< | listopad, 2010 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
TRODNEVNICA U ČAST BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE Sva si lijepa, o Marijo (3. dan) Hvaljen Isus i Marija! Draga braćo i sestre! Danas želimo promatrati najbolje i najljepše umjetničko djelo što je izišlo iz ruku svemogućeg Boga i tako se diviti tom remek-djelu, ljepoti svih ljepota, koje nosi ime Marija. Sva si lijepa, o Marijo! Ti si dika i slava naroda svojega. Ti si ukras sv. Crkve. Ti si naš ponos. Ti si, o Marijo, puna milosti, Ti si sjaj svjetlosti Božje, Ti si hram i prebivalište Duha Svetoga, Ti si ogledalo Presvetoga Trojstva: Boga Oca koji Te je stvorio, Boga Sina koji Te je otkupio i Boga Duha Svetoga koji Te je posvetio. Draga braćo i sestre, svaki čovjek je osjetljiv na ljepotu. Ne samo vidljiva ljepota osjetila, već i nevidljiva ljepota duha osvaja i zanosi svakoga čovjeka. Marija je krasna i prelijepa u duši i u tijelu, jer je Ona bez grijeha začeta, bez grijeha rođena, bez grijeha živjela i bez grijeha umrla. Ljepota Marijina, koju svu samo dragi Bog poznaje, privlači, zanosi i osvaja i nas griješne ljude. Najveći umjetnici cijeloga svijeta, najveći pjesnici i pisci Crkve i čovječanstva natjecali su se u svojim djelima, pjesmama i knjigama da što bolje izreknu, opišu i predstave tu ljepotu nad svim ljepotama: ljepotu Bezgrešne Djevice Marije. Sv. German iz Carigrada, komentirajući psalam 86. ovako govori o Mariji: »O Tebi se govore divne i prekrasne stvari, o Gradu Božji... Ti si Grad velikoga Kralja o kojem se govore divne stvari... i koji se izdiže iznad svih gradova ne zbog velikih kuća i visokih brežuljaka, već zbog sjaja veličanstvenih Božjih kreposti i izvanredne i nečuvene čistoće... U Tebi prebiva Kralj kraljeva i Gospodar gospodara ili bolje rečeno, Onaj u čijem tijelu je prebivala punina Božanstva... (Homilia 9; P 698, 372) A sv. Ambrozije, veliki biskup iz Milana, promatrajući ljepotu Marijinu kaže: Ne treba se ništa čuditi što je Gospodin Bog svoje djelo otkupljenja svijeta počeo baš od Marije. Ako preko Nje je trebalo početi spasenje svijeta, onda je ona prva morala ubrati plodove spasenja od svoga Sina (usp. Expos. Evang. sec. Lucam, II.,17; PL 15, 1559). Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije (koji sutra slavimo) jest najveće djelo Otkupljenja. Bezgrešna Djevica Marija je jedino stvorenje Božje koje je potpuno i savršeno otkupljeno. Ona je unaprijed bila sačuvana od svakoga grijeha po posebnoj milosti otkupljenja Kristova, dok svi mi ostali smo kasnije po sv. krštenju oslobođeni od grijeha. Bezgrešno začeće je jedini privilegij Marijin, jer ona jedina je bila preodređena da postane Majka Spasitelja svijeta. Kada je Bog Otac odlučio da pošalje Sina svojega na svijet, htio je da se rodi od žene, snagom Duha Svetoga, i da ova žena bude potpuno i savršeno čista tako da bi što dostojnije mogla primiti u svoja prsa i u svoj majčinski naručaj Onoga koji je apsolutna (i savršena) svetost i čistoća. Bog je htio da između Majke i Sina ne bude nikakve prepreke i da ni najmanja sjena bilo kakvog grijeha mogne poremetiti njihove odnose. Stoga je Bog stvorio Mariju Bezgrešnu tako da ni za jedan trenutak nikakav grijeh nije ju mogao dotaknuti. To je ljepota Božje milosti u Mariji. Anđeo Gabriel, promatrajući tu ljepotu, najvećeg djela Božjeg u Mariji, pristupa joj na dan Navještenja s pozdravom: »Veseli se, raduj se Marijo, milosti puna, Gospodin je s Tobom« (Lk 1,28-29). To je ono po čemu se Marija razlikuje od svakog drugog stvorenja: punina milosti Božje koja se nalazi u njoj. Marija nije samo primila milost od Gospodina Boga, već u njoj prebiva vlada i upravlja sama milost Božja. Ona nije samo sačuvana od svake ljage istočnoga grijeha, već je primila od Gospodina Boga divno savršenstvo svetosti. Marija je idealno stvorenje kako ga je Bog sanjao; ona je stvorenje u kojem nije bilo ni najmanje otpornosti svetoj volji Božjoj. Budući da je bila sva prožeta milošću Božjom, u nutrini njene duše sve je potpuna i savršena harmonija jer ljepota Božja u njoj odsijeva. Marija je ljiljan svetosti i čistoće. Ona je ona »čista cesta« o kojoj govori prorok Izaija po kojoj nam dolazi Gospodin Bog naš, naš Otkupitelj i Spasitelj jer Marija ga poput ljiljana privlači svojim krepostima. Marija je među svim Božjim prijateljima najčišća cesta po kojoj nam je Bog došao. Kad se po njezinu zagovoru događaju čudesna ozdravljenja, ona su poziv i poticaj da svaki od nas zajedno s Bogom učini mnogo veće čudo, a to je da se doista grijeha oslobodi, jer veće je čudo osloboditi se od grijeha nego ozdraviti od najteže bolesti. To Marija traži od svakoga od nas pojedinačno tako da bi i nama Gospodin Isus, kao onom hromom čovjeku iz (današnjeg) sv. Evanđelja po Luki, mogao reći: »Otpušteni su ti grijesi, ustani i hodi i idi kući« (Lk 5,23-24) svojoj u miru. Amen! Hvaljen Isus i Marija! Čitanja: Iz 35,1-10 Lk 5,17-26 |