HEIDELBERŠKI KATEKIZAM
Hedelberški katekizam nastao je u želji da pomiri dvije struje među protestantima koje su imale različite stavove u pogledu Večere Gospodnje. Naime Luterani su vjerovali su u stvarnu i tjelesnu nazočnost Kristovu, dok su reformirani vjerovali samo u duhovnu nazočnost Kristovu u Večeri Gospodnjoj. Kako su ovi stavovi doveli i do sporova među protestantima, izbornik i vladar Palantinije, Frederick, zadužio je profesora teologije Zahariju Uršina i gradskoga propovjednika Kaspara Olevianusa iz Heidelberga da sastave katekizam prihvatljiv za obje strane. Katekizam je tiskan u siječnju 1563. godine.Katekizam je podijeljen na 3 djela, 52 nedjelje i 129 pitanja i odgovora. Podijeljen je u 52. nedjelje kako bi se tijekom godine na jednom od nedjeljnih bogoslužja razmatralo po nekoliko pitanja i odgovora. Na hrvatskome jeziku katekizam je tiskan prvi puta 1935. godine u izdanju Reformatske hrišćanske crkve kraljevine Jugoslavije a u prijevodu Ivana Štiba, župnika tordinačkog. Ponovno izdanje izašlo je u izdanju Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj 2000. godine. Heidelberški katekizam osnovni je priručnik u pripremi mladih za konfirmaciju u reformiranim crkvenim općinama u Hrvatskoj. |
Hedelberški katekizam nastao je u želji da pomiri dvije struje među protestantima koje su imale različite stavove u pogledu Večere Gospodnje. Naime Luterani su vjerovali su u stvarnu i tjelesnu nazočnost Kristovu, dok su reformirani vjerovali samo u duhovnu nazočnost Kristovu u Večeri Gospodnjoj. Kako su ovi stavovi doveli i do sporova među protestantima, izbornik i vladar Palantinije, Frederick, zadužio je profesora teologije Zahariju Uršina i gradskoga propovjednika Kaspara Olevianusa iz Heidelberga da sastave katekizam prihvatljiv za obje strane. Katekizam je tiskan u siječnju 1563. godine.
















