JJA

Meni posebno drag i vazan kraj, zasto tocno, neka ostane i nesto malo tajne medju nama...uglavnom-moj cilj sljedeceg boravka u inozemstvu- radnih 2 tjedna te jos dva neradnih. Najstarije jezero u Europi i jedno od najstarijih u svijetu. Jezera Ohrid i Mala i Velika Prespa nalaze se na konfliktnom podrucju izmedju triju drzava-Albanije, Makedonije i Grcke. Jezera su pod zastitom UNESCO-a i svjetski spomenici prirode. Najveci dio jezera pripada Makedoniji, Visoka starost kao i oligotropski elementi nude jedinstvenu floru i faunu.



Reklo bi se, idealan okvir za ekonomski razvoj jedne od najsiromasnijih regija Europe. Eko turizam kao izlaz iz ekonomske krize?
U zemlji planina, jezera, obicno gostoprimivih i ljubaznih stanovnika, prilicno dobre hrane i vrelih ljetnih mjeseci, turizam bi trebao biti vodeci faktor ove zemlje. Ipak, ništa ne slijedi logiku.
Ono sto malo njih zna je tuzna cinjenica da jezero umire. Polako ali sigurno.



Rast stanovnistva, pogotovo u obalnim dijelovima siromasne Albanije, lose ili nikako rijeseno pitanje odvodnih voda koje linijom manje otpora otpustaju u jezero su samo neki od cimbenika koji ubijaju jezero. Ono isto jezero koje cuva neke vrste riba koje postoje iskljucivo ovdje na cijelom svijetu kao i neke biljke koje kad unistimo na Ohridu, unistili smo zadnje primjerke s nase planete.
Ovaj muzej zivucih fosila usporediv mozda jedino sa Tanganjika jezerom u istocnoj Africi-mozda upravo gubi svu svoju bioraznolikost jer nadlezni ne mogu odluciti sto je vaznije- trule politicke institucije, prazna drzavana blagajna, konfliktne etnicke predodzbe.

Investicija ima, neki od najjacih svjetskih investitora ulazu- odrzivih rezultata nema- zasto nema? U koje to tocno projekte ulazu i ciju korist zele time ostvariti?





Ali, Ohrid ima mnogo više za ponuditi. Na njegovim obalama nalazi se grad koji je ime dobio po jezeru, osnovan prije više od 24 stoljeca. Nastao je na ruševinama rimskog grada Lichnidosa. Gotovo na svakom cošku grada nalazi se po crkva velike kulturno-umjetnicke vrijednosti (a nastavljaju graditi i nove). Ovaj grad bio je sjedište barem jednog Carstva i jedne Crkve. Da ne spominjem prvo sveuciliste slavenskog svijeta, kojeg je osnovao poznatiji svetac od dvojice koji su rodeni u Ohridu, sveti Klement.
Vec 42 godine u Ohridu se održava ljetni festival "Ohridsko Leto", na kome gostuju glazbenici iz citavog svijeta, posebno izvodaci klasicne glazbe.

U Ohridu se od 12. do 20. kolovoza ne živi se samo od muzike. Tu su i mnogobrojne kazalisne predstave. Koje se odrzavaju u amfiteatru koji ima 5000 sjedecih mjesta, a koji je, prema mišljenju strucnjaka, jedan od najakusticnijih u svijetu.
Kulturni turizam nažalost nije narocito razvijen u Makedoniji. To je tužna konstatacija, obzirom da bi Makedonija imala mnogo toga za ponuditi. Izmedu ostaloga, tu se nalaze brojne nekropole, a proces njihovog otkrivanja stalno napreduje. Duž ceste koja povezuje Skoplje i Ohrid, preko Bitole, nailazimo na tri nekropole. Nekropolu Skupi, potom nekropolu Stobi te nekropolu Heraclea Lynkestis.
Mogucnost za nekoga ko se želi baviti kulturnim turizmom jest posjeta pravnoslavnim manastirima. A oni se svi, bez iznimke, nalaze u veoma sugestivnim predjelima.
Uz manastire je moguce prenociti, što ne košta mnogo, cak ni za makedonske standarde, te je djelimicno moguce i sudjelovati u nekim trenucima manastirskog života. Ako je potrebno izdvojiti jedan od njih-manastir svetog Jovana Bigorskog, koji se nalazi u kanjonu rijeke Radike. Ikone ovog manastira ubrajaju se medu najvažnija djela rezbarije u citavom podrucju Balkana.

Za one koji zele upoznati i ostatak Makedonije-festival prilicnog znacaja, koji se održava u Skoplju vec više od dvadeset godina, jeste "Skopsko Leto". Konceptualno je slican festivalu u Ohridu, a sacinjen je od niza malih povezanih festivala, kao što je na primjer OffFest, muzicki festival sa gostima iz citavoga svijeta, festival bluza i rok muzike.
Prava dragocjenost za ljubitelje tradicionalne muzike jeste Festival muzike i tradicionalnih instrumenata "Pace Atanasovski" koji se održava prvog tjedna lipnja u Dolneni, selu nedaleko od Prilepa. Na njemu sudjeluju muzicari koji dolaze iz citave Makedonije koji se susrecu u prirodnom amfiteatru u blizini sela. Ako vam ni ovo nije dovoljno, možete posjetiti "Ilindenski Denovi", reviju narodnih muzickih i plesnih grupa iz Bitola. Revija se održava 2. kolovoza, na godišnjicu narodne pobune protiv otomanskih okupatora. Okupljanje koje takoder ne treba propustiti jeste Balkan Festival narodnih plesova koji se održava u Ohridu u kolovozu.

Tradicija, barem prividno, ljeti igra bitnu ulogu u kulturnom makedonskom životu. Vjeorojatno najpoznatiji dogadaj jeste "Galicka Svadba", koji se održava u istoimenom selu u zapadnoj Makedoniji krajem srpnja. Parovi iz citave države kandidiraju se kako bi postali par koji ce imati cast da bude vjencan tijekom ovog spektakla.
Naravno, treba biti odjeven na što je moguce tradicionalniji nacin. Izbor uvijek pada na parove sa sela, ali ponekad je to mjesto upražnjeno, jer selo Galicnik nema mnogo stanovnika. Mještani ovog sela poznati su kao vrsni graditelji.
Jedan od problema kulturnog turizma Makedonije jeste upravo njegova koncentriranost, barem u ljetnom periodu, duž obala Ohridskog jezera. A to implicira da su mnoge postojece mogucnosti djelimicno razasute na publiku koju više zanima dugotrajno kupanje i suncanje...

Ali dosta više sa kulturom. Razgovarajmo o odgovornom turizmu.
"Što??!" najcešci je odgovor sugovornika kojeg upitamo o odgovornom turizmu. Ovdje je taj termin potpuno nepoznat, a, koliko ja znam, nitko nije ni pokušao da ga uvede u upotrebu. Ali, dragi putnice, nisu sve nade izgubljene. Nešto je slicno uvedeno u "lijepa stara vremena" socijalizma. Zvalo se "seoski turizam": ideja je bila da se domacinima placa nocenje i hrana, te da im se potom pomaže u njihovom svakodnevnom poslu. No, ovo nikad nije imalo velikog uspjeha, zato što su i sami seljani malo obradivali vlastitu zemlju i nije bilo mnogo posla. Danas bi problem mogao biti nešto drugaciji. Nezaposlenost je toliko velika da bi rada željni turista mogao trpjeti ne baš miroljubive reakcije od strane lokalne radne snage. Još veci problem predstavlja cinjenica da su sela gotovo napuštena. Najcešce tu živi pokoji par staraca koji bi mogli ipak biti zanimljivi, ako ništa onda sa antropološkog stanovišta. Ostale su zone vec urbanizirane i industrijalizirane.

To ne znaci da se i mimo Ohrida necete moci zabaviti tijekom makedonskog ljeta. Mjesto koje bi preporucila jesu planine Bistra, gdje se nalazi i jezero, mnogo cistog zraka i gdje, ako želite, možete pomoci lokalnim pastirima da vode stado, muzu stoku i rade sir. A, kad vec govorimo o tome, nema nicega boljeg od ovih lokalnih sireva.

Dakle, do vidjenja na Ohridu jer

Dojdi vo Makedonija i srceto e ti ostane tuka