Prepričava kako je upozoren na ulici da ih ne pozdravlja.
Stalno je potrebno ponavljati.
Opet,
opet
i
opet.
Uzalud vam
sve škole svijeta,
godine,
kilometri u nogama,
potvrde,
certifikati,
karijere,
ako ne vidite čovjeka.

Ne napadajte strane radnike.
Sjetite se nas u inozemstvu.
Poštovanje i empatija su osnovni domaći rad.

Dobila sam javan upit na temu oblika seksualnog nasilja.
Re-postala sam tekst sa stranice "Ženska soba" u kojem se objašnjava što je sve seksualno nasilje.
Zbog privatnosti te zaštite podataka, prenijet ću vam samo sadržaj pitanja.


"Ok...dobra tema. Zapravo, odlična.

I dovoljan broj ljudi koji prati. Mislim, i žene su ljudi...šala stvarno šala, nemojte se kačiti na ovo, unaprijed zahvalan.

Postoji zakon, postoji tumačenje istog, postoji "normalno", postoji "nakaradno".

Da bismo smanjili prostor za manipulaciju argumentima, neka teren bude svojevoljni brak između hetero-muškarca i hetero-žene. Kaži ga, normalan brak.

Da bismo suzili još malo, odnosa nije bilo mjesec dana, muškarcu ispadaju oči i umoran je od...hm...kaži ga, čekanja. Žena je zdrava, prava, nije ciklus, nema glavobolja, vrućine, hladnoće, briga itd.

Hoće li neko/neka od vas predložiti/ kaže gdje ovdje počinje, a gdje se završava spomenuti zakon? Što su granice?"

Mi smo odgovorile, druge žene i ja, da NE znači NE i u braku. To je prvi zakon i osnovna granica. Napisano mu je da se radi o spolnom odnosu bez pristanka i da slobodno prouči zakone.
Stavio je videozapis nekog komičara koji se izruguje.

Čovjek nastavlja dalje.
Nadao se mnogo opširnijem odgovoru. Pita zašto bi netko mučio svog partnera.
Objašnjava ženama te muškarcu, koji se uključio u našu obranu, da je brak ugovor.

Nisam vidjela smisao u raspravama i odgovorila sam da je strava i sramota ono što piše.

Zaključio je da mi sve previše emotivno shvaćamo.

Što imamo emotivno shvatiti ako netko smatra da je silovanje u braku normalno te relativizira i zagovara nasilje?

I ne,
ne mrzimo muškarce.

Ja sam čovjek.
Bludnica
ili
vještica?

Prošlog rujna,
vratila se u suzama sa zaručničkog tečaja jer ju je svećenik izvrijeđao da je bludnica radi života s dečkom prije braka.
U današnje vrijeme kad se Katolička crkva trudi koračati modernim hodom; u vrijeme kad je gubitak vjernika veći no ikad.

Moja majka je došla na zaručnički tečaj u osmom mjesecu trudnoće. Bila sam s roditeljima na tom tečaju. Ispod srca. Živjeli su do tada dvije godine skupa.
Svećenik joj nije rekao da je nemoralna.

Čitala sam molitvu upućenoj svetoj Riti.

"Mnoge bi supruge mogle naučiti od tebe umijeće blagog trpljenja u tišini..."

Naime, živjela je u četrnaestom stoljeću, u dvanaestoj godini života su je roditelji udali i završila je u nasilnom odnosu.
Sumnjam da bi sveta Rita ili bilo koja druga svetica htjela da joj se molimo za trpljenje nasilja i nasilnika.
Posebice da živi u dvadeset i prvom stoljeću.

Suprug i ja se nikad nismo vjenčali u crkvi.
On je izričito rekao da ga takvo što ne zanima.
Prihvatila sam njegovu odluku.

Na Veliki četvrtak 28. ožujka, izvijestio je Vatican News da je papa Franjo predvodio Misu Večere Gospodnje na ženskom odjelu zatvora Rebibbia u Rimu. Nakon homilije oprao je noge 12 od 370 žena koje su trenutno ondje.

“SVI IMAMO SVOJE MALE ILI VELIKE PROPUSTE – SVATKO IMA SVOJU PRIČU. ALI GOSPODIN NAS UVIJEK ČEKA, RAŠIRENIH RUKU I NIKADA SE NE UMARA OPRAŠTATI.” - istaknuo je papa Franjo.

Na Veliki petak pošli smo na ispovijed. Suprug i posinak su također išli sa mnom.

Doista nisam znala da po kanonskom pravu
vjernicima koji žive u civilno sklopljenome braku nije dopušteno sudjelovanje u sakramentu pokore i euharistije.

Zašto bih bila isključena ako poštujem odluku partnera?

Detaljno sam poslije proučila mnoge radove i smatram da je veoma licemjerno uopće spominjati "dužno poštivanje različitosti".

Suprug je obavio ispovijed.
Vjerujem da me svećenik vidio s djetetom.

Upitao me jesam li u nekom odnosu, odgovorila sam potvrdno, potom je upitao za crkveni brak.
Suprugu nije postavljeno takvo pitanje.

Rekao mi je da živim grješno i bludnim životom.
Prava grješnica po svim parametrima.
Vjerojatno od navale svih emocija nisam dalje ni upamtila što mi je sve izrekao.
U meni je ključalo.
Obuzdala sam bijes i prešutjela; što se inače veoma rijetko događa.
Izrekao je da ništa osim građevine i klera ne može biti sveto.
Došlo mi je da mu kažem da svaki od njih ima svoju verziju koja mu odgovara.
Iz svakog od njih progovara strah od dekonstrukcije postojeće hijerarhije.
Suzdržala sam se od rasprave i svađe.
Na pitanje zašto se nisam posvetila crkvenom životu odgovorila sam da su župnici u svim župama, u kojima sam bila pripadnica, bili utjerivači dugova, kockari, razvratnici i kršili sve zapovijedi koje tumače drugima.
Uzvraćeni komentar nisam dobila.

Drugi su rekli da sam trebala lagati i zanijekati brak.
Osobe koje redovito idu na misu, ispovijed i pričest.
Nije mi padalo na pamet.
Ili zašto nismo otišli kod franjevaca jer oni ispovijedaju rastavljene te osobe u civilnom braku.

Zar nismo svi jednaki?

Tog dana mi je jedan vjernik postavio pitanje:

"Misliš li da oni slijede Krista?
Da je Krist bio pored i slušao što ti taj svećenik govori, kako bi on reagirao? Što bi on njima rekao?"

Marija Magdalena je ostala
kad su svi otišli.

Spalite me ili kamenujte.