SINODA U KNEŽEVIM VINOGRADIMA 1576. GODINE
|
Dana 16. i 17. kolovoza 1576. godine (ove se godine navršava 430 obljetnica ove značajne Sinode) u baranjskom mjestu Kneževi Vinogradi održana je značajna kalvinska sinoda. Smatra se i prvom kalvinskom sinodom na prostoru Slavonije i Baranje budući je spomenuta tordinačka sinoda bila, više luteranska. No ova je sinoda bila značajna ne samo za prostore Slavonije i Baranje već i za šire područje gdje su postojale reformirane crkvene općine. Ova se sinoda smatra i ustanovljenjem Dunavske biskupije sa sjedištem u Budimu. I danas na pečatu reformirane biskupije sa sjedištem u Budimpešti stoji godina 1576. kao godina osnivanja. Na sinodi u Kneževim Vinogradima sudjelovalo je oko 40 kalvinističkih pastora gornje i donje Baranje. Predvodio ju je tadašnji župnik iz Kneževih Vinograda i biskup Baranjski Elias Weresmarty, koji je inače već bio zapažen u različitim debatama između protestantskih grupacija, posebice s unitarijancima. Sa ove Sinode, za razliku od tordinačke, imamo i sačuvani pisani trag odnosno dokument pod nazivom Članci suglasnosti kršćanskih crkava ili Kanoni iz Kneževih Vinograda. Ovaj je značajan reformacijski dokument pisan latinskim jezikom te nam otkriva vjerovanje, praksu i organizaciju Reformirane (kalvinske) crkve 16. stoljeća u ovim krajevima. Autor mu je najvjerojatnije Segedi Kiš Ištvan koji je navedene kanone najprije napisao pod nazivom «Baranjski kanoni». Na žalost, nije dočekao ovu značajnu sinodu budući je preminuo 1572. godine. Ovaj je dakle dokument najstariji sačuvani pisani dokument Reformiranih crkava ovih prostora. Članci suglasnosti kršćanskih crkava nastali su po uzoru na druge protestantske konfesije (poput Heidelberškog katekizma ili Drugog helvetskog vjeroispovijedanja) kojim se pokušalo postići sporazum s ostalim protestantskim konfesijama (u ovome slučaju je pokušaj da reformirani odnosno kalvini načine sporazum s luteranima i unitarijancima). Kanoni su postali opći moralno-religijski kodeks kojim se uređuje vjerski i društveni život svih slojeva vjernika, praktična pravila glede bogoslužja, podjele sakramenata i sl. Posebnu pažnju Kanoni posvećuju vladanju pastora i učitelja te njihovih supruga, strogo propisujući kako se imaju vladati u svakodnevnom životu, te se postavljaju stroga ograničenja poput zabrane da isti odlaze u krčme, na plesove i sl. “Time je u 16. stoljeću dostignut vrhunac protestantske preporodne djelatnosti u težnji da se izgradi nov vjerski i društveni poredak, oslobođen od Feuda, monarha i pape, nov etos i izravan praktični utjecaj na svakidašnji život, koji zadire u upravno-pravne i javne poslove, rad, brak, školovanje i običajni život, sveden na ograničenja Biblijom, 'Naukom krstjanskim' i Calvinovim 'uredbama'…” Kanoni su tiskani godinu dana nakon usvajanja, 1577. godine u Papi. Tiskao ih je Huszár Gál. Kanoni iz Kneževih Vinograda potvrđuju povijesnu činjenicu da je u Slavoniji i Baranji djelovala brojna i dobro organizirana protestantska zajednica reformirane odnosno kalvinske tradicije. I nakon više od 450 godina ova zajednica vjernika živi na ovim prostorima svjedočeći višestoljetnu protestantsku prisutnost ali i multikulturalnost i multikonfesionalnost ovih prostora. |
