Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


25.10.2019., petak

PODRUČJE LEDENIK MORALO BI POSTATI ZAŠTIĆENI OTOČNI KRAJOLIK

Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01. ožujak 2010. 16:33

Ledenik i Grbe s kopnene (brdske) strane i uz more od Gomilice, odnosne Velog zatona preko Rta Prčinac do Šestakovaca izuzetno je zanimljivo područje koje je tisućljećima izloženo buri zbog čega su u vapnencu nastale neobične, vizualno atraktivne strukture.
No, na tom se području nalaze i prastari tragovi ovčarskih nastambi i barem za neke od njih se može pretpostaviti kako potječu iz vremena Liburna. Na više mjesta postoje ostaci malenih kamenih nastambi, tlocrtne površine između 1, 5 do najviše za koje nije posve jasno čemu su mogle služiti. Na tom se području nalazi i spilja s okomitim ulazom koja je bila uz na transverzalu neolitskog čovjeka. Dojmljiva je i brojnost fosilnih ostataka.
Od grada Paga do sjeverozapadne strane Ledenika može se doći vozilom što to područje čini pristupačnim, a time i pogodnim za razgledavanje. Turistima su takva područja nepoznata, a sigurno je kako bi mnogi rado razgledali ono što ne mogu često vidjeti kao što su kamene strukture neobičnih oblika, neobičnu kamenu pustinju koja otkriva brojne tragove nekadašnjeg života. Uz to, s Ledenika i Grbe pruža se izuzetno lijep pogled na Velebitski kanal i Velebit, a i spust do mora nije težak. Može li se to iskoristiti u turističke svrhe, prije svega donošenjem mjera zaštite tog krajolika? Zakon o zaštiti prirode nudi takvu mogućnost. U skladu sa zakonom, cilj zaštite krajolika Ledenik-Grbe trebao bi biti očuvanje osnovnih vrijednosti, kao što su ljepota krajolika, prirodnost i geomorfološka posebnosti, očuvanost flore i faune koja nije brojna, ali je iznimno vrijedna i zanimljiva. Zanimljivo grmoliko bilje i ptice prilagodili su se surovim uvjetima života na kamenjaru. Na području zaštićenog krajolika Ledenik-Grbe trebalo bi zabraniti bilo kakvo uništavanje, uzimanje kamena, vađenje bilja i uništavanje životinja, a trebalo bi zabraniti i odlaganje otpada. Jednom formalnom radnjom, donošenjem odluke i proglašavanjem područja Ledenik-Grbe zaštićenim krajolikom Pag bi dobio atraktivan rezervat prirode što bi se moglo koristiti u turističke svrhe, a sve to ništa ne košta. Tek zahtijeva malo vremena i volje.

- 03:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #