Angelusove propovijedi

subota, 13.09.2008.

UZVIŠENJE SVETOGA KRIŽA 14.rujan god. A





1. čitanje: Br 21,4b-9
Psalam: Iz Ps 78
2. čitanje: Fil 2,6-11
Evanđelje: Iv 3,13-17

Staru izreku, kako nema izlječenja bez gorčine lijeka, moderna je farmaceutska industrija gurnula u zaborav. Svijesni činjenice da je suvremen čovjek u svemu razmažen, pa tako i kada su u pitanju lijekovi, inače gorke pilule, obukli su slatkim ovojem kako bi ih sa slašću mogli uzimati, premda je možda upravo ''presladak život'' razlog zbog kojih ih moramo uzimati.
Nemam namjeru govoriti o tjelesnim boljkama i njihovom liječenju, no, kada sam pročitao današnje prvo čitanje iz Knjige brojeva palo mi je napamet kako sam neki dan izliječio moj ponekad nervozni želudac, koji, ako mu neka hrana ili neka nervoza zasmetaju, znade slati vrlo jasne znakove nezadovoljstva u obliku glavobolje i drugih njegovih protestnih nota. Pokušao sam s pilulama koje se preporučuju u takvim slučajevima, ali nije išlo, međutim, gorka čajna mješavina kadulje, pelina, stolisnika i đumbira u trenu je izliječila moj nervozni želudac i bolovi su prestali. Onaj koji je kojim slučajem pio barem jedan od tih čajeva, dobro zna da im okus nije ugodan, ali imaju iznenađujuće ljekovito djelovanje.
Na svojem putu iz Egipta kroz pustinju Izraelci su naišli na područje u kojem je bilo zmija otrovnica više nego bilo gdje u pustinji. U tim krajevima i danas ima više od 30 vrsta ljutih otrovnica. Arheološka iskopavanja otkrila su da su još u XIII. st. prije Krista od mjedi lijevali male zmije, slične opisu iz Knjige brojeva, kojima se pripisivala moć zaštite od zmija ljutica.
Narod je u pustinji mrmljao protiv Boga i Mojsija. Čudesnu hranu, manu, koju im je Bog dao kao hranu nazvali su ''bijednim jelom''. Sigla ih je kazna. Počele su ih ujedati strašne otrovnice koje su na hebrejskom jeziku opisane kao ''nehešim serafim'' – zmije plamene. Tada su shvatili da su pogriješili, a Mojsije naređuje da se postavi na stup mjedena zmija i tko bi u nju pogledao bio bi izliječen. Mi bismo rekli: klin se klinom izbija, premda to nije baš najprikladniji odgovor. Odgovor je vjera naroda i Božja domišljatost da ih potsjeti kako njihova primarna zadaća nije traženje zadovoljstva i sitnih užitaka na tom putu, nego konačni izlazak iz ropstva i ulazak u Obećanu zemlju.
Danas, kada se slavi blagdan pronašašća relikvije sv. Križa, Crkva pred nas stavlja Isusov križ kao sredstvo spasenja i ''uzdignuća''. Prvo Krist, a potom i mi ostali. To je pouka koju Isus daje Nikodemu, uglednom Židovu, koji je noću, u strahu pred Židovima dolazio k Isusu da mu protumaći otajstvo spasenja. Kao što je Mojsije uzdigao na stup zmiju u pustinji, tako ima biti uzdignut Sin čovječji…
Ta usporedba na prvi pogled izaziva osjećaj oporosti, posebno kod onih koji vjeru vole promatrati s one njezine ljepše strane. Lakirano kršćanstvo, jer jedino tako možemo privući u Crkvu, posebno mlade; poručuju nam oni koji od vjere traže još jednu dodatnu razbibrigu i priliku za razna slavlja i fešte.
Križ Kristov je bio i ostao stup srama, strašna vješala; za židove sablazan, a za pogane ludost.
Ludost križa gorki je lijek koji spašava one koji su shvatili što to znači biti rođen odozgo' – od Boga. Stoga križ nije i nesmije biti ukras; niti na našem tijelu niti bilo gdje drugdje. Križ je znak spasenja koji vodi k otrježnjenju od slatkastih zabluda ovoga svijeta i koji nas uvodi u tajnu Kraljevstva nebeskoga. Stoga nije dovoljno ljubiti taj sveti znak spasenja i klanjati mu se, treba ga prihvatiti kao jedini ključ kojim se ulazi u Kraljevstvo nebesko.
Križ, s kojega je potekla predragocjena krv Kristova, dar je Očev palom čovječanstvu. Njegovom presvetom krvlju zapečačen je Novi savez koji nam je Otac ponudio kao neprocjenjiv dar. Kad god se okopljamo oko stola Gospodnjega i blagujemo Tijelo Kristovo mi zahvaljujemo na tom daru, jednako tako tada smo najbliže Kristovoj žrtvi i toga trebamo uvijek biti svijesni kad pristupamo Izvoru života vječnoga. Amen.


Molitva vjernika

Spašeni križem Kristovim i njegovom predragocjenom krvi iznesimo svoje molitve Ocu, koji je dao da na tom križu nikne plod spasenja.

1. Za svetu Crkvu katoličku; da ljubav, koju nam je Otac po svetom križu očitovao, naviješta cijelom svijetu. – Molimo te.
2. Za papu, biskupe i svećenike; da budu svjedoci neizmjerne ljubavi koja je potekla s križa. – Molimo te.
3. Za progonjene zbog vjere; da u križu Kristovom crpe snagu vjere i ustrajnosti. – Molimo te.
4. Za sve nas koji smo kršteni; da svojim životom svjedočimo za Krista raspetoga i uskrsnuloga. – Molimo te.
5. Za mlade; da križ Kristov ne nose samo kao ukras, nego kao znak spasenja. – Molimo te.
6. Za one koji su pod vlašću zla; da snagom križa Kristova zadobiju slobodu djece Božje. – Molomo te.
7. Za naše pokojne da snagom križa budu privedeni k slavi uskrsnuća. – Molimo te.

Bože, Oče svemogući; ti si nam dao svoga Sina za naše spasenje. Daj da tražimo snagu njegove otkupiteljske žrtve u euharistiji i da mu neprestano zahvaljujemo na tom neizmjernom daru. To molimo po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.





- 20:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>