REFORMACIJA, NASTANAK KALVINIZMA U ŠVICARSKOJ TE NJEGOVI POČECI MEĐU HRVATIMA
|
Uzroci pojave reformacije Crkva 16. stoljeća vapila je za duhovnom obnovom, odnosno reformom. Mnogobrojni su razlozi tomu. Nacionalne države sve su više jačale. Vladari Francuske, Njemačke, Engleske, Češke… imali su primjedbe na uplitanje pape u njihove unutarnje poslove te odljev novca iz države koji je punio Vatikanske blagajne. Stoga se javlja na Zapadu težnja pojedinih monarhija da crkvu podrede državnim interesima. Rađale su se ideje o nacionalnoj crkvi, neovisnoj od Rima, čiji bi episkopat bio postavljen od strane državnih vlasti a ne od pape. Crkvena hijerarhija stjecala je svoje položaje uglavnom kupovinom ("simonija") ili posredništvom rodbinskih veza. Dok pape žive poput kneževa, biskupi, svećenici i redovnici, kao i svjetovnjaci, zapadali su u tešku moralnu krizu. Dušobrižnička služba bila je potpuno zanemarena. Radi toga dolazi do opadanja papinskoga utjecaja, odnosno papinske moći. U krugovima srednjovjekovne Crkve javljaju se pokreti koji žele reformirati Crkvu in capite et in membris. Religiozni život sveo se na štovanje mnoštva svetaca i relikvija, progonu vještica te drugim ispraznim oblicima pobožnosti. Propovijedi su bile rijetke (a još rjeđe biblijski utemeljene), Biblija nije bila dostupna na narodnim jezicima tako da je običnom puku bila nepristupačna pa stoga i nepoznata. Niže svećenstvo uglavnom je bilo slabo obrazovano tako da nije moglo niti postaviti temelje nekakvoj zdravoj i biblijskoj pobožnosti. Renesansa i humanizam znatno su doprinijeli pojavi reformacijskih ideja. Renesansa i humanizam pojavljuju se u 14. stoljeću, a svoj procvat doživljavaju u 15. stoljeću. Bilo je ovo vrijeme procvata umjetnosti, graditeljstva, književnosti i sl. Renesansa se kao pokret razvija među obrazovanim ljudima, najprije u Italiji, a zatim diljem tadašnje srednjovjekovne Europe. Značajan doprinos renesansnom dobu dali i pojedine pape iz renesansnog doba. Renesansa je bila i razdoblje brojnih izuma. Značajan izum i velika pomoć širenju reformacije je tiskarski stroj, odnosno tiskana knjiga. Glavna težnja renesanse je da se oživi klasična antička književnost i umjetnost . Stoga renesansa otkriva ponovno klasične jezike (grčki i latinski) kao i antičku literaturu. Poznati humanista predreformacijskog doba bio je Erazmo Rotterdamski koji je značajno utjecao na reformatore. Od hrvatskih renesansnih mislilaca treba istaći Juraja Dragišića , Marka Marulića, Benka Benkovića, Franju Petrića, Nikolu Gučetića i Matiju Vlačića Ilirika. Devotio moderna duhovni pokret unutar Rimokatoličke crkve uvelike je priredio put za pojavu reformacije. Ovaj pokret duhovnosti nastao je u Nizozemskoj u drugoj polovici 14. stoljeća a začetnik mu je bio Gerhard Groote (1340.-1384.). Devotio moderna, "...je smjerala prema naročitoj osobnoj unutarnjoj pobožnosti koja svoju nadu ne crpi toliko iz sudjelovanja u crkvenom bogoslužju i sakramentima, nego mnogo više iz tihog promatranja Kristove muke i duha Propovijedi na gori. U poznatom djelu ‘Nasljeduj Krista’ Tome Kempenca (+ 1471), koji je potjecao iz krugova Grooteovih učenika-‘Braće zajedničkog života’ Crkva i sakramenti jedva imaju kakvu ulogu . Težište se stavlja na osobno čitanje Biblije. Sakramenti, a napose sveta misna žrtva, ne doživljavaju se više kao sakramentalno posadašnjenje žrtve križa, već kao prigoda za osobnu pobožnu vježbu. Tim umanjenjem vrijednosti Crkve i sakramentalnog reda spasenja utirala je devotio moderna, koja je po sebi težila za unutrašnjom crkvenom reformom, put Lutherovom spiritualizmu." Nastavit će se... Iz knjige: Jasmin Milić, Kalvinizam u Hrvata.... UKOLIKO ŽELITE IMATI OVU KNJIGU MOŽETE JE NARUČITI NA e-mail: krscanski-centar@os.t-com.hr |
