Josip Beljan

Teška prometna nesreća kod Osijeka

Kod Osijeka 5. kolovoza oko 14.40 u Čepinu na zapadnoj obilaznici dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, jedna je osoba teže, a pet ih je lakše ozlijeđeno.

Nesreća se dogodila kad je B. H. K. ( 1965.), upravljajući osobnim vozilom, iz zasad nepoznatog razloga prešao na suprotan kolnički tak i izravno se sudario s osobnim vozilom kojim je iz suprotnog smjera upravljao J. B. Od zadobivenih ozljeda nesretni J. B. na mjestu je preminuo, a njegovi putnici I. P. i V. K. lakše su ozlijeđeni. U vozilu koje je izazvalo prometnu nesreću teže je ozlijeđeno dijete (1997.), a vozač i suputnici Ž. L. i M. K. lakše su ozlijeđeni. Ozlijeđenima je liječnička pomoć pružena u osječkoj Kliničkoj bolnici.

>
POČINITELJ KAZNENOG DJELA





Popis sudskih vještaka









Prvi zapisnik
















Izvještaj vještaka







Prvi članak iz Glasa Slavonije
8.2.2008.

POČELO SUĐENJE BRANIMIRU HACKENBERGERU-KUTUZOVIĆU, OPTUŽENOM DA JE SKRIVIO PROMETNU U KOJOJ JE POGINUO MLADIĆ NA OSJEČKOJ OBILAZNICI

Bez valjane dozvole skrivio nesreću koje se ne sjeća

OSIJEK - Pred vijećem osječkog Općinskog suda jučer je počelo suđenje Osječaninu Branimiru Hackenbergeru-Kutuzoviću (43), kojega se tereti da je 5. kolovoza prošle godine iz nehaja prouzročio prometnu nesreću u kojoj je poginuo Josip Beljan iz Osijeka. Događaj se, prema optužnom prijedlogu Općinskog državnog odvjetništva, zbio oko 14.40 sati na zapadnoj obilaznici kada je Kutuzović, krećući se iz Čepina prema Osijeku, a upravljajući svojim Citroenom Xara Picasso, prešao zbog za sada nepoznatih razloga na lijevi prometni trak te udario u prednji bočni lijevi dio automobila Hyndai Elantra, kojim je upravljao Josip Beljan. Za razliku od Beljana, koji je na mjestu nesreće poginuo, njegova dvojica suputnika u vozilu ostala su bez većih ozljeda. U vozilu kojim je upravljao Kutuzović nalazile su se još dvije ženske osobe i njegov maloljetni sin, koji je zadobio teške ozljede.

Za nesreću kriva dekompresijska bolest?!
Tijekom sudske rasprave, branitelj okrivljenog Zoran Šarić istaknuo je kako postoji opravdana sumnja da je njegov branjenik obolio od dekompresijske bolesti dan prije nesreće. Uporište za ovu tvrdnju proizišlo je iz iskaza okrivljenog Kutuzovića, koji je rekao da je dan prije sudara kao instruktor ronio u Cavtatu na dubinama većim od 30 metara te da je nakon toga osjećao trnce u rukama, bol u ramenima tijekom puta. Inače, dekompresijska bolest javlja se kao posljedica naglog izranjanja iz većih dubina, a simptomi su vrtoglavica, smetnje vida i sluha, gubitak svijesti, poremećaji vida ili govora, umor, neproporcionalan naporu. O čemu je u ovom slučaju riječ i je li u pitanju dekompresijska bolest, reći će sudski medicinski vještak već na sljedećoj raspravi.

Instruktor ronjenja
Iznoseći obranu na sudskoj raspravi, okrivljeni Kutuzović, koji radi kao biolog na osječkom Sveučilištu, podsjetio je da se vraćao iz Cavtata. Naime, posjeduje šest godina licencu instruktora ronjenja (ukupno se ronjenjem bavi 30 godina), a dvije studentice koje su bile u njegovom autu ondje su polagale ispit iz ronjenja.
- Posljednje čega se sjećam u vezi s nesrećom bio je trenutak kada sam ugledao vozilo koje mi se primicalo iz suprotnog smjera, a nakon toga došao sam svijesti kada je moj automobil bio preokrenut. Do trenutka kada sam ugledao policijsko izvješće o prometnoj, mislio sam da je na mene netko naletio, a ne da sam prešao na drugu stranu ceste - kazao je Kutuzović. Iznoseći obranu, istaknuo je činjenicu da je cijelim putem prema Osijeku osjećao umor, napetost u ramenima i trnce u rukama. Zbog tog razloga, Kutuzovićev odvjetnik Zoran Šarić u sudnici je ponovio da u ovom slučaju postoji opravdana sumnja u dekompresijsku bolest. Kutuzović je posebno napomenuo da mu je iznimno žao što je došlo do prometne, ali ne osjeća se krivim za nju.

Vještaku nepoznat točan uzrok nesreće
Prema izvješću vještaka prometne struke Petra Šišića, nema logičnog objašnjenja za sudar. Jedino je sigurno da je Josip Beljan vidjevši kako automobil iz suprotnog smjera prelazi na njegov trak počeo kočiti. Kutuzović se kretao brzinom od 91, a pokojni Beljan 71 kilometar na sat. Vještak Šišić napominje da je cesta na kojoj se nesreća dogodila dobra i pregledna te da brzina ako se pravilno vozi ne predstavlja ondje problem. Uz sve navedeno, treba istaknuti da okrivljeni Branimir Hackenberger-Kutuzović u trenutku prometne nesreće nije imao valjanu vozačku dozvolu. Naime, posjedovao je međunarodnu dozvolu izdanu od strane zemlje članice EU-a, čija je važnost istekla. Neslužbeno doznajemo da je Kutuzović zbog neposjedovanja valjane vozačke dozvole na prekršajnom sudu kažnjen - opomenom.

Autor: Marijan MATASOVIĆ

Drugi zapisnik











Drugi članak iz Glasa Slavonije

19.3.2008.

NA OPĆINSKOM SUDU U OSIJEKU NASTAVLJENO SUĐENJE ZA PROMETNU NESREĆU U KOLOVOZU PROŠLE GODINE U KOJOJ JE NA OSJEČKOJ OBILAZNICI POGINUO MLADIĆ

Odbijen zahtjev obrane za izuzećem javnosti

OSIJEK - Jučerašnji nastavak suđenja Osječaninu Branimiru Hackenbergeru-Kutuzoviću (43), kojega se tereti da je 5. kolovoza prošle godine iz nehaja prouzročio prometnu nesreću u kojoj je poginuo Josip Beljan iz Osijeka, obilježio je zahtjev obrane okrivljenog za izuzećem javnosti s ovog sudskog postupka.
Prema riječima odvjetnika Zorana Šarića, njegov je branjenik izložen svojevrsnom linču od strane medija, a osim toga, smatra da se na sud vrši pritisak kako bi se Kutuzovića proglasilo krivim. Posebno je skrenuo pozornost na činjenicu da roditelji poginulog mladića vrše i pritisak na Općinsko državno odvjetništvo i njegov rad. Sa Šarićevim tvrdnjama nije se složio zastupnik javne optužbe Željko Ivanušić, koji je kazao kako je uobičajeno da zainteresirane osobe dolaze u Državno odvjetništvo te pokazuju zanimanje za predmet te da ponašanje obitelji Beljan nije izlazilo iz uobičajenog.

Sudsko vijeće kojim je predsjedao sudac Davor Mitrović donijelo je na koncu rješenje kojim se prijedlog obrane okrivljenog odbija te da javnost i dalje može biti nazočna raspravama. Inače, obrana okrivljenog i dalje se kreće u pravcu da on nije odgovoran za nesreću prvenstveno jer je ona, po njima, posljedica dekompresijske bolesti. O tome je li Kutuzović doista bio pod njezinim utjecajem odlučujuću riječ dat će sudski vještak, i to vjerojatno u srpnju, kada je najavljen nastavak suđenja.
Branimir Hackenberger Kutuzović jučer je detaljno govorio o vremenu i načinu ronjenja kod Cavtata, koje je obavljao nekoliko dana prije prometne nezgode. On je ondje boravio u kolovozu prošle godine kao instruktor ronjenja i tada je navodno učinio nepravilnost pri izranjanju. Naime, u vrijeme posljednjeg zarona dok se nalazio na dubini od 30-40 metara dobio je s površine iz broda signal (udarac metalnih predmeta) da se nešto zbiva na površini (bjesnio je velik požar na kopnu, nap.a.). Budući da se nalazio na velikoj dubini nije smio naglo izroniti te su on i ostali ronioci postupno izranjali. Došavši na dubinu od 3-4 metra, Kutuzović nije proveo dovoljan broj minuta na toj dubini, nego je izišao nakratko na površinu da vidi što se ondje zbiva, a nakon toga je ponovno zaronio i proveo nekoliko minuta na dubini od 3-4 metra. Kasnije je, kaže, imao mučninu. Upravo zbog tog razloga, obrana je na prijašnjim raspravama tvrdila da je Kutuzović obolio od dekompresijske bolesti, koja se javlja kao posljedica naglog izranjanja iz većih dubina, a simptomi su vrtoglavica, smetnje vida i sluha, gubitak svijesti, poremećaji vida ili govora, umor, neproporcionalan naporu.

Autor: Marijan MATASOVIĆ

Mirno okupljanje i predaja peticije Hrvatskom
saboru



Dana 23.04.2008. u Zagrebu, delegacija Udruge obitelji osoba stradalih u prometu
(Teodora Beletić, Nebojša Čelica iz Pule, Sandra i Silvio Župančić te Ivka Odvorčić iz Zagreba, Vlado Andrijašević iz Makarske, Marija i Vladimir Beljan iz Osijeka, Damir Mihaljević iz Zagrađa, Nada Šetka i Vinko Štimac iz Slavonskog Broda), predali su u ime svih članova Udruge Peticiju sa
21.500 potpisa predsjedniku Sabora RH g-dinu Luki Bebiću.
Predajom Peticije traže se veće kazne, ukidanje zastare i ukidanje uvjetnih kazni, te ubrzavanje sudskih procesa za «vozače ubojice», također želi se ukazati na neodrživost postojeće sudske prakse, kojom se omalovažavaju žrtve, a netransparentnim olakotnim okolnostima štiti «vozače ubojice».


23.4.2008.