Priče zalutalih brodova

U četvrtak u prostorijama HND-a održan je okrugli stol i rasprava na temu obrazovanja o Europskoj uniji. Mnoge istaknute osobe iz političkog i društvenog života prisustvovale su ovom cjelodnevnom događaju, a složili su se u jednom. Mladi nedovoljno znaju o EU, oni koji znaju, te kojiima je to obaveza, nedovoljno šire to znanje. Tu se prvenstveno misli na državnu vlast, te medije, koji stvaraju, ali i manipuliraju javnim mišljenjem.

Forum za slobodu odgoja nevladina je organizacija koja je na našim prostorima aktivna od 1992. godine. Glavni cilj joj je stjecanje adekvatnog znanja, od malih nogu do cjeloživotnog. Veliki utjecaj na mlade imaju mediji koji često svoje informacije, umjesto da se kritički osvrnu, prezentiraju putem propagande, odnosno na ciljani način manipuliraju njome. Veliku ulogu ima HRT koja prema zakonu mora imati određeni postotak programa za mlade, pogotovo obrazovne tematike. Problem kod nas je što emisije europske tematike postoje, ali su u neprimjerno vrijeme, a ako nema skandala ne izvještava se iz Bruxellesa, smatra Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica Predsjednika RH za društvene djelatnosti.



Vesna Pusić tvrdi da se financijski i ekonomski razlozi najčešće spominju za ili protiv ulaska u EU, dok su drugi razlozi potpuno zanemareni što vodi u kolektivno neznanje. Trebamo se naviknuti na javne poslove, a oni donose izmjerljive ciljeve prema kojemu se vidi tko je uspješan, te tko zaslužuje pomoć države i cijele europske zajednice. Zbog toga je važna politička stabilnost države, ali i nova praksa, koja je još nepoznata u ovim krajevima. Pusić smtra da „gradimo specifični tip države, a to je tip države članice“, a bitan čimbenik koji će odlučiti u kojem ćemo smjeru je obrazovanje. Ono se mora temeljiti prije svega na samopoštovanju.
Paolo Berizzi, koji je predstavljao Europsku uniju, govori kako je potrebno informirati građane o toj zajednici za vrijeme pristupnih pregovora, možda čak i prije, a ne u vrijeme referenduma. EU je poput velike obitelji u kojoj postoje privilegije i mogućnosti. Prednosti postoje, pogotovo za mlade i studente, od stipendija, studiranja vani, priznavanja diplome do slobodnog kretanja cijeloga života. Na kraju je iznesao, po njemu iznenađujuće dobre postotke o stavu mladih prema EU. Naime, 37% ih ima pozitivan stav prema toj zajednici, a 34% neutralan, što je vrlo pozitivno za zemlju poput naše, te zaključuje da Hrvatska ima veliki kapacitet i može pridonijeti Europi u kulturnom i vrijednosnom smislu. Ipak, smatra da državna vlast premalo komunicira s mladima, te da samo naglašavaju pozitivne strane, a da bi građanin odlučio na referendumu mora znati kompletnu istinu.





Mladi bi trebali imati najmanje problema u informiranju i u prilagođavanju novoj zajednici. Do njih novosti svakodnevno dolaze putem interneta i televizije. Državni tajnik Andrej Plenović tvrdi da je država dosta učinila za obrazovanje i širenje europskih standarda za one koji su interesirani, od ljetnih i zimskih škola, te seminara, što potvrđuje novo istraživanje u kojemu bi 62% građana glasalo za ulazak, iako mnogi opovrgavaju taj visoki postotak.