nedjelja, 15.06.2008.
Padova - bazilika sv. Justine
|
Na pola puta od Svetišta sv. Leopolda prema bazilici sv. Antuna smjestio se najveći europski trg, Prato della Valle. (U Europi je od njega je veći samo Crveni trg u Moskvi). Površina mu je 88.620 m2, a samo površina otoka Memmia u središtu trga iznosi oko 20.000 m2. Trg postoji još iz rimskih vremena, a na njemu je bilo veličanstveno rimsko kazalište Zairo. Kad su barbari 602. godine razorili Padovu, pošteđeno nije ostalo ni kazalište. Kasnije su gradske vlasti kamen sa razvalina prodale Veneciji za gradnju crkve sv. Marka, a posljednji ostaci teatra raznijeti su i ugrađeni u temelje padovanskih zgrada polovinom 18. stoljeća. Prostor trga, kroz koji protječe rječica Bacchiglione, pretvoren je u ogromnu kaljužu. Srećom, tada za venecijanskog upravitelja Padove dolazi Andrea Memmo koji 1775. godine naređuje uređenje tog prostora. Radovi su trajali desetak godina, a trg je uređen sa elipsoidnim središtem oko kojeg je napravljen vodeni krug omeđen sa 78 kipova znamenitih Padovanaca, uključujući mitskog Antenora, ali i Petrarcu, Galilea, četiri pape i samog Memma – 40 kipova s vanjske, a 38 s unutarnje strane vodenog kruga. Statue su odabirali oni koji su platili njihovo postavljanje, koji su ih donirali svom gradu. Trg je danas mjesto okupljanja prvenstveno mladih, brojnih padovanskih studenata, mjesto ljetnih festivala, dočeka nove godine, vatrometa… Svake subote na njemu se, kao i na svim padovanskim trgovima, organizira velika tržnica, nešto slično našem Trešnjevačkom placu, s robom sumnjive kvalitete. Bazilika sv. Justine Uz Prato della Valle uzdiže se ogromna bazilika sv. Justine, po veličini deveta crkva na svijetu, sa 14 kapela, sedam kupola i zvonikom visokim 82 metra u kojem je 7 velikih zvona. Današnja bazilika dovršena je krajem 16. stoljeća, no već je krajem 5. stoljeća, po nalogu pokrajinskog poglavara Opiliona, na istom mjestu izgrađena velika bazilika u namjeri da se pod jednim krovom sačuvaju zemni ostaci sv. Justine, mučenice koju je na smrt osudio car Maksimilijan (suvladar s Dioklecijanom), sv. Prosdocima, prvog padovanskog biskupa, kao i brojna tijela i relikvije mučenika i svetaca, među kojima najvažnije mjesto zauzima sv. Luka Evanđelist. Ta prvotna bazilika teško je oštećena u potresu 1117. g. i početkom 16. stoljeća. Prostrana i vrlo osvijetljene unutrašnjosti, bazilika je vrijedno djelo renesanse. Sagrađena u obliku latinskog križa – podijeljena je u tri lađe koje podržava 26 jonskih stupova, a pod popločen mramorom iz Verone na način identičan kao u padovanskoj katedrali. U sredini srednje lađe nalazi se prekrasan drveni križ iz 15. stoljeća. Na kraju desne lađe bazilika se prostire u “Hodnik mučenika” gdje se u “bunaru mučenika” nalaze posmrtni ostaci mnogih mučenika iz prvih stoljeća Crkve. Hodnik iz 1564. povezuje baziliku s ranokršćanskom kapelom sv. Prosdocima gdje je i njegov grob. Na glavnom oltaru sarkofag je s relikvijama sv. Justine i oltarnom slikom Paola Veronesea iz 1575. godine koja prikazuje mučeništvo sv. Justine. Lievo od glavnog oltara, u prvoj bočnoj kapeli, Kapeli sv. Luke, nalazi se sarkofag s relikvijama sv. Luke Evanđeliste.. Sv. Luka rođen je u Antiohiji, a umro je u dubokoj starosti. Luka je bio suradnik sv. Pavla i njegov suputnik na misijskim putovanjima. Napisao je Evanđelje koje je nazvano njegovim imenom i Djela apostolska. Neki podaci govore da je bio liječnik, a pripisuje mu se i da je bio slikar i da je slikao lik Isusa i Majke Božje. Postoji nekoliko slika za koje se vjeruje da ih je naslikao upravo sv. Luka, pa i onu koja se nalazi u njegovoj kapelici iznad sarkofaga. Nakon smrti tijelo mu je bilo pokopano u gradu Tebe, u grčkoj pokrajini Beociji. Odande mu je tijelo početkom 4. stoljeća prenešeno u Carigrad u baziliku Dvanaest apostola. Kako je i kada donešeno u padovu, ne zna se. Tijekom 11. i 12. stoljeća na groblju uz baziliku sv. Justine pronađene su mnoge relikvije i tijela svetaca. Spominju se neobjašnjivi fenomeni koji su se događali tijekom tih iskapanja. Među iskopanim tijelima bilo je i jedno položeno u škrinju s imenom i simbolom triju bikova. Taj prvotni sarkofag može se vidjeti u Hodniku mučenika. Padovanski biskup Gerard i opat Dominik obratili su se za savjet papi Aleksandru II, a ovaj je potvrdio da se radi o tijelu sv. Luke. Sarkofag je otvoren 17. rujna 1998. i izvršena je temeljita stručna obrada radi utvrđivanja autentičnosti. Nakon dvogodišnjeg proučavanja, tim stručnjaka je na Internacionalnom kongresu u Padovi u listopadu 2000. godine potvrdio da su to doista pravi zemni ostaci sv. Luke Evanđeliste. |
