04.10.2010., ponedjeljak
TRODNEVNICA U ČAST SV. JOSIPA
|
TRODNEVNICA U ČAST SV. JOSIPA »Sveti Josip skupa s Marijom i Isusom nalazi se u centru naše ljudske povijesti«  Hvaljen Isus i Marija! Draga braćo i sestre! Molitva kojom mnogi kršćani u našoj domovini i širom u našoj domovini i širom svijeta svakodnevno povjeravaju sv. Josipu sebe i sve svoje, počinje otprilike ovako: »Čuvaru djevicâ i oče sveti Josipe! Tvojoj je vjernoj zaštiti bila povjerena sama nevinost, Isus Krist, i Djevicâ Marija«. Godine 1987. proslavili smo 300 godina što je Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom cijele naše domovine. Mi se ne molimo sv. Josipu samo za sebe nego u svoje molitve uključujemo svu svoju braću i sestre, i one koji ne vjeruju, kao i sve svoje sugrađane i cio svijet. Nikome toga slavlja ne želimo nametnuti, ali također očekujemo da nam ga nitko neće ometati. Tako u čast ovoga najvećega sveca i pokrovitelja sv. Crkve katoličke i zaštitnika Hrvatske, sv. Josipa, prečistog zaručnika Blažene Djevice Marije i oca hranitelja, čuvara i zaštitnika Sina Božjega posvećujemo ovu trodnevnicu. Josipova veličina, čast i slava je tolika pred Bogom i ljudima da možemo s punim pravom reći da se on nalazi u središtu – centru naše ljudske povijesti. Iako na prvi pogled bi nam se moglo činiti da je ono što je Josip učinio sasvim mala i neznatna stvar u odnosu na ono što su drugi veliki ljudi narodâ i Crkve učinili, ipak iz radione toga zanatlije (stolara) izišao je Onaj koji je sagradio cijeli svemir, Onaj koji svaki dan gradi novi svijet, a to je Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji. Što je vrijedno u životu sv. Josipa nije ono što je on učinio, nego ono što je Gospodin Bog učinio za njega, s njime i preko njega. Plodovi toga velikog Božjeg djela sa sv. Josipom traju i dan danas i ostaju za čitavu vječnost. Bog je povjerio Josipu Djevicu Mariju, Majku Jedinorođenog Sina svojega, Otkupitelja i Spasitelja svijeta. Prihvativši da bračnom vezom ljubavi veže svoj život sa životom Blažene Djevice Marije, Josip je po neizmjernoj tajni Božje ljubavi i mudrosti ušao u velik misterij otajstva utjelovljene Riječi Božje i njegove Crkve. Tako s njegova ognjišta, u jednom gradiću na rubu zemaljskog globa (kugle), u jednom seocu okupiranom od tuđinca, planula je vatra i oganj ljubavi Božje koja ne prestaje da zapaljuje i svojim sjajem rasvjetljuje cio svijet. Ta vatra, taj oganj ljubavi Božje jest stvarni centar našega svemira, uzrok i smisao svega vidljivog i nevidljivog. Taj centar i središte svega stvorenog, a iznad svega nas ljudi, nalazi se u srcu samoga Boga, a to je Njegov Sin, Isus Krist. Budući da je sve što postoji stvoreno po Kristu, On je središnja točka od koje sve polazi i prema kojoj sve teži: prošlost, sadašnjost i budućnost. Dolazak Sina Božjega na ovu zemlju je glavni i temeljni događaj u povijesti ljudskoga roda. »Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni« (Iv 3,16) A da bi Bog mogao ostvariti ovaj plan spasenja svijeta, on je izabrao Mariju i Josipa za svoje najbliže i najvjernije suradnike. Stoga s punim pravom možemo reći da se Marija i Josip nalaze, svako na svoj način, u središtu povijesti spasenja. Svatko od njih dvoje je nerazrješivo vezan za dolazak Sina Božjeg među nas ljude. Ovaj dolazak Boga među nas ljude je najveći i jedini događaj u povijesti ljudskoga roda, jer je Isus »svjetlost svijeta« koji je došao na ovu zemlju da nam rasvijetli putove našega ljudskog života. Josip i Marija su jedina stvorenja između svih nas ljudi koji su stalno živjeli u neposrednoj blizini ove božanske svjetlosti. Slava i čast koju Josip posjeduje ne dolazi mu od njegovih predaka, rodbine i prijatelja, niti od onoga što je učinio pa čak niti od njegovih osobnih kreposti već samo od toga što ga je Bog izabrao da bude zaručnik Blažene Djevice Marije od koje se rodio Isus Krist. Zato na svako pitanje »Tko je Josip?« moramo uvijek odgovoriti »Zaručnik Marijin!«. A na pitanje: »Tko je Marija?« odgovor može biti samo jedan: »Ona je Bezgrešna Djevica koja je rodila Isusa Krista, Sina Božjega, Otkupitelja i Spasitelja svijeta!« Prema tome Josip je zaručnik Majke božje, Majke Crkve i Majke svih nas, a koja je Kraljica neba i zemlje. Zato svaki studij i govor o Mariji i Josipu mora uvijek započeti od Onoga koji je došao da prebiva s njima uz njihovo obiteljsko ognjište. Bez Krista i izvan Krista, Marija i Josip ne bi imali nikakva posebnog značenja ni za nas niti za čovječanstvo. To božansko Dijete Isus je uzrok i razrješenje toga posebnog i jedinstvenog djevičanskog očinstva Josipova. Utjelovljena Riječ Božja, Sin Božji, Isus Krist, je smisao i snaga, podrška djevičanstva ne samo Josipa i Marije nego svih onih ljudi i žena koji su se posvetili Bogu u službi Crkvi i narodu Božjem. A to sve isto vrijedi i za bračne parove, jer kršćanski brak nije samo jedna lijepa ceremonija koja prolazi, već sakrament, tj. znak posvećujuće prisutnosti Isusa Krista. Brak i djevičanstvo nalaze svoj pravi smisao u velikoj tajni otajstva Sina Božjega koji je došao na ovaj svijet da se vjenča s našom ljudskom naravi u utrobi prečiste Djevice Marije. Ovaj misterij najintimnijeg i najvećeg sjedinjenja Božanske naravi s ljudskom naravi u Kristu je pravi brak. Naše čovještvo je prisutno u osobi Marije koja prihvaća odgovornost tog najvećeg događaja u ime cijelog ljudskog roda. Budući da je Marija zarukama već bila vezana za Josipa, Ona i njega sa sobom uvodi u tu divnu Božansku avanturu. Na taj način sv. Josip preuzima u toj Božjoj obitelji očinsku ulogu Boga Oca od kojega »proizlazi svako očinstvo na nebu i na zemlji« (Ef 3,15). Bog je izabrao Josipa da bude idealan i savršen zaručnik ovdje na zemlji Bezgrešne Djevice Marije koja je prava zaručnica Duha Svetoga. Odlučivši da se utjelovljenje Sina njegova ostvari u djevičanskom braku Josipa i Marije, Bog je htio da Isus bude posvetitelj svakog braka. Ovaj odnos s Ocem nebeskim je pravi izvor snage, ljubavi i veselja za sve očeve i majke kršćanskih obitelji koji su na poseban način povezani s Josipom i Marijom. Stoga s pravom možemo reći da je utjelovljenje Sina Božjega pravo otkrivenje trostruke ljubavi Boga Oca i Sina i Duha Svetoga u Isusu, Mariji i Josipu. A da je Isus, Sin Marijin, zaista pravi Sin Božji, a ne Josipov, On nam to sam neprestano govori, pa i u današnjem sv. Evanđelju po Ivanu, i svojim životom i djelima potvrđuje. On je ljude liječio od duševnih i tjelesnih bolesti i oslobađao ih od svakoga grijeha i zla. On je mrtve uskrsavao i povraćao ih ponovo u ovozemaljski život. Sve to potvrđuje Kristovu Božansku jednakost s Bogom Ocem koja se najjasnije očituje u vlasti suđenja nad ljudima, u oživljavanju mrtvih i u primanju iste Božanske časti i slave: »Jer kao što Otac uskrisuje mrtvace i vraća im život, tako i Sin vraća život kom hoće. Jer Otac ne sudi nikome, već je sav sud dao Sinu, da svi poštuju Sina kao što poštuju Oca. Tko ne poštuje Sina, ne poštuje ni Oca koji ga posla« (Iv 5,21-23). Ali Otac nije poslao Sina svojega na ovaj svijet da ljude osudi, već kako to navješćuje prorok Izaija u današnjem prvom čitanju, da nas oslobodi od svakog robovanja grijehu i zlu i da nas spasi, jer Bog nas ljubi više nego ikakva majka svoju djecu. »Ovako govori Jahve: (…) Sazdao sam te i postavio za Savez narodu, da zemlju podignem, da nanovo razdijelim baštinu opustošenu, da kažeš zasužnjenima: „Iziđite!”, a onima koji su u tami: „Dođite na svjetlo!”« (Iz 49,8-9) Sve to je Bog Otac počeo ostvarivati s nama ljudima po svome Sinu Isusu Kristu u obitelji Josipa i Marije iz Nazareta i nastavlja do svršetka svijeta u svojoj Crkvi koja je prava kuća Gospodnja i kraljevstvo Božje na ovoj zemlji. Zato svi ljudi u kakvom se god stanju i u kakvim se god uvjetima života nalazili imaju stvarne razloge i puno pravo da se povjere sv. Josipu koji predstavlja Boga Oca u toj Božjoj obitelji. Za očeve obitelji, Josip utjelovljuje bdijenje i providnost za obitelj. Za zaručnice i majke, on je model prave, iskrene i istinite ljubavi i sjedinjenja srdaca u vjernosti. Za djevice i sve Bogu posvećene osobe Josip je ideal savršene ljubavi prema Bogu i bližnjemu i najvjerniji zaštitnik i najmoćniji zagovornik kod Boga Oca i Sina njegova Isusa Krista i Majke Božje Marije. Siromašni, ponizni, proleteri i radnici imaju posebno mjesto u srcu sv. Josipa i s punim pravom se trebaju obratiti k njemu za pomoć, jer on sam, iako je bio kraljevskog podrijetla i zaručnik najslavnije žene svih vremena, čitav je svoj život proveo kao radnik da bi mogao prehraniti i održati na životu svoju obitelj. Sveti Josip je zaštitnik zvanja i teških životnih putova i kompliciranih situacija. Kad bi ga mladi molili, on bi im pokazao putove života i pomogao bi im da otkriju poziv Gospodnji i da ga slijede ustrajno do kraja svojega života. Josip koji je primio pastire i Mage – mudrace u betlehemskoj štalici, primit će također i sve nas, siromašne i bogate, stare i mlade, u kuću Oca nebeskoga, samo ako mu se budemo utjecali za pomoć i ako ga budemo nasljedovali u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Amen! Hvaljen Isus i Marija! MOLITVA VJERNIKA Braćo i sestre, žarko se pomolimo Bogu Ocu po kom se naziva svako očinstvo na nebu i na zemlji i njemu zavapimo: Oče naš, koji jesi na nebesima, usliši nas. 1. Oče sveti, ti si otajstvo Krista, od vijeka skriveno, objavio sv. Josipu; daj da jasnije spoznamo Sina Tvoga, Boga i čovjeka, molimo te… 2. Gospodine Bože, ti si pozvao naše očeve da pred tobom žive savršenim životom; daj da idući njihovim stopama budemo i mi savršeni kao što ti zapovijedaš, molimo te… 3. Stvoritelju svega stvorenja, ti si svoje djelo povjerio našim rukama; daj da se radnici dostojno raduju plodovima svoga rada, molimo te… 4. Josipa, muža pravedna, ti si izabrao da hrani tvoga Sina dok je bio dječak i mladić; daj da i mi u svojoj braći služimo Kristovu tijelu, molimo te… 5. Oče nebeski, ti hraniš ptice nebeske i odjeću daješ travi poljskoj; svim ljudima daj svagdašnjega i euharistijskoga kruha, molimo te… 6. Umirućima i pokojnima blago daj da po tvome Sinu s Marijom majkom njegovom i blaženim Josipom tvoje milosrđe postignu, molimo te… Bože, ti si odgovornosti svetog Josipa povjerio svoga Sina Isusa i njegovu Majku Mariju. Udijeli svojoj Crkvi da, po njegovu zagovoru, otajstvo spasenja vjerno čuva i vrši sve do dana potpunog ostvarenja. Po Kristu, Gospodinu našem! Amen! |