Angelusove propovijedi

nedjelja, 30.04.2006.

TREĆA USKRSNA NEDJELJA

ČITANJA

Veliki teolog, koji se služi uzvišenom terminologijom koja iziskuje pozorno i podrobno tumačenje, u današnjem odlomku njegove Prve poslanice vrlo je konkretan i jasan. Zauzetošću i ljubavlju starca poziva vjernike da ne griješe. Ako pak netko i sagriješi, zagovornika imamo u Isusu Kristu, jer on je pomirnica za grijehe naše i to ne samo naše nego i cijeloga svijeta. Kakva razlika u pristupu vjeri od religija gdije se Boga tretira kao, doduše, pravedna ali nemilosrdna suca. Gdije se spasenje postiže teškom pokorom. Vjera koju nam Krist posreduje po svojim učenicima nalik je na odnos unutar obitelji.
Kad je riječ o tome da je Crkva jedna velika obitelj onda treba priznati kako smo u globalu još jako daleko od takvog poimanja Crkve. Ne samo oni koji su izvan Crkve nego i njezini članovi Crkvu doživljavaju više kao neku, ako baš ne čisto svjetovnu organizaciju, ali kao tijelo kojemu oni ne pripadaju potpuno, do kraja. Kako inače protumačiti izjave nekih članova Crkve koji u svojim kritikama na račun iste govore: Što Crkva misli? Ili, što bi Crkva htjela?. Istina, tu se pod Crkvom uglavnom misli na hierarhiju. Ipak, takvo razmišljanje pokazuje nedostatnost poznavanja naravi Crkve, pa niti ne ćudi što nema ni duhovnih darova po kojima bismo mogli biti prepoznati od onih koji su stvarno izvan Crkve. To se žalosno stanje prepoznaje u primanju sakramenata. Samo mali broj je onih koji se istinski udube u otajstvo koje primaju i ugrađuju ga u svoj život kao bitne odrednice vjerničkog profila. Ostali pristupaju sakramentima obićajno, slavljenički pa su takvi i rezultati. Množe se rubni kršćani, plijen svakojakih duhovnih zastranjivanja kao i indiferentizma na području praktičnog života, pa imamo kršćane koji se u ničemu ne razlikuju od pogana koji nikada nisu ćuli za svjetlo vjere.
Zato kad govorimo o onima koji su u manjini i koji su kvasac vjere, u pravom smislu tek oni su članovi velike obitelji koja se zove Crkva. Neka danas bude naša molitva, molitva iz psalma; Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!
Ispuni nas svojim svjetlom, pošalji nam Silu odozgo – Duha Svetoga, koji će nas ojačati u vjeri da budemo dostojni svedoci tvoga uskrsnuća Gospodine. Amen.

MOLITVA VJERNIKA

U zanosu uskrsne radosti upućujemo ti Oče naše molitve po našem velikom zagovorniku gospodinu Isusu Kristu, koji nam je od tebe darovan za Spasitelja kako bismo ti služili iskrenom radošću i predanjem.

1. Za svetu Crkvu, da svi njezini članovi budu jedna velika obitelj. - Molimo te.
- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

2. Za sve članove Crkve, da traže snagu odozgo, kako bi svoju vjeru mogli životom ispovijedati i biti svjetlo onima izvan Crkve. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!
-
3. Službenike Crkve potiči snagom Duha Svetoga da vjerodostojnim životom služe tebi i Crkvi. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

4. Otvori, Gospodine, srca svih nas koji slavimo ovu euharistiju, pa prihvatimo tvoj put spasenja i po njemu živimo. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

5. Uvedi, Oče, naše pokojne u svoje Kraljevstvo svjetlosti i mira. – Molimo te.

- Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Gospodine Bože, ti nas po vazmenim otajstvima Isusa Krista izvodiš na put života. Ne pretsani nas potpomagati svojom milošću kako bismo danomice bili sve sličniji slici tvoga Sina, koji s tobom živi i kraljuje po sve vijeke vjekova. Amen.

- 00:00 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.04.2006.

2.VAZMENA – BIJELA NEDJELJA

ČITANJA

Danas se čita Evanđelje u kojemu Ivan evanđelista stavlja u prvi plan apostola Tomu.
Izgleda da mi ipak krivo sudimo vjernog Isusovog učenika prozvavši ga nevjerni Toma. On je itekako bio vjeran. Pokušajmo se staviti u njegov položaj. On i ostali učenici ostavili su sve i pošli za Isusom. Tri godine nizašto? Držala ih je vjera hranjena Isusovim čudesima i treba iskreno kazati njegova popularnost. A onda sve pada u vodu. Ne zna se je li bio veći strah ili sramota nakon sramotnog skončanja njihova Učitelja. A onda prva ukazanja. I to na jedan pomalo čudan način. Prvo se ukazuje ženama. Petar i Ivan su povjerovali kad su vidjeli prazan grob. Svoje učenike Isus ostavlja neko vrijeme u neizvjesnosti. Kao da im želi poručiti; nevjerni zašto ste posumnjali? Zar van nisam toliko puta…
Kad im se ukazao nije bilo Tome. Toma je bio nešto drugačiji od ostalih učenika. Uvijek je htio znati na čemu je i biti siguran u ono što vjeruje. Kad je Isus govorio kako odlazi (k Ocu) i onda je jednostavno dometnuo; kamo ja odlazim znate put. Toma je odmah reagirao; ne znamo kamo odlaziš, kako bismo onda put znali. To nije drskost – to je plod iskrenosti, zauzetosti, uostalom radi se o njegovom životu i njegovoj budućnosti. Tako je i sada. Sve te priče o navodnom uskrsnuću. Toma želi dokaz. Ivan je očito drugačiji tip čovjeka. Šutljiv i intuitivno želi prodrijeti u otajstvo vjere za razliku od Tome koji je konkretan. Ali kad se uvjerio imao je hrabrosti doprijeti čak do Indije u naviještanju Evanđelja.
«Blago onima koji ne vide a vjeruju». To smo mi? Nemojmo se uljuljavati u neki blaženi osjećaj kao da je upravo nama izrečena ta indirektna pohvala. Pitajmo se bismo li bili vijerni kad bi trebali proči sve ono što su prošli Isusovi učenici? To se odnosi na one kršćane koji su zbog vjere u Isusa postali mučenici, priznavaoci – premda nisu vidjeli Uskrsloga.
Ova nedjelja zove se Bijela nedjelja zbog novokrštenika u prvoj Crkvi koji su još ove nedjelje došli u crkvu u bijelim krsnim haljinama. Bjelina govori da su očišćeni krvlju Jaganjčevom i pribrojeni zajednici vjernih. Bjelina je inicijacijska boja. Ne samo čistoća od grijeha nego i novi početak. Očišćeni uskrsnim otajstvom i mi nosimo duhovnu bjelinu u vjeri participirajući na Kristovoj bezgješnosti. Ovih sedam nedjelja do Duhova neka bi nam bila priprava da se naša uskrsna bjelina zažari vatrom Duha, koja neka bi nas prožela da konačno i mi s Tomom apostolom u ushitu koji je dosegao puninu spoznaje o Isusu danas živome kažemo. «Gospodine moj i Bože moj».

MOLITVA VJERNIKA

Obratimo se Ocu nebeskome moleći da naša vjera u Uskrsloga bude živa i da po njoj donesemo plodove po kojima bismo mogli u svijetu biti prepoznati kao njegovi iskreni učenici.
1. Za svetu Crkvu, da ju ujediniš u nauku apostolskom, euharistiji i zajedničkoj molitvi, - molimo te.
2. Za sve vjerne kršćane da svijesno žive krsnu bjelinu koja nije uprljana grijehom i sumnjom, - molimo te.
3. Za sve koji sumnjaju u tebe i tvoju dobrotu, da ih zagrliš svojom božanskom ljubavlju kako bi osjetili tvoju blizinu, - molimo te.
4. Za nas sve ovdije okupljene, da obnoviš našu vjeru, učvrstiš nadu i usavršiš ljubav, - molimo te.
5. Za naše pokojne da po uskrsnuću Sina tvoga zadobiju milost oproštenja grijeha i zajedništvo sa svetima, - molimo te.

Svemogući vječni Bože, ti si po svome Jedincu pobijedio smrt i nama otvorio pristup u vječni život.Vodi nas svojim Duhom , da jednom prispijemo u tvoje kraljevstvo, po istom Kristu Gospodinu našem.

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.04.2006.

USKRS

USKRSNO BDIJENJE

Lijep pozdrav svima okupljenima na večerašnjem slavlju uskrsnuća Gospodnjeg, a onima koji su sudjelovali u obredima svetog Trodnevlja iskrene čestitke jer su odabrali najveća otajstva naše vjere a to je praćenje samog Spasitelja u njegovom misteriju otkupljenja od stola euharistije na Posljednjoj večeri, kroz Maslinski vrt i njegov predokus muke, pa na Veliki petak s njegovom majkom Marijom i učenicima hodom križnog puta do na vrh kalvarije. Večerašnja proslava Isusovog uskrsnuća satkana je od predivnih obreda punih simbolike. Njihova poruka je kako uskrsnuli Spasitelj ušavši u svoju slavu blagoslivlje cijeli svijet. Otkupitelj grešnog čovjeka izliva svoje milosne darove na svaki stvor. Na početku smo vani blagoslovili oganj. Blagoslovljeni oganj simbolizira svjetlo Duha Kristova koji razgoni tamu i zlo. Uništava moć sotone i čisti sve do čega njegov sjaj dopre. Na toj vatri zapalili smo uskrsnu svijeću koja je znak Isusa. To je ta zvijezda Danica koja ne zna zalaza. Drugi elemenat uz vatru je voda. Krsna voda koju smo večeras blagoslovili jest voda spasenja kojom će se novokrštenici krstiti.
Na kraju mise blagosloviti ćemo hranu i nove plodove. Krist je svojim uskrsnućem obnovio cijeli svijet i blagoslovljena hrana spada u njegovu obnoviteljsku milost. Blagoslovljenu hranu s pravom smiju jesti oni koji su držali korizmeni post i duhovnu pripravu za uskrsnuće. Posebno oni koji su se obnovili u sakramentu pomirenja (ispovijedi). Oni pak koji su izostali od duhovne priprave kroz korizmu i posebno kroz veliki tjedan, neka njihova čvrsta odluka da će u buduće koristiti neizmjerno blago uskrsne obnove, po milosnom daru oproštenja bude i njima darovano bogatstvo ovog Uskrsa. Amen.

USKRS
NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEG

Godina B

ČITANJA

Uskrsna evanđelja puna su nekog uzbudljivog naboja koji je plod nečeg posve novog, zbunjujučeg i neobjašnjivog. Prvi svjedoci Isusova uskrnuća su zbunjeni. Doista, on je nešto govorio da će treči dan uskrsnuti. Je li to doista to? Još se ne usuđuju povjerovati a vjera je već preuzela njihova bića. To je djelo snage Krista uskrsnuloga. To svjetlo Krista uskrsnuloga zahvaća i nas i to ne kao plod slavlja nekog povijesnog događaja koji se davno dogodio nego to je plod uskrsnog misterija koji se za nas događa po Crkvi kao otajstvenom tijelu Kristovu. Kao članovi Crkve i mi smo dio tog otajstvenog tijela kojemu je glava Krist. Stoga, njegovo uskrsnuće i naše je uskrsnuće. Po svojem slavnom uskrsnuću Isus stvara novo nebo i novu zemlju. Proces nevidljiv zemaljskom čovjeku, koji se otkriva kao misterij, kao otajstvo onome tko svojim vjerničkim stavom slijedi nebeskog Učitelja, kao što ga je slijedio Ivan, Petar, Magdalena….
Slijediti svoga Učitelja to znači biti aktivan u Crkvi. Sudjelovanjem u nedjeljnjoj misi, jer svaka je nedjelja mali uskrs. To se lijepo ističe u ruskom jeziku gdije se za nedjelju kaže vaskrsenije. Posebno su mladi pozvani biti prvi u svim događanjima u Crkvi. Njima su namjenjene prvine Duha. Svojom mladenačkom neopterećenošću oni su kadri biti zaneseni Duhom Uskrsloga koji je uzrok svake prave radosti. Poziv naše domaće crkve na ovogodišnje okupljanje u Puli koje će se dogoditi u usksnom otajstvu, poziv je na buđenje i stvaranje novog svijeta i novog snažnog kršćanskog mentaliteta koji će biti kadar hrabro se suočiti sa strahovima pred neizvjesnošću i mračnim slikama ovog svijeta bez Boga.
Kad si kršćani čestitaju Uskrs to nije samo neki slavljenički običaj niti tek neka uspomena na nešto što se nekad davno dogodilo. Reči «sretan Uskrs» to znači izreči jedan osmišljeni program života s Crkvom i u Crkvi. Radosni uskrsni usklik aleluja sažima svu snagu uskrsnog otajstva koja pobjeđuje strahove, razgoni tamu zla a navješta pobjedu vječnog Uskrsa koji po Kristovoj spasiteljskoj žrtvi stvara novo nebo i novu zemlju nasuprot žilavoj obmani civilizacije smrti koja svoju djecu žrtvuje i baca u ništavilo. Stoga je častitka «sretan Uskrs» poziv na pravi život i pobjedu nad ništavilom. Amen.

MOLITVA VJERNIKA

Okupljeni oko uskrsloga Krista uputimo svoje molitve nebeskom Ocu da i nas učini dionicima Kristova uskrsnuća.

1. Svoju Crkvu koju si otkupio Isusovom žrtvom na križu učini lukom spasenja svakome koji traži tvoju pomoć u ovom hladnom i sebičnom svijetu, - molimo te.
2. Za sve kršćane koje si pridružio svojem narodu po krsnoj kupelji, da budu istinski navjestitelji vjere i nade za sve one koji traže pravi smisao svojega života, - molimo te.
3. Za naše mlade da ih vodi Duh Uskrsloga te budu vedri i poletni kako ne bi postali žrtve civilizacije smrti i njenog pesimizma koji nas na žalost želi zarobiti svojom iskrivljenom slikom stvarnosti, - molimo te.
4. Za sve kojima je povjerena briga za običnog malog čovjeka, da savjesno obavljaju svoju dužnost nadahnuti kršćanskim načelima, - molimo te.
5. Za našu pokojnu braću i sestre, koji su prešli s ovoga svijeta da ih privedeš u zajedništvo Crkve proslavljene u kojoj Krist Sin tvoj sjaji poput Danice koja nema zalaza, - molimo te.

Gospodine Bože, ti si uskrsnućem svoga Sina uništio snagu grijeha i smrti te sve ljude pozvao na novi život u zajedništvu Presvetog Trojstva , ispuni nas svojim Duhom da te neprestano slavimo. To molimo po Kristu Sinu tvome koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha svetoga Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.04.2006.

CVJETNICA

ČITANJA

Kako se na cvjetnicu čita Muka Gospodnja obično nema propovjedi jer je čitanje muke najbolja i najupečatljivija propovijed, stoga donosim kratki uvod u Otajstvo spasenja Velikog tjedna. Ono počinje na Cvjetnicu ili Nedjelju muke Gospodnje. Bogoslužje Cvjetnice započinje svečanim ulazom u crkvu. Taj svečani ulazak je spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem.
Kako se približavao židovski blagdan Pesah ili Pasha Isus je s učenicima krenuo prema Jeruzalemu, premda je znao da ga tamo čeka muka i smrt. Narod koji je došao u Jeruzalem za blagdan pitao se hoće li doči i Isus, a kad je došao svečano je bio dočekan poklicima i mahanjem maslinovim grančicama.
Tako vjernici na Cvjetnicu nose u rukama grančice i pjesmom ulaze u crkvu. Potom slijedi čitanje Muke. Ove godine po evanđelisti Marku. Postoje i razni napjevi po kojima se muka može i odpjevati.
Sveto trodnevlje: Sveto trodnevlje ili «Vazmeno trodnevlje» je zgusnuto posvješćenje najvažnijeg otajstva kršćanske vjere, koje se oslanja na židovski blagdan Pashu koji je hebrejski narod svake godine slavio kao spomen na izlazak iz egipatskog ropstva i sklapanje Saveza s Bogom na Sinaju. Kršćani pak slave novi Pashu u kojoj se više ne žrtvuje pashalno janje nego je taj jaganjac sam Isus koji uspostavlja Novi savez.
U sveto trodnevlje spada:
Veliki četvrtak: Prije podne biskup u katedrali zajedno sa svećenicima posvećuje ulje koje se koristi pri podjeljivanju sakramenata; krizme, krštenja i bolesničkog pomazanja.
U popodnevnim satima slavi se misa Večere Gospodnje. Spomen pashalne večere koju je Isus slavio zajedno sa svojim učenicima. Tom prilikom je oprao učenicima noge – uloga namjenjena slugama, čime je htio naglasiti kako trebamo jedni drugima služiti. Taj se obred vrši u katedralama i mnogim župnim crkvama. Na kraju mise prenose se posvećene hostije Pričesti na pokrajni oltar gdije će biti «Božji grob».
Veliki petak: Na Veliki petak u popodnevnim satima obavljaju se obredi Muke Gospodnje. Taj dan nema mise. Svetohranište je prazno i otvoreno, oltar raskrit. Čita se Muka po Ivanu. Zatim slijedi Opća molitva. Potom se obavlja klanjanje križu koji se predhodno svečano raskrije (na Glušnicu se prekrivaju raspela i slike u crkvama). Na kraju je sv. pričest, a vjernici ostanu u crkvi u molitvi pred «Božjim grobom».
Velika subota: Velika subota obiluje prekrasnim obredima. Vjernici se okupe nakon zalaska sunca u crkvi ili pred crkvim gdije se blagosljivlje oganj koji se uzima u kadionicu i na kojemu se zapali uskrsna svijeća. Na selu još uvijek postoji običaj da dječaci blagoslovljenom vatrom pale gubu i nose tu blagoslovljenu vatru po kućama za što dobiju darove, a domaćice na toj vatri spremaju večeru po povratku iz crkve.
Crkva je u mraku a svećenik na vratima crkve zapjeva «svjetlo Kristovo». Tako tri puta i onda se upale sva svjetla u crkvi. Nakon što je postavio uskrsnu svijeću na stalak i okadio je, svećenik pjeva Hvalospjev uskrsnoj svijeći koja označava samog Isusa. Potom slijede odabrana čitanja iz Starog i Novog zavjeta. Prije nego započnu čitanja iz Novog zavjeta zapjeva se «Slava» i tada zazvone zvona koja su umuknula na «slavu» na Veliki četvrtak. Postoji tzv. velika drvena škrebetaljka koja zamjenjuje kroz to vrijeme zvono. Čitanja su tako odabrana da se vidi spasenjski Božji zahvat najprije u Starom zavjetu, a potom po Isusu Kristu i u Novom zavjetu. Nakom propovjedi slijedi «Krsna služba». Ako ima krštenika onda se obavlja krštenje ili se samo blagoslovi krsna voda kojom će se kroz godinu krstiti novokrštenici. Na kraju mise je blagoslov kruha i novih plodova. Time se hoće naglasiti ljekovitost Isusove spasiteljske žrtve.
U ova tri dana crkva kao iz neke duhovne riznice iznosi največe bogatstvo i poklad vjere, stoga, ako još nismo, trebalo bi obaviti sv. Ispovijed, a onda kroz sveto Trodnjevlje dolaziti u crkvu i otvoriti oči, uši i srce. Nakon toga s pravom bi svatko mogao reči da je u duhovnom pogledu novi stvor.

MOLITVA VJERNIKA:Gospodine Isuse, Sine Boga živoga, danas ti se obraćamo sa svojim poniznim molitvama:

1. Gospodine Isuse, svojim svečanim ulaskom u grad Jeruzalem otvorio si vrata novog Jeruzalema kroz koja Crkva ulazi k svome Pastiru, daj da nas obuzme sveta radost i strahopoštovanje prema toliko uzvišenom djelu tvoga spasenja, - molimo te.
1. Ti si na Posljednjoj večeri učenicima oprao noge i tako nas poučio poniznosti, daj da u radosti služimo jedni drugima, - molimo te.
2. U kruhu i vinu dao si nam sebe sama kao zalog spasenja, daj da s pobožnošću i zahvalnošću pristupamo k stolu Gospodnjem, - molimo te.
3. U Maslinskom si vrtu osjetio duhovnu bol sagledavši unaprijed strašnu muku, daj da predragocjena Krv prolivena za naše grijehe izlječi naše rane koje su prouzročene nebrojenim našim grijesima , - molimo te.
4. Strašna bijaše trnova kruna koju ti spletoše oni koji te nakaniše raspeti, ali je još strašnija ona koju ti pletu mnogi sinovi i kćeri Crkve svojim nekršćanskim životom, daj da u raskajanom srcu oplačemo svoje krivice i krivice tolikih u Crkvu, - molimo te.
5. Uzdignut na križ dovršio si žrtvu spasenja, daj da osjetimo plodove te žrtve u vlastitom obraćenju i revnijem življenju vjere, - molimo te.
6. Tvoje sveto tijelo položili su u grob, ali ono nije ostalo u grobu, nego si treči dan uskrsnuo. Uskrsnuli Isuse pridruži svojoj nebeskoj slavi i tolike naše pokojne koje ti zagovaramo svojim molitvama, - molimo te.

Primi nebeski Oče molitve svoga naroda koji ulazi u sveta otajstva muke i uskrsnuća tvoga Sina i daj da njegova predragocjena žrtva ne bude za nas izgubljena, nego da i mi po njoj donosimo plodove obraćenja i plemeniti djela. To te molimo po Isusu Kristu Sinu tvome koji s tobom živi i kraljuje Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 02.04.2006.

PETA KORIZMENA NEDJELJA B «GLUŠNICA»

ČITANJA

Kako se približuju dani muke Gospodnje tako su i čitanja odabrana da nam pojasne i posadašnje največe otajstvo naše vjere. Nama kršćanima je govor o muci Gospodinovoj nažalost nešto sasvim razumljivo o čemu više posebno i ne razmišljamo. Što je još gore to nam je postalo obićno, svakidašnje, kao samo po sebi razumljivo. Međutim, kad su u pitanju inovjerci, muslimani npr., za njih je uz Presveto Trojstvo muka Gospodnja najveći kamen spoticanja. Kako Bog može trpjeti? On koji je savršen, pravedan i svet da umre na križu? Mi stalno govorimo o Božjoj ljubavi prema nama a ne možemo shvatiti do koje mjere može ići prava ljubav. Bezgranična ljubav. Bog je ta bezgranična ljubav. I u njoj je sva veličina, sva svetost i sva pravednost. Mi se nikada ne bi mogli k njemu uzdići da nam on nije «pružio ruku». Iz ljubavi prema nama on se utjelovio, rodio, živio među nama da bi se na isti način pred nama raščovječio kao što se na neki način rođenjem «razbožanstvenio» da nam pokaže snagu božanske ljubavi po najtežem otajstvu patnje koja ima svoj vrhunac u sramotnoj smrti na križu. To je ono što u današnjem Ivanovom evanđelju Isus kaže: …. ako pšenično zrno, pavši na zemlju ne umre , ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod. (Iv 12, 24 – 25). Ako u nama ne umre ono što se obično zove naš ego ili «stari čovjek» ostajemo sami – izgubljeni. Umremo li sebi, poput zrna, roditi će se novi, neviđeni život. Život kakav nismo ni sanjali. Iz svojeg uskog horizonta ulazimo u prostranstva koja vode u vječnost.
Današnji 51. psalam najljepša je pokajnička molitva i trebalo bi ga uvrstiti u svoju svagdašnju molitvu. Vrlo je primjeren kao molitva prije ili nakon ispovijedi. Sada u drugom dijelu korizme zaredale su ispovijedi po župama. U našoj katedrali i ostalim gradskim crkvama redovi pred ispovjedaonicom. Nije toliko bitno hoću li baš sve u potankosti moći nabrojiti što sam sagriješio, ali je jako važno raskajano srce: »Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po prevelikom smilovanju izbriši moje bezakonje!»
Čitanje iz današnje Poslanice Hebrejima posvješćuje nam Isusovu predanost poslanju po čemu je proglašen od Boga Velikim svećenikom po redu Melkisedekovu.. Stoga bismo trebali sv. Misu s pravom shvaćati i kao liturgiju u kojim okvirima se odvija euharistijsko slavlje Isusove Posljednje večere.

MOLITVA VJERNIKAČITANJA

Uputimo svoje molitve Ocu koji nam je u Isusu posvjedočio koliko mu je stalo do svakoga od nas.

1. Neka tvoja Crkva bude vršiteljica tvoje riječi, - molimo te.
2. Pomozi, Gospodine, da službenici Crkve trajno napreduju na putu svetosti, - molimo te.
3. Daj da se ustali mir i radost na ovom beznadnom svijetu, - molimo te.
4. Po muci svoga Sina oslobodi nas utjecaja zla, - molimo te.
5. Prosvijetli nas da shvatimo kako se po križevima i trpljenju dolazi k slavi uskrsnuća, - molimo te.
6. Probudi u nama svijest kako je nezamislivo ostvarivanje istinskog kršćanskog života bez djelotvorne ljubavi prema bližnjima, - molimo te.
7. Svu našu braću i sestre primi u zajedništvo svetih, - molimo te.

Primi naše molitve, Gospodine i obnovi našu vjernost tvome savezu i daj nam snagu Duha da hodimo putem spasenja koje si nam darovao u svome Sinu Isusu Kristu koji s tobom živi i kraljuje Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

- 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>