JA SAM PUT ISTINA I ŽIVOT
nedjelja, 09.09.2007.
Misao dana!
|
Ženidba je sveti sakrament. Prije nego se odlučiš na nj, dobro se pripravi: zatraži od svojega duhovnog vođe i ispovjednika prikladnu literaturu. Bolje ćeš se spremiti za nošenje obiteljskog bremena.(Put,26) |
- 13:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 08.09.2007.
Misao dana!
|
Ne upuštaj se u žestoke rasprave. Obično ne donose svjetla, jer strast sve zasjeni(Put,25) |
- 12:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 07.09.2007.
Svetac dana! SVETI MARKO KRIŽEVČANIN
|
SVETI MARKO KRIŽEVČANIN, svećenik, mučenik (Križevci, 1589. - Košice, 7. IX. 1619.) Kraljevski grad Križevci rodno je mjesto sv. Marka Križevčanina, koji se je u cvijetu mladosti opredijelio za svećenički poziv. Studirao je u Grazu, a profesor mu je bio Petar Pazmany, kasniji nadbiskup i kardinal. Nastavio je studij u Rimu u Papinskome zavodu "Germanicum et Hungaricum". Na jednom dokumentu, koji se čuva u arhivu toga Zavoda, i danas se može pročitati njegov vlastoručni potpis s dodatkom "Croata - Hrvat". Nakon završenih studija ređen je za svećenika, vratio se u domovinu i neko vrijeme radio u svojoj Zagrebačkoj biskupiji. Uskoro mu je kardinal Pazmany povjerio službu ravnatelja sjemeništa u Trnavi (Slovačka). Gradska uprava pozvala je o. Stjepana Pongracza i o. Melkiora Grodzieckog, isusovce, da bi se brinuli za katolike u tom gradu i da bi ih duhovno vodili i hrabrili. Obojica su bili ljudi apostolskoga djelovanja i uskoro su se vidjeli plodovi njihova rada. To je razbjesnilo kalvine, pa su optužili katolike, da su namjerno izazvali požar u srpnju 1619. g. Zapovjednik kalvinske naoružane garde Juraj Rakoczy ušao je s vojskom u grad i strpao u tamnicu svu trojicu katoličkih svećenika. Tu su ih nagovarali da se odreknu vjernosti Petrovu nasljedniku, da ne budu više "papisti", da postanu kalvini. Kad su sva trojica konačno to odbila, vojnici su ih mučili i konačno im odrubili glave 7. rujna 1619. godine. Vijest o njihovu mučeništvu proširila se munjevitom brzinom. Knez Bethlen nikako nije htio dopustiti da mučenici budu dostojno pokopani. Tek nakon šest mjeseci to će s njegovim dopuštenjem učiniti grofica Katarina Palffy. Danas su njihovi grobovi u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Spomenuti kardinal Pazmany poveo je kanonsku istragu o mučeništvu svjedoka vjere, skupio potrebnu dokumentaciju i zatražio od pape Urbana VIII. da ih proglasi svecima. No, postupak se oduljio. Tek će papa sv. Pio X. svu trojicu mučenika proglasiti blaženima 15. siječnja 1905. godine. Svetima ih je proglasio papa Ivan Pavao II. 2. rujna 1995. u Košicama u tijeku svojega pastoralnog pohoda Slovačkoj. U životu sv. Marka lako se može zapaziti da je bio uzorno odgojen, sposoban i marljiv, da je stekao takvo znanje i krepost da ga je nekadašnji njegov profesor, kardinal Pazmany, pozvao u svoju ostrogonsku nadbiskupiju (Mađarska) i povjerio mu vrlo odgovorne službe - upravu sjemeništa i odgoj budućih svećenika. Marko je svoje službe vršio predano i uspješno. Iako je bio svjestan svoje hrvatske nacionalnosti, ništa mu njegovo hrvatstvo nije smetalo da pođe u Mađarsku na poziv ostrogonskoga nadbiskupa i stavi se u službu Crkve i naroda u toj zemlji. A kad je poslan u Trnavu, opet se je ponašao "kao u svojoj kući". Dakle, Marko je u raznim državama i narodima (Italija, Mađarska, Slovačka) radio kao među svojima. On je zbilja pravi Europljanin. Zagreb i Rim, Ostrogon i Trnava za njega su bili jedno polje apostolskog djelovanja i pastoralnoga rada. Nije ljude dijelio po nacijama, pa ni po vjerskom uvjerenju. Postoje, naime, tolika svjedočanstva da je s kalvinistima bio u dobrim odnosima. Čak su se mnogi zgražali nad njegovom smrću. U kalvinima nije gledao neprijatelje, nego braću u Kristu, s kojima treba zajednički živjeti u Kristovoj ljubavi. Ljubav i dijalog poruke su sv. Marka, kojega Crkva slavi 7. rujna kao priznatog mučenika. Osjećaš strast za znanjem, za vodstvom, za junačkim djelima? Dobro, odlično. Ali - neka je za Krista. Iz ljubavi(Put,24) |
- 10:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #
četvrtak, 06.09.2007.
Misao dana!
|
Budi čvrst. Budi pošten. Budi čovjek. A onda budi anđeo.(Put,22) |
- 19:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #
srijeda, 05.09.2007.
Svetac dana! Majka Terezija
|
Majka Terezija Rodila se 27. kolovoza 1910. u albanskoj obitelji Nikole i Doroteje Bojaxhiu u Skopju i na krštenju dobila ime Agneza. U obitelji je bilo još dvoje djece: Lazar i Agata. U 18 godini života ostavlja Skoplje i 26. rujna 1928. putuje preko Zagreba u Irsku u misionarsku redovničku zajednicu sestara iz Loreta. Već sljedeće godine, 6. siječnja 1929., stupila je na indijsko, bengalsko tlo u Kalkutu. Od 1929. do 1948. radi na sestarskoj školi u Kalkuti kao nastavnica, a prije je radila kao bolničarka. U vlaku na putu iz Kalkute u Darjeeling, 10. rujna 1946. "čula sam poziv da slijedim Njega u potleušicama, da mu ondje služim u najsiromašnijima među siromasima. Znala sam da je to Njegova volja i da ga moram slijediti." U 38. godini, dopuštenjem poglavara, 6. kolovoza 1948. ostavlja službu "lorentinki". Oblači indijski sari i počinje živjeti za najsiromašnije. Od tada je zovu "Majka". Prva joj se pridružila bogata bengalska djevojka Shubashini Das, koja uzima redovničko ime Agneza. Danas Družba misionarki ljubavi broji oko 4.000 redovnica u 600 misijskih kuća na svih pet kontinenata. U Zagrebu su sestre Majke Terezije od 1979. do 2000. godine djelovale u ulici Jurja Branjuga, a u godini Velikoga jubileja 2000. preselile su u Jukićevu, gdje im je Zagrebačka nadbiskupija uredila prikladnije prostorije. U ožujku 1963. Majka Terezija je utemeljila je mušku granu Družbe - "Braću misionare ljubavi". Od 26. ožujka 1969. papa Pavao IV. potvrđuje Pravila međunarodnog udruženja "Suradnika Majke Terezije", kojih danas ima više od 100 tisuća. U travnju 1962. primila je nagradu indijske vlade "Padmashri Medal". Papa Pavao IV. uručio joj je 6. siječnja 1971. međunarodnu nagradu za mir "Ivan XXIII.". U studenome 1972. primila je novu nagradu indijske vlade "Jawaharlal Nehru" za međunarodno razumijevanje. Princ Filip predaje joj 25. travnja 1973. nagradu "Templeton" za širenje vjere. U Oslu je 10. prosinca 1979. primila Nobelovu nagradu za mir. Skupština grada Zagreba 19. srpnja 1990. proglasila ju je počasnim građaninom grada Zagreba. Umrla je 5. rujna 1997. u Kalkuti. Samo šest godina nakon njezine smrti, 19. listopada 2003. papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom na prepunom trgu sv. Petra u Rimu. Isprike. - Nikad ti ih neće ponestati ako želiš izbjegavati svoje dužnosti. Koliko temeljito obrazloženih besmislica! Ne gubi vrijeme na to da ih nadugo i naširoko objašnjavaš. Gurni ih u stranu i prioni svojim dužnostima(Put21). |
- 07:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 01.09.2007.
Umro dr. Tomislav Zdenko Tenšek - dekan KBF-a
|
Dekan zagrebačkog KBF-a i član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića dr. Zdenko Tomislav Tenšek iznenada je preminuo rano jutros u Zagrebu. Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića dr. Zdenko Tomislav Tenšek iznenada je preminuo rano jutros u kapucinskome samostanu u Zagrebu-Dubrava. Tomislav Zdenko Tenšek rođen je 1943. u Zadravcu u Hrvatskome zagorju. Filozofsko-teološki studij završio je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski u Strasbourgu i Rimu, gdje postiže doktorat iz patristike. Od 1998. pročelnik je Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskoga nauka na zagrebačkom KBF-u, gdje također predaje i na Katehetskom institutu i Institutu za duhovnost. Fra. Zdenko je živio i radio u mojoj bivšoj župi Sv. Mihaela u Zg. Dubravi. Pokoj mu duši! Sudaraš se sa značajem pokojeg bližnjega... To je nemoguće izbjeći; napokon, nisi dukat da se svima sviđaš! Osim toga, kako bi, bez takvih trvenja u ophođenju s bližnjim, ugladio sve one bridove i hrapavosti - svoje nesavršenosti i nedostatke - i stekao jasan, čvrst i zaokružen oblik ljubavi i savršenosti? Kad biste ti i tvoj bližnji imali neki sladunjav i mekušast značaj, nikad se ne bi posvetio(Put,20). |
- 06:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Svibanj 2008 (1) Ožujak 2008 (8) Prosinac 2007 (1) Studeni 2007 (3) Listopad 2007 (3) Rujan 2007 (6) Kolovoz 2007 (15) Srpanj 2007 (5) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||