Angelusove propovijedi

petak, 25.07.2008.

SEDAMNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU A

Današnje tri Isusove prispodobe završnica su u nizu prispodoba koje je zapisao Matej u svojem evanđelju. Sve su one napisane da nam približe pojam Kraljevstva nebeskoga.

Analizirajući današnju drugu prispodobu o trgovcu biserjem, koji, kad nađe njemu dragocjen biser, rasproda sve što je imao i kupi ga. Moramo priznati da naš nebeski Učitelj baš i nije imao previše smisla za trgovinu. Koji bi to trgovac prodao sve da kupi samo jedan, ma kako god vrijedan biser? S čime bi onda trgovao? Ili?

Kao uvijek, prispodoba nas uvodi u neku dublju stvarnost za koju vrijede drugačija pravila. Prispodoba je samo blijeda slika onoga o čemu govori.. U ovom slučaju to je Kraljevstvo nebesko, jedina vrijednost kojoj treba sve podrediti.

Kraljevstvo nebesko je novi, pročišćen, Božji svijet u kojemu vladaju novi međuljudski odnosi, svijet, koji započinje s Isusom. Prisjetimo se samo njegove zapovijedi ljubavi, koja uključuje nešto sasvim novo i do tada nepojmljivo – ljubav prema neprijatelju! Dakako, pozvani smo nasljedovati svoga Učitelja, jer budemo li slušali, a ne vršili ono što nam govori slični smo najgoroj kategoriji tla na koju pada sjeme Božje riječi, a to je kamenito tlo.

Mi kršćani, pa kamenito tlo? Upravo tako! Neće se spasiti oni koji mi govore: 'Gospodine, Gospodine, nego oni koji slušaju moje riječi i vrše ih', poručuje nam Isus. Ali mi otupljujemo oštricu evanđeoskih normi koje On propovijeda , jer nam se sve to čini prezahtjevno, pa iste nadomještamo običajnim kršćanstvom. Dok nas u vjeri vode običaji a ne Duh možemo sa sigurnošću ustvrditi da smo mrtvi što se vjere tiče. Stoga su i plovi takvi kakvi jesu. Zar nije žalosno da nas država mora učiti kako su mito, korupcija, utaja poreza… nešto nedozvoljeno i zlo. Nedjeljom rade trgovine čiji su vlasnici vjernici ili se barem takvima smatraju. Zar bi ih država ih trebala prisiliti da nedjeljom zatvore svoje trgovine, jer im je očito vjernička svijest zaspala?

Crkva nabraja četiri stožerne kreposti: razboritost, pravednost, hrabrost i umjerenost. One slijede odmah nakon triju tzv. bogoslovnih kreposti (vjera, ufanje i ljubav). Ove četiri stožerne kreposti mogli bismo sažeti u jedan zajednički pojam: mudrost življenja.

Mi za sebe možemo s pravom ustvrditi da smo u tehničkom, znanstvenom; pa prema tome i materijalnom pogledu u razmjerno kratkom vremenu postigli divovski napredak, ali kao cjelovite osobe postali smo slabići, a u duhovnom pogledu jadni patuljci. Postali smo ovisnici o svim tim svojim blagodatima do te mjere da smo nitko i ništa ako ih izgubimo.

Život nam je nezamisliv bez svih tih tehničkih pomagala, ali i bez kojekakvih beskorisnih uljepšivača života i njihovih raznoraznih ponuda.

Brakovi se raspadaju jer riječ žrtva i odricanje ne postoji u rječniku većine bračnih drugova. Kad naiđe netko privlačniji, opravdanje za rastavu je kako više ništa ne osjećaju jedno prema drugome. Dakle, osjećaj.

Pretjerana vezanost uz osjećaje ljude doslovce ubija. Osjećaj zadovoljstva u dobroj i izdašnoj hrani, osjećaj zadovljstva pri uzimanju raznih opijata, kave, cigareta, alkohola, droge…toliko je jak, a suvremeni čovjek tako slab da se ne može oduprijeti. Radije ću umrijeti, kažu ovisnici, jer ako ću se morati toga odreči, život mi nema smisla. Zvuči jadno, ali je barem iskreno.

Danas sam tu u crkvi, jer sam vjernik. U čemu je moj smisao života? Razlikujem li se barem u nečemu od onih kojima smisao života diktira isključivo ugoda?

U najrazvijenijim zemljama Europe u posljednjih nekoliko godina donosili su se najkontroverzniji zakoni koji zalaze u samu bit čovjekove egzistencije i u suprotnosti su s moralno-etičkim normama Božjih i ljudskih zakonima, ali nekih većih otpora pučanstva nije bilo. No, kada su iznenada nastale krize zbog poskupljenja energenata, Europu je zapljusnuo val nezadovoljstva i uslijedili su masovni protesti. Kako god nas ekonomske krize pogađaju, one se mogu popraviti, ali krize zbog zastranjenja na moralno – etičkom području ostavljaju trajne posljedice koje nas rasčovječuju do invalidnosti.

Mudrost života sastoji se u prihvaćanju vječnih Božjih zakona i u njihovu vršenju. Te vrste mudrosti nam nedostaje jer se ona nažalost ne temelji uvijek na ugodi, nego traži i odricanje.

Današnje čitanje iz Prve knjige o Kraljevima za uzor nam stavlja Salamona. On je poznat kao oličenje vladarske mudrosti. Od Boga nije tražio ni moć ni bogatstvo, nego 'pronicljivo srce', ili prema izvorniku, 'srce poučljivo'. Srce u Bibliji označuje sijelo inteligencije, središte čovjekove osobnosti…

Biti poučljiv početak je svake mudrosti. I danas se predame stavlja izbor: hoću li 'sjesti do nogu Učiteljevih' i slušati njegovu mudrost i na njoj osmisliti svoj život, ili ću prečuti njegov poziv i krenuti za masom koja isključivo traži svoja sitna životna zadovoljstva, čiji svršetak je praznina i smrt.



Molitva vjernika



Gospodine, Bože naš, često neznamo kako ili što moliti. Ti, koji nas najbolje poznaješ upravi naše molitve i daj nam svoga Duha da nas uvijek potiče na iskrenu molitvu.



1. Za papu našega Benedikta, koji predvodi Crkvu ovdje na zemlji; da ga obdariš mudrošću, kako bi mogao odgovoriti na sve izazove ovoga vremena. – Molimo te.

2. Za naše biskupe i svećenike da budu poučljiva srca, kako bi ih tvoj Duh mogao voditi. – Molimo te.

3. Za sav Božji narod; da traži mudrost odozgo' koju nam je donio Sin tvoj i naš Spasitelj. – Molimo te.

4. Za roditelje; da u razboritosti i ljubavi podižu svoju djecu kako bi čuvajući zapovijedi i zakone koje si nam ti dao, postigli mudrost života. – Molimo te.

5. Daj mudrosti mladima, da se ne izgube u ''babilonu'' današnjeg vremena i ne postanu ovisnici o jeftinim ponudama i životnim rješenjima koja vode u propast. – Molimo te.

6. Pomozi onima koji su u raznim životnim tjeskobama, onima koji trpe zbog oskudice ili bolesti. – Molimo te.

7. Naše pokojne pridruži zajednici proslavljenih na nebesima. – Molimo te.



Primi, dobri Oče, ove naše molitve i dodaj ono što neznamo ili se ne usuđujemo moliti. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

- 21:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 19.07.2008.

ŠESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU A

Opet prispodobe! Nakon prošlonedjeljne o sijaču danas evanđelje donosi čak tri. Između te tri najzanimljivija je upravo ona najkraća. Pravi mali biser. A na prvi pogled izleda tako nedorečeno. Što zapravo znači taj kvasac kojega žena zamijesi u tri mjere brašna dok sve ne uskisne? Upravo se ključ razumijevanja nalazi u toj prispodobi o kvascu. On nam svojom simbolikom pomaže da shvatimo, ne samo prispodobe, kojih u Evanđelju ima sedam, nego nam najasnije razotkriva tajnu Kraljevstva nebeskoga, zbog kojega je Spasitelj došao na svijet kako bi nam objavio nešto što se neda tako lako objasniti, izreči, protumačiti…. Jer, tajna ili otajstvo Kraljevstva nebeskoga nije nešto gotovo, dovršeno… Ono je stvarnost koja je u nastanku. Svojevrsni progresivni dinamizam – pojam koji govori manje od daleko razumljivije simbolike o kvascu, ali mi volimo stručne riječi. Što bi Isusovo slušateljstvo s apstraktnim pojmovima kojima nisu bili vični jer ih u njihovom govoru nije niti bilo?

Potrebno je samo malo kvasca koji pokrene svo tijesto da raste, raste…. Potrebna je prava riječ koja se sakriva u prispodobi da bi konačno počeli shvaćati i onda se spoznaja počne rađati, obrisi postaju sve jasniji i obraćenik uzdahne od radosti zbog olakšanja: a to je to! Nešto slično kao kad žena izgubi njoj dragocjenu drahmu (prispodoba!), pa pomete cijelu kuću, pretraži sve kuteve i kada ju nađe pozove svoje prijateljice da s njima podijeli radost jer je našla ono što joj bijaše toliko drago. Ili, ona druga prispodoba, kada netko dozna da je na nekoj njivi zakopano blago. Ode, proda sve i kupi tu njivu.

Kraljevstvo nebesko, doista jest najveće blago zbog kojega se isplati ''prodati'' sve, ostaviti sve, jer ono jest sve – Život otajstven i nedohvatan svjetini koja već ima svoje ''živote''. Ti se njihovi životi pišu malim slovom jer su tek nadomjestak pravom, istinskom Životu do kojega se dolazi postepeno. Koji se pomalo otkriva onima koji ga traže iskrena srca, a kada ga upoznaju svijesni su da je to put koji nema putokaze koje su napravili ljudi, nego ga obasjava svjetlo Božje milosti.
Koliko ima kršćana koji nikada nisu, ne samo upoznali, nego niti naslutili taj put.
Onima pak koji su barem osjetili dah Kraljevstva nebeskoga, jasno je da smo mi i pšenica i kukolj i da se kukolj može prometnuti u pšenicu, ali i pšenica u kukolj. Bibličari kaži da nije kukolj nego ljuj. Ljulj je otrovna trava koja je dugo slična pšenici, ali plodovi su drugačiji i po izgledu i po okusu i po posljedicama.
Stoga Božja mudrost ne rastavlja kukolj od pšenice, jer svakom je ljudskom stvoru ponuđeno spasenje.
Današnja evanđeoska prispodoba, jednako tako, otkriva nam kakav je zapravo Bog. Bog, kakvog nam je objavio Isus, nije strogi sudac koji nema drugog posla nego samo vreba kada će nas uhvatiti u grijehu i kazniti nas. Pa ipak, velika večina kršćana zamišlja Boga upravo tako, kao suca. Poslušajmo što nam govori današnje prvo čitanje iz Knjige Mudrosti. Ali ne samo Knjiga Mudrosti, cjelokupna Objava jest objava Božje dobrote i milosrđa. Za Isusa je Bog Otac. Dobri Otac, koji nas poput djece želi spasiteljskom rukom voditi putem Kraljevstva nebeskoga.
Nakon ovakvog razmišljanja slijede uvijek isti prigovori: ako je tako što će nam dobra djela? Zašto bismo se trebali mučiti obdržavajući zakone i zapovijedi koje nam je taj isti Bog dao?

Na Dalekom istoku u gorovitim predjelima Tibeta, Kine, Nepala…vrlo su česti viseći mostovi kojima su premošteni gorski brzaci i rijeke koje se silnom brzinom i bukom strovaljuju dubokim sutjeskama u nizinu. Dovoljan je samo pogled s lelujavog mosta u provaliju pa da čovjeka uhvati strah. Kada bi netko počeo izvoditi na takvom mostu sulude vratolomije, naginjući se neoprezno ili još gore, hodajući uz sam rub doveo bi se u veliku opasnost da sklizne u duboku provaliju.
Zar se u današjoj prispodobi o kukolju ne spominju sinovi zla i đavao? On je ta provalija koja je trajno otvorena nad našim životnim putevima. To je domena Zloga, ništavila, besmisla…koju premošćujemo držeći se čvrste ograde Božjih zapovijedi koje nas štite.

Nismo sami! Duh je taj koji potpomaže našu nemoć. Mi neznamo ni što da molimo kako valja, ali se sam Duh zauzima za nas, kako nas lijepo potiče sv. Pavao u odlomku iz poslanice Rimljanima.
Otvorimo svoja srca Duhu Božjemu i dajmo da nas on vodi. Putovati s Duhom kroz život znači hodati neponovljivim putevima Kraljevstva nebeskoga. To je svojevrsni duhovni rafting za stare i mlade, a sve u kristalnoj jednostavnosti, kakve su uostalom i same prispodobe ili parabole našeg nebeskog Učitelja. Amen.

Molitva vjernika

Braćo i sestre, uputimo svoje molitve Ocu nebeskom koji je poslao Sina svoga da nam otkrije otajstvo Kraljevstva nebeskog.

1. Za svetu Crkvu u kojoj se utjelovljuje Kraljevstvo nebesko; da njezini članovi budu poslušni Duhu te da se dadu voditi njegovim poticajima. – Molimo te.

2. Za papu i biskupe: da narodu Božjemu naviještaju otajstva Kraljevstva. – Molimo te.

3. Za sav Božji narod; da slijede poticaje Duha koji se zauzima za sve nas. – Molimo te.

4. Oče nebeski; učini da ovaj svijet postaje sve više njiva bez kukolja zla. – Molimo te.

5. Za nas i našu župsku zajednicu; da među nama bude sve više pšenice, a sve manje kukolja. – Molimo te.

6. Za mlade vjernike; da znaju razlikovati plodove dobra od plodova zla. – Molimo te.

7. Spasi sve koji su u te vjerovali i pridruži ih nebeskoj Crkvi. – Molimo te.

Oče nebeski, nadahni nas svojim Duhom, da znamo što i kako valja moliti. Daj da budemo evanđeoski kvasac u ovom svijetu. To molimo po Kristu Gospodinu našem. Amen.

- 10:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 12.07.2008.

PETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU A

Ovo nekoliko redaka iz Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima izvrstan je uvod u današnje evanđelje koje nam donosi Isusovu prispodobu (parabolu) o sijaču.

''Jer znamo: sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada.'' Pavao, kao da time poručuje kako se čovječanstvo, kao u porođajnim bolima, propinje kako bi doseglo smisao i način kako svoj život urediti da bude sretno.
Svako ljudsko biće i svako stvorenje želi biti sretno. Samo što su ponuđeni putevi vrlo različiti i k tome još kontradiktorni. Napose je to teško mladim ljudima koji, doduše, u sebi nose istinsku težnju i želju da dosegnu sreću, ali su zbunjeni jer je s jedne strane ponuda vrlo bogata, pa ipak je malo onih koji su u tome uspjeli. Konačno, kako otkriti da je netko stvarno sretan? Uspješni i bogati oduvijek su bili vrlo popularni, jer su predmet ljudske znatiželje. Kao da postoji neutaživa glad za informacijama o onima za koje se smatra da su uspjeli u životu.

Možemo se s pravom pitati tko su ti koji su uspjeli u životu? Jesu li to bogati, slavni, popularni poput; sportaša, glumaca, znanstvenika? Mlad i neiskusan će odmah odgovoriti potvrdno jer misli da su oni samim time odmah i sretni. No, je li baš tako? Zašto su onda upravo slavni tako često ovisni o raznim opijatima? Zašto se upravo takvima brakovi ruše jedan za drugim? Konačno, zar nisu mnogi od njih pokušali samoubojstvo, a neki ga i izvršili? To ne znači da svega toga nema i kod onih siromašnijih, običnih i manje ponatih ljudi, pa ipak nikako se ne može kazati da je netko uspio u životu ako je u sebi nesretan i nezadovoljan.

Uzmemo li u ruke neku povijest ljudske misli ili filozofije, iznenaditi ćemo se koliko puteva, koliko filozofskih pravaca ima kad je u pitanju temeljna ljudska težnja – biti sretan. Dok neki preporučuju krajnju suzdržljivost ili asketizam, drugi propovijedaju krajnje razuzdani hedonizam. Razlike nalazimo i u različitim putevima duhovnosti koja se ukorijenila u samom kršćanstvu. Dok s jedne strane imamo isposnike, pustinjake i svake vrste trapitelja vlastitog tijela, s druge strane nudi nam se ''nasmiješeno kršćanstvo'' franjevačke duhovnosti do one ''šansonjerske'' za koju možemo s pravom kazati da je u pravom smislu površni pristup kršćanskom životu. Stoga apostol kaže da: ''I mi, koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela'' (Rim 8, 23a).
Otkupljenje tijela dolazi po posinstvu ili pripadnosti Kraljevstvu nebeskom. Upravo o tome nam govori današnje evanđelje koje je zapisao Matej.

Isus je volio prispodobe. Prispodoba je svojevrsna igra sa slušateljstvom, jer se kroz prispodobu iznosi vrhunska mudrost na tako jednostavan način da mnogi nisu spremni povjerovati jer očekuju poruku upakiranu u mudre fraze koje mogu dokučiti tek učeni. Stoga Isus citira pororoka Izaiju koji proriče: ''Slušat ćete, slušati – i ne ćete razumjeti. Gledat ćete, gledati – i ne ćete vidjeti!'' A svojim učenicima poručuje: ''A blago vašim očima, što vide i ušima što slušaju.'' Jer Isusovi učenici imaju posebnu predispoziciju za razumijevanje poruke o Kraljevstvu nebeskom; oni su prostodušni ribari koji svojem Učitelju vjeruju ono što on govori. Stoga im on još i zasebno tumači Prispodobu o sijaču, da ne bude nikakve zabune. Da njegovi ne lutaju, nego da imaju pristup vječnom životu.

Onima kojima je mudrost Božja prejednostavna, predstoji dug i mukotrpan, a često i uzaludan put da otkriju tajnu vječnog života. Jer tajna vječnog života ili Kraljevstva nebeskog ne sastoji se u znanju nego u posjedovanju. U posjedovanju sreće koja ima okus na vječnost, jer se sastoji u spoznaji da sve ima svoj smisao. Pa tako i sva naša trpljenja, suze i patnje koje u životnoj liturgiji euharistije postaju prikazni darovi koje po Sinu prikazujemo Ocu nebeskom kao zalog spasenja. Amen.

Molitva vjernika

Pomolimo se Ocu nebeskome za svoje potrebe, potrebe bližnjih i za cijeli svijet.

1. Za nas danas okupljene oko stola Gospodnjega, da postanemo prava Kristova Crkva u malom. Da Duh Gospodina našega ispuni naša srca kako bismo slušali nebeskog Učitelja i išli kroz život putem koji nam je on pokazao. – Molimo te.

2. Daj nam duha poslušnosti, da ni jedna riječ spasenja ne propadne nego urodi plodovima vjere. – Molimo te.

3. Papu, biskupe, svećenike ispuni duhom revnosti u naviještanju Kraljevstva nebeskog. – Molimo te.

4. Sve one koji te traže, koji traže smisao života, obdari spoznajom istine i bogatstvom vjere. – Molimo te.

5. Za naše obitelji, da snagu u rješavanju životnih teškoća nalaze u zajedničkoj molitvi. – Molimo te.

6. Za mlade vjernike da se naviknu slušati tvoju mudrost koja se nalazi u bogatstvu jednostavnosti tvoje božanske Riječi. - Molimo te.

7. Za naše pokojne, da im pokažeš put u prostranstva svjetlosti i mira. – Molimo te.

Primi, Gospodine, ove naše molitve i dodaj ono što neznamo ili se ne usuđujemo moliti. Daj da budemo plodno tlo koje će prihvatiti sjeme tvoje Riječi i donjeti obilno plodova vjere. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

- 14:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 05.07.2008.

ČETRNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU A


Vjerujem da su mnogi od vas barem jedanputa u životu bili na nekoj izložbi ili sajmu cvijeća. Izlagači se trude da za takvu priliku naprave zanimljive i bogate aranžmane. Mašta, prekrasni cvjetovi i bogatstvo boja, sve je to upregnuto u samo jedan cilj: zadiviti i biti najbolji. Pa ipak, sva ta ljepota boja, mašte i umijeća nikada neće doseći nepatvorenu ljepotu nekog cvijeta koji je svoje stanište našao među velebnim stijenama neke planinske litice. Ukorjenjen duboko u raspuklini stijene, sav okružen kamenom cvate neponovljivom ljepotom i čistoćom oblika, kakvu može stvoriti samo jedinstven i neponovljiv genij prirode. Sva njegova ljepota sastoji se od jednostavnosti i radosti življenja..

Čitajući današnja liturgijska čitanja, koja svojom porukom čine jedinstvenu cjelinu, odmah možemo osjetiti nadnaravnu ljepotu u biblijskoj spoznaji jednostavnosti, krotkosti i neznatnosti koja raste iz stijene Gospodnje. Koja se napaja snagom iz raspukline te stijene koja joj je zaštita snaga i na kojoj se ističe svom svojom ljepotom.

Mudrijaši i umnici ovoga svijeta, koji žive po tijelu, nemaju pristupa u svijet Duha Bozjega koji je domena jednostavnih, priprostih, iskrenih. Jer ovi prvi već su primili svoju plaću.

Gospodin poručuje svojima: '' Dođite k meni, svi vi, izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe i učite se od mene, jer sam krotka i ponizna srca, i naći ćete spokoj dušama svojim.'' ( Mt 11, 28 - 29).

Kao što u vrijeme ljetnih vrućina tijelo traži osvježenje u hladovini bistrih potoka ili pod krošnjom kakvog stabla, tako i duša iskrenog vjernika čezne za povjetarcima onostranog koji dolaze od Duha Božjega ako je u nama.

Da bismo Duhu dali prostora kako bi postao gost naše duše, trebamo u jednostavnosti i iskrenosti oprati svoje srce. Prostrti prostirku poniznosti da uniđe Kralj slave koji ''pravičan i pobjednosan jaše na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu'' ( Zah 9, 9).

Tada će pravednik klicati s psalmistom: '' Slavit ću te, o Bože, kralju moj, ime ču tvoje blagosljivljat uvijek i dovijeka. Svaki ču dan tebe slaviti.'' ( Ps 145 1 - 2)



Molitva vjernika


Krist nam je objavio milosrdnog Oca koji je na nebesima. Njemu koji je sama nježnost i ljubav iznesimo svoje molitve.

1. Za Crkvu Kristovu, da u poniznosti i jednostavnosti slijedi svoga Učitelja.

2. Za papu, biskupe i svećenike, da budu otvoreni Duhu Kristovu i da ga slijede. - Molimo te.

3. Za mlade vjernike, da ih oduševi Duh Kristov i da ga nasljeduju. - Molimo te.

4. Za našu župnu zajednicu, da među nama vlada ozračje jednostavnosti, međusobne ljubavi i međusobnog pomaganja. - Molimo te.

5. Za sve koji u Crkvi vrše djela milosrđa, da osjete milosne darove kako bi bili ustrajni u dobrotvornom radu. - Molimo te.

6. Za bolesne i one koji trpe, da im se smiluješ i olakšaš njihove patnje. Molimo te.

7. Za naše pokojne, da ih uvedeš u prostranstva svjetlosti i mira - Molimo te.

Primi, molimo Gospodine, ove naše smjerne molitve koje ti upućujemo po Kristu Gospodinu našem. Amen.

- 21:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>