Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


google-site-verification: google5307c860f32e51bd.html


besplatni upit na
e- mail:
ridddert@gmail.com



BROJAČ POSJETA
Symptoma

IUS BLOGER-PRAVNA POMOĆ-BESPLATNI PRAVNI SAVJETI
31.07.2019., srijeda
Prodaja nekretnine s upisanim plodouživanjem



Dobar dan zanima me jedna informacija ....Ja sam vlasnica nekretnine poslovnog prostora i jos obiteljske kuce na koje oboje mama ima pravo uzivanja ... sada zelimo prodati poslovni prostor pa me zanima postoji li zakon koji odreduje da njoj kao uzivatelju ide neki odredeni postotak cijene prostore ili
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ne postoji relevantan zakonski propis koji bi plodoužitelja onemogućio na legalan način-uživati u opsegu i sadržaju plodouživanja
Odrenuće ploduživanja izvedivo je davanjem izjave po kojoj bi se osoba odrekla plodouživanja
Taj način prepostavlja slobodno izraženu volju-ovjera potpisa uz nazočnost osobe-a kojim dokumentom bi se brisalo pravo plodoživanja upisanog u zemljišne knjige
Tek tada ,po brisanju-plodoživanja u zemljišnim knjigama-vlasnik može nesmetano prodati nekretninu i aktivirati naknadu,po dogovoru s plodouživateljem-a što ovisi o slijedu povoljnih okolnosti
--------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o vlasnišzvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Odreknuće ovlaštenika

Članak 239.
(1) Pravo služnosti prestaje valjanim jednostranim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana.
(2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih.
(3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava.
(4) Na temelju odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti.
(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana.







D
- 22:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosim

moj suprug je Njemac, vjecani smo u Njemackoj.ja sam hrvatska drzavljanka.dali mogu pokrenuti postupak razvoda braka u Hrvatskoj, ako da, koliki su troskovi, koliko traje postupak i gdje se trebam obratiti?
....................................................................
-izvadak iz
Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim
odnosima


NN 53/91, 88/01
Članak 35.
Za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme podnošenja tužbe.
Ako su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.
Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu određenom u stavku 2. ovog članaka, za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske ako je jedan od bračnih drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu određenom u stavku 2. ovog članaka. za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.
......................................................................................
Slijedom Vašeg upita-brak sklopljen u Njemačkoj kao državljanin RH-da-možete pokrenuti brakorazvodnu parnicu u Hrvatskoj
trebat će te izvadak iz matice vjenčanih-a ako ima djece i izvod iz matice rođenih-imati odvjetnika nije uvjet pravovaljanosti
ukoliko podnisite tužbu po odvjetniku
izvadak iz odvjetničke tarife
2.

Odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova u sljedećim postupcima:

- radi smetanja posjeda

- radi služnosti

- iz stambenih odnosa (otkazi, iseljenja, utvrđenja)

- radi razvoda ili poniŔšenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka

- za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, te o tome s kime će živjeti maloljetna djeca

- iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr. 7. toč. 1.

- za zakonsko uzdržavanje ili dokidanje obveze uzdržavanja

Tbr. 7.

Odvjetniku pripada nagrada za sastavljanje tužbe, protutužbe, prijedloga ili zahtjeva:

1.
Ako je vrijednost predmeta spora

OD KUNA DO KUNA BODOVA
0 2.500,00 25
2.500,01 5.000,00 50
5.000,01 10.000,00 75
10.000,01 100.000,00 100
100.000,01 250.000,00 250
250.000,01 500.000,00 500

Tbr. 50.
Vrijednost boda iznosi 10,00 kn.
ZNAČI 2000 KUNA I PDV-A POSLIJE-SVAKO ROČIŠTE-ISTO TOLIKO
- 22:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Nađena poruka nakon ostavinske rasprave

Šta se događa sa ostavštinom, ako se oporuka nađe nakon ostavinske rasprave. Naime ostavinskom oporukom je raspodjeljena imovina, a sada se našla opruka
........................................................................................................................
Ukoliko bude taj slučaj-a ostavina provedena-ustat će te tužbom pred sudom-u danim rokovima
Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15

4. Dokaziva¬¬nje uništene, izgub¬¬ljene, skrivene ili zametnute oporuke
Članak 41.
Oporuka uništena slučajem ili rad¬¬njom neke druge osobe, izgub¬¬ljena, skrivena, ili zametnuta, prije ili nakon oporučite¬¬ljeve smrti, ali bez ¬¬nje¬gova zna¬¬nja proizvest će učinke va¬¬ljane oporuke ako zainteresirana osoba dokaže da je oporuka postojala, da je uništena, izgub¬¬ljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastav¬¬ljena u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržaj onoga dijela oporuke na koji se poziva.

Zastara prava zahtijevati ostavinu
Članak 138.
(1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nas¬¬ljednik ostavite¬¬lja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na ¬¬nju ima pravo kao nas¬¬ljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nas¬¬ljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nas¬¬ljednika od smrti ostavite¬¬ljeve, a za oporučnog nas¬¬ljednika od proglaše¬¬nja oporuke.
(2) Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.
- 22:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #
30.07.2019., utorak
Različitost u pravnim institutima iz radnog prava-godišnji i plaćeni dopust

imam pitanje u vezi plaćenog dopusta za dobrovoljno darivanje krvi. naime, zaposlena sam u srednjoj školi kao nastavnik te dala sam 17. rujna 2017. krv te ostvarila pravo na 2 dana plaćenog dopusta. Prvi sam iskoristila u studenom 2017., a drugi sam htjela iskoristiti u veljači 2018. No, rečeno mi je da nemam pravo jer je potvrda iz 2017. Imam li ili nemam pravo iskoristiti taj jedan dan?
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Slijedom postavljenog upita:Nije opravdano izjednačavati institute-plaćenih dopusta s godišnjim odmorom-plaćeni dopust nije „radni moment“ s temelja radnog odnosa te stoga nije „mobilan“-prenosiv,korištenje u dijelovima unutar dvije godine
-----------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

NN 39/2017

Plaćeni dopust
Članak 38.
(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine najviše do ukupno 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
• sklapanje braka – 5 radnih dana;
• rođenje djeteta – 5 radnih dana;
• smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka – 5 radnih dana;
• smrt brata, sestre, djeda, bake, te roditelja supružnika – 2 radna dana;
• teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 3 radna dana;
• selidba u isto mjesto stanovanja – 2 radna dana;
• selidba u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana;
• nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama – 1 radni dan;
• sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana;
• dobrovoljni davatelji krvi – 2 radna dana za svako davanje krvi;
• elementarne nepogode – 5 radnih dana.
(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
(3) Ako slučaj iz stavka 1. ovog članka nastane dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust, a nakon toga nastavlja koristiti godišnji odmor. Obveza je zaposlenika vratiti se na rad zaključno sa zadnjim danom godišnjeg odmora po rješenju o korištenju godišnjeg odmora. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti sukladno odredbama članka 37. stavaka 1. i 2. ovog Ugovora.
- 14:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #
28.07.2019., nedjelja
U kojem slučaju unuk ima obvezu uzdržavanja svog djeda


zanima me da li pravno gledano unuci imaju obavezu uzdržavati djeda u slijedećoj situaciji.

otac mi je prije 16 godina preminuo, sada je njegov otac tj. moj djed završio u domu za starije i nemoćne. Njegova primanja nisu dovoljna za plaćanje doma te bi nasljednici trebali dijeliti razliku troškova na jednake dijelove.
Moj djed ima još troje žive djece koji predlažu da se razlika za plaćanje doma dijeli i na mene s obzirom da sam ja također nasljednik.

Moje osobno mišljenje je da ja kao unuk nemam obavezu plaćati djedu dom s obzirom da on ima troje nasljednika iz prvog koljena ali me zanima kako to izgleda sa pravne strane.

S obzirom na obiteljsku situaciju prilikom ostavinske rasprave neće svi dobiti iste dijelove, ja ću u tom slučaju najmanje dobiti kao unuk.

S obzirom na obiteljsku situaciju prilikom ostavinske rasprave neće svi dobiti iste dijelove, ja ću u tom slučaju najmanje dobiti kao unuk.
………………………………………………………………………………………
Upit jasan-uzdržavanje pretka- djeda
U takvom slučaju-djeca su prvenstveno pozvana-vi tek ukoliko ne bi imao djece.NO situacijom životnih činjenica-u smislu nadopune novčanih sredstava-objašnjenih po sadržaju upita-možete,ali ne pod neku obvezu
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 103/15
Redoslijed osoba s pravom na uzdržavanje
Članak 283.
(1) Uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja.
(2) Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika.
(3) Djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe ili očuha.
(4) Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja maćehe i očuha zajednička je djeci i pastorcima.
(5) Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od unučadi.
- 18:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju

Da li ostavinski sud može donijeti Djelomično rješenje o nasljeđivanju u slučaju da dva nasljednika prihvate svoj dio nasljeđa na ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika,a jedan nasljednik ospori oporuku.Naime spor traje već nekoliko godina a nasljednici koji zive i rade na ostavini(zajedničko domaćinstvo)ne mogu donositi nikakve odluke jer nemaju nikakvo rješenje.Nasljednik koji je osporio oporuku ne zivi na ostavini.
…………………………………………………………………………………………………………………..
Slijedom sadržaja upita i zakonskih navoda-po pitanju mogućnosti suda o donošenju djelomičnog rješenja o naslijeđivanju.Odgovor je pozitivan-neka zainteresirana strana podnse prijedlog sudu
……………………………………………………………………………………………………………………………………
Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju

NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15

Izvanparnični postupak
Članak 175.
(1) Ostavinski postupak je izvanparnični postupak.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Članak 299.
Izvadak iz Zakona o parničnom postupku
pročišćeni tekst zakona
SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14


Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.
Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, ali su dužne naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznošenjem novih činjenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponašanjem protivne stranke. Na zahtjev protivne stranke, sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi takvih troškova rješenjem. Protiv toga rješenja posebna žalba nije dopuštena, a ovrha se na temelju njega može tražiti prije njegove pravomoćnosti.
Stranke mogu i između ročišta za glavnu raspravu upućivati podneske u kojima će iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. Odredba stavka 2. ovoga članka primijenit će se i u tom slučaju na odgovarajući način.




Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju
Članak 231.
Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi tko su nas¬¬ljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju kojim će utvrditi nas¬¬ljednike i zapisovnike, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine.





Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
Članak 224.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne či¬¬njenice:
1. o kojima ovisi sastav ostavine,
2. o kojima ovisi predmet zapisa.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne či¬-njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispu¬¬njene pretpostavke za donoše¬¬nje djelomičnog rješe¬¬nja o nas¬-ljeđiva¬¬nju, pa će ga donijeti ako su ispu¬¬njene.
(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješe¬¬njem o nas¬¬ljeđiva¬¬nju.



Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju
Članak 231.
Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi tko su nas¬¬ljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju kojim će utvrditi nas¬¬ljednike i zapisovnike, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine.

…………………………………………………………………………………………….
- 00:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #
16.07.2019., utorak
Obveza uzdržavanja djeteta nije predmet ugovora

Ja i mon bivsi Muz smo se vjencali ü November 2003 ü njemackoj a rastali ü Juli 2011.
Nasljedila San ugostiteljski objekt. Da bi pokrila oceve rückversichert vezane uz imobiliu podigla sam Kredit 2005 ü hrvatskoj.
Moj bivsi muz trazil danas da mu vratili njegov Dio otplacenog kredita. In od 2012, augusta ne placat nista za nase dvoje djece.
Daliegen postoji zastara na njegovo potrazivanje i dali bi Süd Uzeo ü obzir neplacanje za djecu.
Kaze da ce traziti i Pola Terroranschlägen.
Unaprijed zahvaljujem
Alimentacija je zakonska obveza te ona u tom smislu ne može biti neko „iskusirivanje-prebijanje“ sa nekim xy dugovanjem-potraživanjem,po bilo kojem roditelju
--------------------------------------------------------
izvadak iz Obiteljskog zakona RH NN 103/15

Zabrana odricanja
Članak 286.
(1) Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka.
(2) Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na drugi način.
(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.

Uskraćeno uzdržavanje maloljetnog djeteta
Članak 289.
(1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.
(2) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona.
(3) Tražbina djeteta iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.
- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Obveza uzdržavanja djeteta nije predmet ugovora

Ja i mon bivsi Muz smo se vjencali ü November 2003 ü njemackoj a rastali ü Juli 2011.
Nasljedila San ugostiteljski objekt. Da bi pokrila oceve rückversichert vezane uz imobiliu podigla sam Kredit 2005 ü hrvatskoj.
Moj bivsi muz trazil danas da mu vratili njegov Dio otplacenog kredita. In od 2012, augusta ne placat nista za nase dvoje djece.
Daliegen postoji zastara na njegovo potrazivanje i dali bi Süd Uzeo ü obzir neplacanje za djecu.
Kaze da ce traziti i Pola Terroranschlägen.
Unaprijed zahvaljujem
Alimentacija je zakonska obveza te ona u tom smislu ne može biti neko „iskusirivanje-prebijanje“ sa nekim xy dugovanjem-potraživanjem,po bilo kojem roditelju
--------------------------------------------------------
izvadak iz Obiteljskog zakona RH NN 103/15

Zabrana odricanja
Članak 286.
(1) Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka.
(2) Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na drugi način.
(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.

Uskraćeno uzdržavanje maloljetnog djeteta
Članak 289.
(1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.
(2) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona.
(3) Tražbina djeteta iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.
- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
13.07.2019., subota
Ugovorno i zakonsko nasljeđivanje

Od srednje škole živim (11 god.) sa u stanu sa gospođom Elizabetom ("bakom"). Pomažem joj, pazim na nju, brinem se o tekućim svim stvarima. Baka ima 95 godina, ali za svoje godine još se uvijek Bogu hvala dobro drži, bistra je kao bistar potok i relativno pokretna uz pomagalo i u kući. Nije teže bolesna (uzima lijekove za povišeni tlak i srce).

Prije godinu dana, na bakino uporno inzistiranje, sklopili smo kod javnog bilježnika ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje ona meni kao pranećaku nakon svoje smrti ostvalja nekretninu (stan u kojem živimo) u vlasništvo. Baka nije imala djece, muž joj je davno umro,

Zanima me kolika je pravna snaga takvog ugovora i da li netko iz moje obitelji po bilo kojoj osnovi u budućnosti može tražiti udio u nekretnini (stan). Obiteljski odnosi i nisu nažalost najbolji pa je moja zabrinutost itekako osnovana.

Ja se prema baki ponašam jednako kako sam se ponašao i zadnjih 11 godina tj. pomažem joj tamo gdje treba jer je iznad svega poštujem s obzirom da mi je u životu puno pomogla.

---------------------------------------------------------------------------

Pišete „sklopili smo kod javnog bilježnika ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje ona meni kao pranećaku nakon svoje smrtI“

U takvom kontekstu ponuđenih čimjenica
vi nasljeđujete-svu imovinu.Apsolutno.

njena rodbina nije pozvana na nasljeđivanje-oliti-pravno-to je ugovorno nasljeđivanje-a ne zakonsko,priroda tog ugovora je teretna-te isti ima prednost pred zakonskim nasljeđivanjem
- 23:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Nasljedstvo i bračna stečevina


Po smrti majke-istu nasljđuje polovinu njen muž-vaš očuh-polovinu vi-jer to je njena imovina u trenutku smrti

Ne razlikujete dva pravna instituta-dva pojma- nasljejdstvo i bračnu stečevinu
da su se rastali za vrijeme njenog života-tada-u tom trenutku- on ne bi imao nikakvo pravo na tu imovinu majke-a koju je majka naslijedila od svoga oca
sada-po majčinoj smrti-ima pravo naslijediti 1/2 dijela imovine majke
..............................................................
izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
Clanak 10.
Prvi nasljedni red -Potomci i bracni drug umrloga
Ostavinu umrloga nasljeđuju prije sviju njegova djeca i njegov bracni drug.
Oni nasljeduju na jednake dijelove.








- 22:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #
12.07.2019., petak
Prodaja poslovnog prostora-nekretnne- na kojoj je zabilježba plodouživanja

Dobar dan zanima me jedna informacija ....Ja sam vlasnica nekretnine poslovnog prostora i jos obiteljske kuce na koje oboje mama ima pravo uzivanja ... sada zelimo prodati poslovni prostor pa me zanima postoji li zakon koji odreduje da njoj kao uzivatelju ide neki odredeni postotak cijene prostore ili
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ne postoji relevantan zakonski propis koji bi plodoužitelja onemogućio na legalan način-uživati u opsegu i sadržaju plodouživanja
Odrenuće ploduživanja izvedivo je davanjem izjave po kojoj bi se osoba odrekla plodouživanja
Taj način prepostavlja slobodno izraženu volju-ovjera potpisa uz nazočnost osobe-a kojim dokumentom bi se brisalo pravo plodoživanja upisanog u zemljišne knjige
Tek tada ,po brisanju-plodoživanja u zemljišnim knjigama-vlasnik može nesmetano prodati nekretninu i aktivirati naknadu,po dogovoru s plodouživateljem-a što ovisi o slijedu povoljnih okolnosti
--------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o vlasnišzvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Odreknuće ovlaštenika

Članak 239.
(1) Pravo služnosti prestaje valjanim jednostranim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana.
(2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih.
(3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava.
(4) Na temelju odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti.
(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana.
- 22:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Plaćanje dimjačarskih uskuga

Dakle živim u Slavoniji u privatnoj obiteljskoj kuči te samostalno čistim svoj dimnjak nekoliko puta u sezoni a grijem se na drva dakle na kruto gorivo zašto bi plačao usluge dimnjačaru te mogu li po zakonu sam odlučiti o tome? i mogu li na neki način sam sebi obavnjati djelatnost održavanja dimnjaka.
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Vaš upit ide u smjeru-da li pojedinac se može iz xy razloga izuzeti od konkretno po upitu-plaćanja troškova dimnjačarske službe-odgovor je rezulutan-ne može.
Slijedom danih odredbi-Zakon o komunalnom gospodarstvu –po kojem jedinice lokalne samuprave i grada Zagreba i županija te poslove-poslove komunalne djelatnosti- koncesijom daju javnim poduzećima i inim kocesionarima u nadležnost.Time ste obveznik po mjestu prebivanja-automatski.
-------------------------------------------------------------------------------
Izvod iz Zakona o komunalnoj djelatnosti
NN 68/18, 110/18

I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.
(2) Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pru¬žanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom

DIO PRVI UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja važna za komunalno gospodarstvo.
Članak 2.
(1) Komunalno gospodarstvo cjelovit je sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave).
(2) Obavljanje pojedine komunalne djelatnosti, građenje i održavanje određene komunalne infrastrukture može se urediti posebnim zakonom, ako to nije u suprotnosti s načelima komunalnog gospodarstva propisanim ovim Zakonom
Članak 7.
Financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture zasniva se na načelu solidarnosti u podmirenju troškova na području jedinice lokalne samouprave (načelo solidarnosti).
Članak 8.
Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa (načelo javne službe).


Članak 24.
(1) Uslužne komunalne djelatnosti su:
1. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama
2. usluge javnih tržnica na malo
3. usluge ukopa i kremiranje pokojnika u krematoriju unutar groblja
4. komunalni linijski prijevoz putnika
5. obavljanje dimnjačarskih poslova.
- 22:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #
11.07.2019., četvrtak
Pravo puta-naknada za postavljene telefonske stupove

PoŠtovani dali imam pravo naknadu za telefonske kablove koji su bez moje suglasnosi postavljanji perd 20 godina postavljanji po zemlji u mojem vlasnistvu Ako da dali imam pravo naknadu za sve te godine í zatezne kamate isto tako dali imam pravo naknadu za stubove dalekovoda
Isto tako postajevjleni bez suglasnositi
---------------------------------------------


IV. NAKNADA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINA NA TEMELJU PRAVA PUTA

Članak 6.
1) Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba se plaća godišnje, po četvornom metru zemljišta, jednoznačno na cijelom području Republike Hrvatske za pojedine vrste nekretnina.


Slijedom upita- budući to spada u povremena potraživanja,
ni u koje slučaju ne možete tražiti za sve protekle godine
nego samo unazad tri godine
podnesite zahtjev

izvadak iz Zakon o obveznim odnosima

Povremene tražbine

Članak 226.
(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.
- 23:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Suvlasništvo-stan u stambenoj zgradi

Živim u zgradi sa tri stana, tj. tri smo različita vlasnika.
Jesam li obavezan plaćati pričuvu, i ako da, po kojemu zakonu, odnosno članku zakona?

KONSTATIRA SE-VLASNIŠTVO XY STANA A KOJI JE ISTOJ ZGRADI-DAKLE SUVLASNIŠTVO NA STAMBENOJ ZGRADI
U TOM SMISLU-PRIMJENJUJU SE ODREDBE ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STARNIMV PRAVIMA
------------------------------------------------------------------------
IZVADAK IZ ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Upravitelj
Članak 44.
(1) Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju određenoj osobi kao upravitelju, koji će djelovati kao njihov opunomoćenik. Za upravitelja mogu izabrati jednoga ili nekolicinu između sebe, a mogu upravljanje povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(2) Za suvlasnika koji posjeduje suvlasničku stvar ili njezin samostalni dio na temelju odluke suvlasnika kojom su međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasničkih ovlasti, smatra se da mu je povjerena redovita uprava nad time, ako nisu što drugo sporazumno odredili svi suvlasnici.
(3) Kad ima više upravitelja, oni odlučuju većinom glasova, ako suvlasnici nisu odlučili drukčije.
(4) Odlučivanje o postavljaju i djelokrugu upravitelja posao je izvanredne uprave, ali ako se suvlasnici ne mogu o tome suglasiti, svaki od njih može zahtijevati da umjesto njih o tome odluči sud u izvanparničnom postupku.
http://bolji-upravitelj-zgrada.hr/meduvlasnicki-ugovor-primjer/
Glava 3.
IZVRŠAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU
Članak 374.
(1) Odredbama ove glave uređuju se međusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka na odnose između suvlasnika uređene po odredbama ove glave, primjenjuju se odredbe članka 91. i 92. glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
Međuvlasnički ugovor
Članak 375.
(1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor).
(2) Međuvlasnički ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
- veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine,
- uvjete i način upravljanja nekretninom,
- pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom,
- opseg poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl.,
- uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve,
- ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti,
- uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini.
(3) Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
(4) Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora.
Članak 376.
(1) Ako je nekretninom upravljao fond u stambenom gospodarstvu, suvlasnici su dužni tom fondu dostaviti ugovor iz članka 375. ovoga Zakona i obavijestiti ga o računu sredstava zajedničke pričuve.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju upravljati određenom nekretninom nakon što suvlasnici te nekretnine dostave fondu ugovor sklopljen s upraviteljem, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ugovor u svezi zajedničkih dijelova
Članak 377.
Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajednički dijelovi i uređaji koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, kotlovnica), odnosno nadstojnički stan koji pripada i drugim nekretninama, suvlasnici tih nekretnina dužni su sklopiti ugovor o upravljanju i korištenju tih zajedničkih dijelova i uređaja, odnosno nadstojničkoga stana.
Upravitelj
Članak 378.
(1) Suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
(2) Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova.
(3) Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom.
(4) Upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve.
(5) Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno.
(6) Ako upravitelj upravlja s više nekretnina, dužan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno.
Upraviteljeve dužnosti i ovlasti
Članak 379.
(1) Upravitelj je dužan osobito:
- brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje,
- obavljati povremeni i godišnji pregled nekretnine i o tome sačiniti zapisnik,
- utvrditi visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik,
- raspoređivati i druge troškove nekretnine na suvlasnike, naplaćivati dugovanja te redovno podmirivati te troškove prema trećima, sukladno sredstvima kojima raspolaže,
- obavještavati suvlasnike na prikladan način o obavljenim poslovima,
- obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz članka 378. ovoga Zakona,
- položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine,
- izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšice, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program) ili za višegodišnje razdoblje, te to na prikladan način objaviti u kući najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine,
- prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine kao i za veće radove radi poboljšice.
(2) Suvlasnici, u čije ime upravitelj upravlja nekretninom, dužni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih tiču, obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan način; ono što bi neobaviješteni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja više nije upravitelj ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobađa dužnike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu.
(3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga članka, suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta.
Zajednička pričuva
Članak 380.
(1) Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su dužni uplaćivati na račun koji će u tu svrhu otvoriti, prema utvrđenom godišnjem, odnosno višegodišnjem programu.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godišnje.
(3) Ako suvlasnici prikupe sredstva zajedničke pričuve u iznosu većem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu dužni izdvajati sve dok se njihov iznos smanji ispod propisanoga minimuma iz stavka 3. ovoga članka.
(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati mjesečno.
Troškovi upravljanja
Članak 381.
Dok se ne utvrde vrijednosti posebnih dijelova nekretnine udio vlasnika posebnoga dijela nekretnine u troškovima upravljanja odredit će se na način da visina udjela odgovara udjelu korisne površine stana ili na druge samostalne prostorije koja je u njegovu vlasništvu, prema zbroju korisnih površina svih stanova i drugih samostalnih prostorija u nekretnini.
Hitni popravci
Članak 382.
(1) Ako suvlasnici ne osiguraju upravljanje nekretninom, jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave odredit će fizičku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka na toj nekretnini.
(2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni osobi koja obavi hitne popravke platiti troškove u roku osam dana od dana kada ih ta osoba pisano obavijesti o iznosu dugovanja.
(4) Račun o obavljenom hitnom popravku smatra se vjerodostojnom ispravom u ovršnom postupku.
(5) Radi osiguravanja naplate nepodmirenih iznosa, pravna osoba koja je obavila hitne popravke ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio zgrade onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka.
Nužni popravci
Članak 383.
(1) Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvršenje nužnih popravaka.
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne zadržava ovrhu rješenja.
(3) Radi osiguravanja naplate troškova popravaka iz stavka 1. ovoga članka, tražitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka.
Rok za zaključenje ugovora
Članak 384.
Suvlasnici su dužni međuvlasnički ugovor iz članka 375., ugovor u svezi sa zajedničkim dijelovima iz članka 377. i ugovor s upraviteljem iz članka 378. ovoga Zakona zaključiti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prinudna uprava
Članak 385.
(1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku iz članka 384. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave odredit će fizičku ili pravnu osobu koja će obavljati poslove uprave tom nekretninom (prinudni upravitelj).
(2) Prinudni upravitelj ima sve ovlasti upravitelja nekretninom propisane odredbama ove glave Zakona.
Prestanak rada fondova
Članak 386.
Fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju s radom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
- 23:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.