just for me
08.10.2009., četvrtak
Eh...što se zbiva, kako je?
|
Obično kada se ulijenim ili jednostavno izgubim u vremenu, onda uhvatim ritam s takvim naslovom. Ništa novoga. Počela školska godina, kao i strka s vremenom, turnusima. Ljuta sam na samu sebe jer previše očekujem od promjena bilo koje vrste. Udžbenike, vjerujte, svojem djetetu još nisam nabavila. Rekli su da će moći koristiti one od prošle godine, ali uspoređujući popis sa knjigama, pola njih nije gore. Ok, nešto smo nabavili, nešto nismo, nešto ću sutra konačno i kupiti, ako nađem? Jednostavno nisam stigla do sada baviti se još i tim problemom, a zašto??? Prvo zbog hrpe školske administracije, drugo zbog blesavog rasporeda, treće zbog jurcanja po roditeljskim, mojim, njegovim, zatim sjednicama, aktivima i bla, bla, ali glavni razlog je „plivanje“. Ono vodite djecu ko pratnja, sjedite tamo poput kakve budale, pomažete oko sušenja kose, oblačenja, da biste se onda normalni vratili na nastavu i jasno tu istu nastavu i održali. Pitam se samo koliko normalno? Izdržali smo mi tako četiri tjedna plivanja. Pola nas se razbolilo, a pola odustalo. Glavno da je netko potrošio sav taj novac – čitaj grad – na to. Mene nisu platili, ali zato jesu redom sve druge - vozača, autobus, bazen i trenere. Tko te pita je li ti to u satnici ili opisu posla. Godinama se bunimo, ali ništa se ne rješava. OK, sada se dva dana odmaram – prehlađena sam i sva nikakva. Mlađi sin je isto bio bolestan, kao i stariji. Počela školska godina s virusima svih vrsta. Iskreno uopće se ne čudim. Toplo vrijeme, u razredu pakao, svi nešto cvile da nema zraka, a stvarno nema – otvoriš prozore, ali ništa – strujanje zraka nula. Ne pamtim ovakav početak školske godine. Samo se nadam da nas je to sve nečemu naučilo i da se ne bu više ponovilo. Do tada mi jedino preostaje da razmišljam o ljepšim stvarima. Stariji je dao godinu, yeeeees, upisao treću. Mlađi postaje odgovorniji, koliko se to za njegove godine može reći, a ja starim polako, ali sigurno. Negdje još uvijek imam snage za biti mama – uz sve to – tko me pita? Btw....ne mogu vjerovati tko se sve želi vidjeti u ulozi predsjednika. Džiz, zar ti ljudi doista misle da mogu sve? Uf, a rekla sam – ne bum se više uzrujavala. |
- 20:21 - Ostavi samo za mene (8) - Uzmi za sebe - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
...samo neka moja razmišljanja u trenucima samoće, tišine i mira,a naporna dana. Poput malog podsjetnika na trenutke koje želim upamtiti, sjetiti se, a možda i zaboraviti. Dnevnik lutanja, traganja i nadanja. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
