ponedjeljak, 13.10.2014.
ZASTAVE
AUTOR: Josip Žuvela portal „ISTRASKOP Scribd“ croaticvm@gmail.com
PREDMET: OSVRT U VEZI ISTICANJA DOMOLJUBNIH OBILJEŽJA
ILUSTRACIJE: preuzeto sa slobodnog internetskog prostora (google images)
DATUM: 11.listopada 2014
_________________________________________________________________
ČLANAK U NASTAVKU: napisan za portal www.dragovoljac.com
Z A S T A V E
Poštovani čitatelji!
Eto prolaskom Dana Neovisnosti, prilika je da otvorimo temu koja obuhvaća obilježavanje obljetnica,državnih praznika,dane sjećanja i ostalih dana kada se obilježavaju neki tradicijski,povijesni,vjerski i kulturni događaji koji su usko vezani za naš narod i našu Domovinu.
Postoje mnogi načini obilježavanja spomenutih dana i obljetnica. Poneki su popraćeni samo sjećanjima a poneki sa raznim manifestacijama. Nekada to biva popraćeno i raznim obilježjima, poput recimo: zastavama.
U zadnje vrijeme,čujemo kako poneki domoljubi otvorenije ističu i promiču isticanje zastava na vidljivim mjestima na svojim domovima,kao znak i simbol prisutnosti osjećanja za domoljublje i Domovinu, te jednako tako da se navedeno ne prepusti zaboravu.
Svakako,hvale vrijedno je promicati inicijativu isticanja obilježja vezanih za Domovinu no istoga moramo biti svjesni kako takovo isticanje trebamo usuglasiti po zajedničkom duhu, odnosno zajedničkom nam dogovoru.
Hrvatski narod sam po sebi ima podosta moralnih, kulturoloških, svjetonazorskih i inih misaonih razilaženja u ponekim stavovima pa samim time je nerijetko nemoguće postići suglasnost oko nekog stava u ama baš svakom segmentu naše životne stvarnosti.
Da bi nastala privola za pokojom javnom domoljubnom gestom i da bi se nanovo počela obilježavati poneka vrijedna tradicijska vrednota, teško je očekivati pokretanje svakoga pojedinca ponaosob. Zašto je tome tako, nije odveć teško za pretpostaviti jer razloga se može pronaći mnogo.
U novijem, našem aktualnom vremenu, isticanje zastava ima svoju pojavnost kod javnih sportskih i navijačkih događanja,pogotovo na međunarodnoj razini. Taj kontinuitet prati naš narod od samih ranijih stoljeća bivstva na ovim prostorima budući da mu je duhom vezana ta prepoznatljiva crta revnog i spontanog okupljanja i omasovljenja obilježavanja trijumfalnoga nekoga slavlja ili određenih dočeka. Povijesne nam kronike to bilježe od samih početaka.
Zanimljivo leži u tome, što mi nemamo neku osobitu tradiciju obilježavanja državnih praznika,koji su nadasve vezani za povijesne događaje. Više nam je poznata tradicija obilježavanja vjerskih blagdana poput Velike Gospe i slično.
Razlog manjka tradicije obilježavanja državnih , nazovimo domovinskih praznika,leži u tome što smo kao narod svjedočili kontinuiranim prekidima u državničkoj povijesti,izmjenama domovinskih povijesnih ciklusa,prinudnošću isticanja tuđinskih obilježja, izmjenama vlastitih obilježja, te usporenijom vlastitom odlukom isticanja svojih obilježja nakon povijesne presude u našu korist. Ovdje ćemo spomenuti i blamažu Račanove vlade koja je izmijenila datume praznika vezanih za državnost i time stvorila pomutnju,vjerojatno nikako drugu do li onu planiranu - namjernu!
Problem u manjku izražavanja domoljubne svijesti putem isticanja domovinskih obilježja,vidimo i u tome što je izostala neka smislenija i organiziranija kampanja glede toga odmah po završetku Rata.
Kao što sam naveo, moram nastojati stvari objektivnije prikazati, te tako navesti i stanovite postojeće podjele hrvatskih krajeva u okolnostima povijesnih razdoblja i inih podjela po teritorijalnoj i kulturnoj razini. Tu je pomalo teško usuglasiti stavove oko nekih segmenata u određenom kraćem roku. Tu je potrebno uložiti vremena, truda, suosjećanja i potpora.
U ovome primjeru navedimo Istru,sjeverni hrvatski poluotok,koji je najmanje bio u teritorijalnom sastavu matice domovine poradi povijesnih okolnosti. Sam kraj je oskudnije naseljen, u unutrašnjosti je ruralan a obalno ponešto naseljeniji sa fluktuacijom raznorodnog stanovništva. Ističe se dvojezičnost (bilingualnost) a samim time obalni kraj je naklonjeniji potrebama turizma pa time usklađuje neutralniji stav iz navedenih tehničkih razloga. To bi trebalo biti razumljivo, stoga za promicanje određene domoljubne razine svijesti i domoljubnog doprinosa od strane življa iz takovih krajeva, od strane ostalih krajeva Domovine biti će potrebno više razumijevanja,više potpora,manje predrasuda, više dijaloga,više kulturnih dodirnih stvaralaštava i inih.
Da bi to išlo korakom uspjeha,tome se manje trebaju zalagati građani a više bi trebali udruge koje su relevantne za domoljubna i kulturna obilježavanja. Isticanje svih državnih obilježja,određeno je Zakonom pa stoga logika ukazuje na to da građani neke zemlje ne mogu subjektivno na svoju ruku sudjelovati u isticanju obilježja bez ikakve vodilje ili tradicijske osnove koja je sama po sebi uvedena kao pravilo.
Ovom prilikom pozivam braniteljske i ostale domovinske udruge na takovo promicanje te pomaganju građanima ove zemlje, ka razumijevanju takovih vrijednosti i sticanju opisane domoljubne svijesti. Potrebito bi bilo izraditi jedinstveni Statut po kojem bi se jasno utvrdila pravila i savjeti kako isticati obilježja povodom određenih dana i događaja,te podijeliti ga javno sa svojim sugrađanima.
Jasna nam mora biti činjenica kako ne mogu svi građani,ma kakvi domoljubi bili,samo olako isticati svoje zastave na stanovima preko balkona ili prozora. Ne bi trebale zastave biti različitoga izgleda i oblika,zatim dok neke zastave budu nove i uredne druge propustom da ostaju neugledne stare i izgužvane…
Lijepo bi bilo vidjeti zastave i ina obilježja tih dana u svojem vidokrugu,ali ipak po nekom logičkom slijedu. Navedimo neke od primjera: na krovu urednijih obiteljskih kuća, na očuvanim stjegovima u urednim okućnicama, umjesto da vise na prozorima stanova visokih stambenih zgrada-da budu postavljene zastave na ulazima u zgrade na metalnim držačima za koplje zastava itd.
Da bi bilo suglasno i lakše ostvarenje navedenoga, trebalo bi preko trgovačkog poduzeća i udruga omogućiti građanima da po svojoj želji odaberu sebi prikladna i Statutom propisana obilježja po adekvatnim cijenama. Uz to nadasve,valjalo bi svakome tko zatraži narudžbu,da uz pošiljku dobije i relevantne informacije koje se vezuju za sve navedeno u članku.
A na kraju članka nama svima na sjećanje,dobar stari hit Prljavog kazališta:
https://www.youtube.com/watch?v=zymMHWz6r88
Pozdrav čitateljima dragovoljca.com
AUTOR ČLANKA: Josip Žuvela , portal ISTRASKOP
