PROFESORICA I MAMA

utorak, 23.10.2007.

rečenicični članovi

Rečenica je osnovna sintaksička jedinica. Njome govornik prenosi sugovorniku potpunu (zaokruženu) obavijest, npr: Lejla piše pismo. Najjednostavnija definicija rečenice jeste da je ona misao izražena riječima, ali je moderna lingvistika prevazišla takve tradicionalističke definicije.

Samostalni rečenični članovi:

Predikat je jedini rečenični član koji nije zavisan ni od jednog drugog rečeničnog člana. Broj predikata signalizira nam broj rečenica.
Predikati se mogu podijeliti na
a) glagolske (Lejla piše.);
b) neglagolske ili imenske (Lejla je učenica.).

Subjekt je supstantivna (imenička) riječ u nominativu koja se redovito slaže s predikatom u rodu i broju. (Znanje oplemenjuje). Takav subjekt naziva se gramatički, a onaj koji se ne slaže u rodu i broju s predikatom naziva se logički (Žao mi je.)
U rečenici subjekt može biti izostavljen pa se zove i izostavljeni.
U usmenom epskom pjesništvu iz stilskih razloga subjekt može imati i oblik aktiva («Netko bješe Strahinjiću bane»).

Objekt je supstantivni rečenični član u zavisnom padežu s prijedlogom ili bez prijedloga kojem u rečenici najčešće otvara mjesto glagol (Ljekar je pregledao bolesnika).
Objekt može biti:
a) bliži ili izravni (Nije cijenio prijatelje);
b) dalji ili neizravni (E vidiš ti bruke!).
Bližem objektu otvaraju mjesto u rečenici samo prijelazni glagoli, a daljem objektu najčešće neprijelazni glagoli.

Priložna oznakaje neobavezni (fakultativni) rečenični član kojem mjesto u rečenici otvara predikat.
Priložne oznake mogu obilježavati:
1. mjesto (U blizini zatutnja automobil.)
2. vrijeme (Danas naša ekipa nema sreće.)
3. način (Konj ubrzano trči.)
4. uzrok (Radio sam sve iz prkosa.)
5. količina (Suviše je brbljao.)

Atribut je nesamostalni rečenični član koji supstantivnu (imeničku) riječ preko koje se uvodi u rečenicu određuje po nekom svojstvu (Lahak vjetar puše).
Atribut može biti:
a) kongruentni, koji se slaže u rodu, broju i padežu s riječju uz koju stoji (Stigli ste u pogrešno vrijeme.);
b) nekongruentni, koji se ne slaže u rodu, broju i padežu sa riječju uz koju stoje (Svi uglovi u kući bili su prljavi.).

Apozicija je nesamostalni rečenični član koji supstantivnu riječ preko koje se uvodi u rečenicu određuje po kakvu svojstvu, ali ona se uvijek izriče funkcionalno preobraženim supstantivnim riječima prema kojima stoji u odnosu potpunog ili nepotpunog slaganja npr.: Pas pritrča dječaku, miljeniku svome, podvijena repa

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum