Izvan Sustava

četvrtak, 13.11.2008.

Rješite se novca!

Ako je vjerovati našem premijeru, financijska kriza napokon dolazi i u Hrvatsku. No zapravo, Hrvatska svoju krizu ima već jako dugo; ne znam sjeća li se još netko poskupljenja živežnih namirnica. No to je manje bitno. Htio sam pisati o Sanaderovim mjerama "zaštite" Hrvatske od ove krize.

Naime, što zapravo znači "financijska kriza". Suprotno očekivanome, financijska kriza nije pomanjkanje novca, nego upravo suprotno - prevelika količina novca. Recimo, velika inflacija se često i s pravom povezuje s rastom broja nula na novčanicama, a rast broj nula na novčanicama zapravo znači povećanje količine novca na tržištu. Sasvim logično. Primjerice, danas je najveća novčanica od 1000 kuna u Hrvatskoj, barem koliko znam. Ako se to promijeni na 10000 kuna, to ne znači da je netko uzeo 10 novčanica od 1000 kuna i odštampao novu novčanicu, nego da je vrijednost novčanice od 1000 kuna pala. Prema zakonu ponude i potražnje, to može samo značiti da na tržištu ima više novca nego što se potražuje.

Ali to ne može biti u redu - novac uvijek svi trebaju, jel'da, i nikad ga ne može biti previše. Krivo. Kada količina novca na tržištu raste, njegova vrijednost pada - ne zato što ga nitko ne želi (naše vlade su stvorile umjetnu potrebu za papirnatim novcem) - nego zato što se njime tada kupuje sve više stvari. Time vrijednost tih stvari raste u odnosu na novac, tj. postaju skuplje, a to zapravo znači da kupovna moć novca opada. Dakle, ako ste za 1000 kuna jučer mogli kupiti automobil, ali je u međuvremenu automobil poskupio deseterostruko, danas za tih 1000 kuna možete kupiti samo desetinu automobila - efektivno, u odnosu na automobile, vrijednost novca je pala.

Kada na isti način vrijednost novca padne u odnosu na velik broj proizvoda na tržištu, tu se već može raditi o krizi uzrokovanoj inflacijom kakvu imamo danas, te je u tom slučaju potrebno na novčanicu od 1000 kuna dodati još jednu nulu, da bi najveća denominacija na novčanici imala jednaku kupovnu moć kao što ju je imala i najveća denominacija kada inflacije nije bilo ili je bila manja.

Dakle, u nadolazećoj krizi očekuje se pad vrijednosti novca, tj. novcem koji imate sada ubrzo nećete moći kupiti jako puno stvari, a to uključuje i živežne namirnice.
No, naš premijer predlaže određene mjere koje se na velika zvona kroz medije propagiraju kao spasonosne za naše džepove. Štednja, smanjenje i zamrzivanje plaća, smanjenje cijena energenata i komunalija, te nastavak radova na infrastrukturi su neki od savjeta koje nam daju iz Vlade.

No, kada uzmete u obzir činjenicu da se očekuje kriza, te time pad vrijednosti novca, ovi savjeti su umobolni. Štedite novac kojim ubrzo nećete moći gotovo ništa kupiti. Najprije smanjite, a onda zamrznite plaće radnicima, tako da i to malo što dobivaju ne može rasti u stopu sa inflacijom. Smanjenje cijena energenata i komunalija pak će značiti da će dotični poslovi postati u potpunosti neprofitabilni (jer će realno cijena istih rasti), što će značiti da će se morati financirati iz državnog proračuna - tj. iz džepova istih onih građana kojima će se smanjiti plaća u vrijeme kada se očekuje pad vrijednosti novca - baš kao i radovi na infrastrukturi (iako nije bilo sporno odakle će se to financirati u bilo kojem slučaju).

Međutim, razuman savjet bio bi - trošite novac! Kupujte trajne vrijednosti - zlato, platinu, bilo što što će u jeku krize imati relativno stabilnu vrijednost (ne stabilnu u odnosu na kunu, nego u odnosu na ostalu robu na tržištu). Budući se očekuje pad vrijednosti novca, pametno bi ga se bilo rješiti prije no što se to dogodi.

Zapravo, to je jedini način kako kasnije vratiti novcu vrijednost koju je izgubio zbog inflacije. Budući će ljudi potrošiti novac, a danas nitko ne trguje zlatom i srebrom i platinom, taj će novac eventualno ljudi htjeti natrag. Potrebno je zato u pravom trenutku prepoznati da se događa taj obrat i rasprodati pribavljene vrijednosti ponovo za novac. Budući će potražnja novca u tom trenutku rasti, rasti će i njegova vrijednost, dakle i kupovna moć. Ovakav, u potpunosti tržišni način, je jedini način kako preživjeti krizu sa minimalno teškoća. Intervencija vlade neće pomoći jer sve što oni mogu napraviti je još više produbiti krizu. No ako i bude kakve intervencije vlade, nema osnove da se očekuju neki veliki uspjesi s obzirom na savjete kakve nam daju.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv