 25 godina nazivale 'ne prodanim božićnim kolačem'. Ipak, to je bila pomalo ružna šala. No danas, kako se podigao prosjek godina za udaju, ta je šala postala prošlost.  I zato ću vam ja na kraju reći: Merii Kurisumasu Iliti Sretan Božić! ^^ |
23.12.2008., utorak
125. car Japana
|
U Japanu, svaki rođendan cara obilježen je kao nacionalni blagdan (sa svakim novim carem, datum se mijenja ovisno o njegovom rođendanu). 23.12. rođendan je trenutnog cara Akihito- a koji je 125. na toj poziciji. Otanjou-bi Omedetou Gozaimasu! |
12.12.2008., petak
Sa(n)jam knjiga i naklada "Kokoro"
|
Kao što vjerojatno već znate, od 04.12. do 11.04. u Puli se održava Sa(n)jam Knjiga, već 14. godinu. I kao obično, 04. se jedva dočekao. ^^ No da ne duljim, i previše vas zamaram, želim predstaviti knjigu koju sam si priuštila (pored još njih 4) na ovogodišnjem sajmu. Ne znam dal' sam na prošlogodišnjim predvidjela ili je u pitanju bilo nešto drugo, no pronašla sam jako zanimljivu nakladu naših susjeda. Riječ je o nakladi „Kokoro“ iz Srbije, a knjiga je: Istorija civilizacije Japana – Od početka do perioda Nara    Iz predgovora: „Ova knjiga posvećena je istraživanju izvora japanske kulture, posebno stare japanske kulture i umetnosti ranog srednjeg veka. Japan, njegov narod i originalna kultura odavno pobuđuju interes i drugih, a ne samo neposrednih susjeda – Koreje i Kine. Veoma rano, već u XII veku, u Evropi se stvara predstava o Japanu kao čarobno bogatoj, divnoj zemlji. U knjizi o putovanju Marka Pola priča se da je u toj zemlji vladarev dvorac prekriven zlatnim krovom, da su podovi u njemu zasrti zlatnim pločama, da je u Japanu i obilje bisera i da je ostrvo tako bogato, da se sva njegova bogatstva ne mogu ni nabrojati. A tamo živi lep i pristojan narod koji se nikome ne pokorava. Ovakvo mišljenje o Japanu zadržalo se u Evropi i u XVII-XVIII veku, bez obzira na to što su portugalski, a posle i holandski trgovci i misionari u dovoljnoj meri upoznali ovu zemlju. Moguće je da su zbog toga francuski enciklopedisti ponekad navodili Japan i njegovo stanovništvo kao primer idealne države i naroda. Međutim, poznavanje japanske umetnosti bilo je ograničeno na čisto spoljašne manifestacije o japanskom porcelanu, lepezama, lutkama i sl.“ ___ Eto, ako je netko pročitao knjigu rado bi podjelila mišljenje ^^ |
04.12.2008., četvrtak
Teru teru boozu 
|
Napomena: riječ 'Boozu' se ustvari piše s produženim 'o', tj. crticom iznad istog. Budući da blog.hr ne podržava takav znak, pisala sam ga kao 'oo'. _________  Teru teru boozu (Sunčani Budistički svečenik) je malena tradicionalna lutkica, izrađena od papira (salvete) ili tkanine, koju su japanski farmeri vješali za špagicu na prozore. Ovaj amulet bi trebao imati moći kojim će dovesti lijepo vrijeme ili zaustaviti, odnosno otjerati kišoviti dan. „Teru“ je japanski glagol 'sjati', a „boozu“ je Budistički svečenik (od riječi 'bonze'), ili u modernom slengu, 'ćelavac'. No, najvjerojatnije je da se "boozu" u imenu ne odnosi na Budističkog redovnika, već na okruglu, ćelavu glavu lutke koja je nalik na redovnika, a "teru teru" podsmjehno se odnosi na jako sunce koje se odbija od ćelave glave. Teru teru boozu je postao popularan u Edo periodu među djecom koja su dan prije nego su željela lijepo vrijeme pjevali: „Divni svečenće vremena, molim te daj da sutra dube lijepo vrijeme.“ Danas, djeca izrađuju Teru teru boozu- a od salveta ili pamučnih tkanina sa špagicom s kojim ga objese na prozor kada žele lijepo vrijeme za školski piknik. Vjašajući ga naopako, tako da mu glava visi prema dole, dobiva se suprotni efekt, tj. svečenik priziva kišu. Postoji jedna poznata warabe uta (Japanska tradicionalna pjesma za djecu, nešto kao naše brojalice) povezana s Teru teru boozu- om:  Teru-teru-boozu, teru boozu Ashita tenki ni shite o-kure Itsuka no yume no sora no yoo ni Haretara kin no suzu ageyo Teru-teru-boozu, teru boozu Ashita tenki ni shite o-kure Watashi no negai wo kiita nara Amai o-sake wo tanto nomasho Teru-teru-boozu, teru boozu Ashita tenki ni shite o-kure Sore de mo kumotte naitetara Sonata no kubi wo chon to kiru zo Što bi u slobodnom projevodu zvučalo otprilike ovako: Teru-teru-bozu, teru bozu Načini sutra sunčan dan Kao da nebo u nekadašnjem snu Ako bude sunčano, dati ću ti zlatno zvonce Teru-teru-bozu, teru bozu Načini sutra sunčan dan Ako možeš ostvariti moju želju Piti ćemo puno slatkog rižinog vina (sake) Teru-teru-bozu, teru bozu Načini sutra sunčan dan Ali ako bude oblačno i budeš plakao (aludira se na kišu) Tada ću ti odsjeći glavu  Kao većina brojalica i o ovoj se priča kako je imala mračniju stranu. Potekla je od priče o svečeniku koji je obećao farmerima kako će zaustaviti kišu, koja je nemilice padala, i donijeti lijepo vrijeme kako im ista ne bi uništila usjev. Budući da svečenik nije uspio dozvati Sunce, smaknut je. ________ Eto, sada znate... ako želite sutra lijepo sunčano vrijeme, samo objesite Teru teru Boozu- a na prozor i on će ga dozvati ^^ |
