07.10.2010., četvrtak
NOVA GODINA (A)
|
>NOVA GODINA BLAGDAN MAJKE BOŽJE MARIJE I NJEZINE DJECE (Godina A) »A Marija je pamtila sve te događaje i razmišljala o njima u srcu svome.« (Lk 2,19) Hvaljen Isus i Marija! Draga braćo i sestre! Na početku nove građanske godine Crkva zaziva na sve ljude Božji blagoslov. Za nj liturgija nije mogla naći ljepši obrazac od onoga što ga je sam Bog odredio da se njime blagoslivlja njegov izabrani narod. »Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!« (Br 6,24-26)  Tim su riječima svećenici blagoslivljali dolaznike hodočasnike u jeruzalemski Hram. I mi smo hodočasnici u jeruzalemski Hram. I mi smo hodočasnici u vremenu na putu u vječnost. Crkva upućuje taj blagoslov svakom pojedinome čovjeku i svim ljudima svih puka i naroda, svake kulture i jezika. Onaj koji blagoslivlja jest Jahve, Gospodin, Bog. On je izvor svakoga prosperiteta i dobra. Taj blagoslov želi dotaći svaku osobu i cijelo čovječanstvo. Obraćajući se ljudima svoga vremena njime Crkva izražava svoje iskrene želje i čestitke: Neka vam Gospodin donese mir i radost, zdravlje, sreću i život. Taj blagoslov u Novom Zavjetu je mnogo bogatiji jer se daje u ime Isusa, utjelovljenoga Boga, čiji imendan danas slavimo. On nam donosi višestruke pomoći: Bog čuva svoj narod kao njegov vođa; milostivo gleda na nj kao Otac i osigurava mu mir od neprijatelja na putu po pustinji života i konačno smirenje u obećanoj vječnoj domovini. Zato kad je došlo vrijeme određeno od Boga, Otac posla Sina svoga »rođena od žene, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo.« (Gal 4,4-5) Isus to nije morao učiniti ali se dragovoljno podvrgao Mojsijevu zakonu da bude posve jednak onima koje je došao otkupiti. A budući da je On pravi Sin Božji nama je, svojoj ljudskoj braći, donio najveće odlikovanje da nismo više kao sluge podložni zakonu nego nas je Bog posinio,. Učinio je to Otac koji je u tu svrhu izlio u naša srca Duha svoje ljubavi. »A da ste zbilja sinovi, dokaz je što Bog u vaša srca posla Duha svoga Sina koji viče: Abba - Oče! Stoga nisi više rob, nego sin. A ako si sin, i baštinik si po Bogu.« (Gal 4,6-7) Mi se sinovi Božji ne samo zovemo, nego to u stvarnosti i jesmo (usp. Iv 3,1). Posljedica takva našega bogosinstva jest sloboda. Nismo više robovi niti kojeg čovjeka, niti bilo kakva poretka ili ideologije. Bog nas je podigao na razinu svoje djece i hoće da živimo slobodni od grijeha i zla u njegovoj milosti i ljubavi kao braća i sestre. To se dogodilo i događa po Ženi - Mariji. Ona uvijek ostaje prisutna i djelotvorna u tom misteriju. To spasiteljsko Božje djelovanje dotiče nas, sve ljude i svakoga čovjeka. Zato nas Bog prihvaća i ljubi kao svoje sinove i kćeri. I u toj ljubavi je najdublji temelj našega uzajamnoga bratstva i sestrinstva. Tu su i korijeni mira i blagostanja među ljudima. Tako u srcu misterija Božića i Nove godine nalaze se Isus i s njime i sva oko njega zaposlena majka Marija. To je sveta Bogorodica koja svijetu donosi Krista Gospodina, Spasitelja i Otkupitelja ljudi. Ona nam je Isusa rodila; ona je prva čula njegovo ime od Boga određeno, koje mu je danas nadjenuto. »Kada prođe osam dana, i kad je dijete trebalo obrezati, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je nazvao anđeo još prije nego se zače.« (Lk 2,21) Tim obrezanjem se njezino Dijete svrstalo u zajednicu Izabranoga Božjega naroda. Ono je još jedan čin više kojim se ističe sva realnost utjelovljenja Sina Božjega: On, pravi Bog, postade i pravim čovjekom. I od tog se dana ovo božansko čedo zove Isus - Ješua, a što znači Jahve (Bog) - spašava. Doista, On se upisao u povijest čovječanstva kao Spasitelj. U njegovo ime započinjemo i ovu Novu godinu. Dopustimo stoga da nas zahvati njegovo spasenje te da po njemu i u njemu pridonesemo spasenju i napretku svih ljudi s kojima živimo na ovoj zemlji. Mariju su i pastiri prvu opazili uz njezina Sina Isusa. Ona pažljivo sluša objavu koja je dana pastirima. O njoj ona ponizno razmišlja u svome srcu i sva je uronjena u misterij svoga Sina. »A Marija je pamtila sve te događaje i razmišljala o njima u srcu svome.« (Lk 2,19) Ta majčinska ljubav je glavna poruka Marijina u Novoj godini. Zato ako želimo spasiti ovu civilizaciju od samouništenja, treba da obnovimo tu majčinsku ljubav koja je jedna od najvećih ljubavi. U toj praizvornoj ljubavi oca i majke što okružuju novo ljudsko biće oslikana je svaka istinska ljudska ljubav i prijateljstvo što po zamisli Stvoriteljevoj treba da bude izvor, čuvarica i njegovateljica života. Stoga nije moguće a da i nas, ako smo Kristovi, ne zanimaju radosti i žalosti, nade i strahovi svega čovječanstva. To vrijedi za sve probleme našega individualnog, obiteljskog, društvenog i političkog života. Bog želi angažirane ljude. On se nudi kao pomoćnik, kao poticatelj i dovršitelj svakoga dobra. Zato stvori čovjeka na sliku i priliku svoju i želi da sami sudjelujemo u stvaranju svoje sudbine. Marija Bogorodica je također majka i Kralja mira. Ona je i sama Kraljica mira. Stoga od godine 1968. ovaj se blagdan obogaćuje nosim sadržajem: papa Pavao VI. proglasio ga je kao svjetski Dan mira. Svake godine Sveti Otac papa izdaje mirovni proglas i program koji želi da doprije u što šire slojeve svega čovječanstva. A često se i službeno upućuje svim vjerskim i državnim poglavarima cijeloga svijeta. U stanju današnjih društvenih, ekonomskih i političkih napetosti Crkva želi i zahtjeva da svi prionemo i pridonesemo te se nađu rješenja za bolje i pravednije uređenje svijeta. U izgradnji toga boljega svijeta u miru, zasnovanom na istini i ljubavi, na vjerskoj, kulturnoj i političkoj slobodi, pravdi i ravnopravnosti svih naroda (svijeta) Zemlje pomoći će nam Marija Majka Isusova i majka naša samo ako je budemo ljubili, štovali i zazivali u pomoć. Amen! Hvaljen Isus i Marija! Čitanja: Br 6,22-27 Ps 67 (66) Gal 4,4-7 Lk 2,16-21 |