saznaš kad izgubiš

ponedjeljak, 14.12.2015.

Dobro jutro ti želim...

Kada me noću zagrli tama i kada sve tone u mrak, zamišljam da si tu, pored mene. Vjeruj, čak i u tami vidim sjaj najljepših očiju i osjetim dodir najnježnijih ruku,najnježnijih prstiju...Obožavam te tvoje prstiće... Znaš, bude mi toplo oko srca, baš kao kada sam u tvom naručju, kada sam najsretnija osoba na svijetu. Ma znaš ti sve.... Znaš koliko me tvoja blizina čini sretnim.... Vjeruj, da mogu zaustavio bih vrijeme u trenutku kada sam pored tebe, da zauvijek ostanem tu, da zauvijek ostanem tvoj.... Često spavam sa zmajem, pa se noću budim da provjerim da li si pokraj mene.... Nikada me nisi napustila... Volio bih da je tako i u realnosti, ali ko zna, nada ne umire, ma koliko žele da je ubiju..... I nastavljam, podignute glave borim se i ne odustajem od tebe, od nas i naše sreće! Ne odustajem, jer znam da je vrijedno borbe.... Sreća nije mala stvar, a mogli bi biti sretni, oboje.... Volim te Čudo moje...

14.12.2015. u 07:56 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

I znam da nisam svetac i znam da imam milijun mana... al te volim sve do zadnjeg dana




moje Čudo