kalaba

petak, 07.12.2007.

Kina postaje sve značajniji investicijski igrač

Na poticaj Njemačke i Francuske Europska komisija razmatra uvođenje posebne kontrole nad kupnjom udjela u vodećim europskim kompanijama koje su na meti bogatih državnih investicijskih fondova iz zemalja poput Rusije i Kine. Razloga za strah imaju i Amerikanci, jer Kinezi već nadziru private equity tvrtku Blackstone

Osim trgovinski, Kina postaje sve značajniji investicijski igrač na svjetskom tržištu. Prošloga tjedna objavila je da prodaje gotovo 80 milijardi dolara vrijednih državnih obveznica namijenjenih financiranju nove državne agencije koja će ulagati dio kineskih golemih deviznih rezervi u različitu imovinu. Kinesko ministarstvo financija izdalo je obveznice u vrijednosti 600 milijardi juana (79,4 milijarde dolara), u sklopu planirane prodaje posebnih državnih obveznica vrijednih ukupno 1.550 milijardi juana, prenosi China Securities Journal. Obveznice nose povrat od 4,3 posto, a rok dospijeća im je 10 godina.

Prikupljeni kapital injektirat će se u novu državnu agenciju za ulaganja kineskih deviznih rezervi, čiji će osnovni zadatak biti njihova diversifikacija i maksimalizacija povrata. Iako bi nova državna agencija za ulaganja trebala službeno početi s radom u rujnu, već je uložila tri milijarde dolara rezervi pod svojom kontrolom u američku private equity tvrtku Blackstone. Kineske devizne rezerve već su sada najveće u svijetu, potkraj lipnja premašile su 1.330 milijardi dolara. Procjenjuje se da je od toga oko 70 posto denominirano u američkom dolaru, većim dijelom u obliku američkih državnih obveznica.

Moguće napuhavanje cijena

Iako kapital nije moguće zaustaviti, mnogi nisu oduševljeni kineskim investicijskim zamahom. Na poticaj Njemačke i Francuske Europska komisija razmatra uvođenje posebne kontrole nad kupnjom udjela u vodećim europskim kompanijama koje sve češće postaju mete bogatih državnih investicijskih fondova iz zemalja poput Rusije i Kine. Najave da bi se deseci milijardi dolara iz brzorastućih privreda, bogatih naftom i prirodnim resursima, mogli putem neposrednih stranih ulaganja (FDI) sliti na zapadnoeuropska tržišta zabrinuli su neke europske vlade, ponajprije Njemačku. Naime, sve više zemalja visoke prihode dobivene prodajom energenata usmjeravaju u državne fondove i, umjesto da ih ulažu u državne obveznice s niskim prinosom, odlučuju se za investicije u riskantniju imovinu.

Kineske devizne rezerve već su sada najveće u svijetu, potkraj lipnja premašile su 1.330 milijardi dolara. Procjenjuje se da je od toga oko 70 posto denominirano u američkom dolaru
O kolikim je iznosima riječ najbolje ocrtava podatak da će Rusija uskoro osnovati fond od čak 500 milijardi dolara, iz kojeg će dio sredstava ići u visokorizične vrijednosne papire, dok je ostatak također namijenjen financijskom tržištu, ali vrijednosnicama s nešto manjim prinosom. Ove su godine kineske devizne rezerve dosegnule iznos od 1.200 milijardi dolara, a kolika je moć Ujedinjenih Arapskih Emirata i zemalja Zaljeva bogatih naftom može se samo nagađati. Kineska odluka da uđe na zapadna tržišta povećava zabrinutost jer bi količina novca kojim raspolaže mogla imati dalekosežne ekonomske posljedice.
- Postoje i političke posljedice jer ubacivanjem velikih količina novca na zapadna tržišta Kinezi čine nešto što je suprotno željama Bank of Englanda koji nastoji smanjiti likvidnost povećanjem kamatnih stopa. Budu li Kinezi pojačali ulaganja u britanske kompanije, to će podići cijene jednako kao što je priljev stranog novca napuhao cijene nekretnina - kaže Karen Ward, ekonomist HSBC-a.

U početku preuzimaju manje udjele

Sluteći da se bliži protekcionistički udar, ministar financija Alistair Darling u svom nedavnom govoru hvalio je otvoreno tržište kao dobrobit za Britaniju. Prema njegovim riječima, strani kapital stvara bogatstvo i nova radna mjesta, posebno kad se novac koristi za otvaranje pogona ili širenje postojećeg biznisa.
- Pozdravljam ulaganje u Britaniju: to je znak našeg uspjeha. Zato i počinjem svoj mandat podržavajući slobodnu trgovinu - rekao je Darling. Ali svjestan je negativnih aspekata takve otvorenosti kad zemlje poput Kine ograničavaju strana ulaganja. Primjerice, strane banke ne smiju posjedovati više od 25 posto kineskih institucija. Britanski EU partneri najavljuju europski odgovor na takozvane 'sovereign fondove', državne institucije koje žele kupiti udjele u velikim korporacijama. Analitičari kažu da je Peking mnogo naučio od 2005. godine kad je kineska naftna kompanija CNOOC pokušala preuzeti američki Unocal, ali su je odbili političari s Capitol Hilla. Sada se čini da se Kinezi zadovoljavaju preuzimanjem manjinskih udjela u zapadnim kompanijama - posjeduju sedam posto Barclaysa i prije nekoliko mjeseci kupili su 9,9 posto udjela u Blackstoneu.

Nezaustavljivi rast

U međuvremenu, kineski rast ne posustaje. Kineska ekonomija u drugom je kvartalu rasla prema stopi najbržoj u proteklih dvanaest godina. Inflacija je također porasla što je potaknulo spekulacije da će Vlada povećati kamatne stope i potaknuti rast valute. Bruto društveni proizvod porastao je 11,9 posto u odnosu na godinu prije, izvijestio je kineski statistički ured, što je rezultat koji je nadmašio sve prognoze 23 anketiranih analitičara. Inflacija je u lipnju porasla 4,4 posto što je najbrži rast od rujna 2004. čime već četvrti mjesec premašuje ciljanih tri posto kineske Središnje banke.

Kina bi već u ovoj godini mogla Njemačkoj preoteti poziciju trećega najvećega svjetskog gospodarstva. Iako ne iznenađuje da zemlja s 1,3 milijardi ljudi u godinu dana proizvode više nego 82 milijuna stanovnika Njemačke, nagli uspon Kine mogao bi potaknuti zabrinutost u bogatim državama. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP Kine za prošlu godinu iznosio je 2.800 milijardi dolara, dok je njemački iznosio 2900 milijardi dolara. Ispred Kine i Njemačke samo su još dva veća gospodarstva, Sjedinjene Američke Države (čiji BDP je za lanjsku godinu iznosio 13.200 milijardi dolara) te Japan (4.400 milijardi dolara).

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv