Ire's corner office

petak, 30.06.2006.

Život i smrt

Iz jednog jedinog razloga bih željela biti vjernica: kako bih mogla vjerovati da dobri ljudi umiru prerano zato što ih Bog želi uza sebe. Ovako ne vidim smisla u svemu tome. Ne vidim smisla da netko tko je dobar, pošten i ima obitelj koja ga obožava, umre od teške bolesti koja mu je zadnjih mjesec dana života učinila nepodnošljivim. A s druge strane postoji netko tko je čitav svoj život posvetio teroriziranju drugih i taj je još uvijek čvrsto na Zemlji unatoč svim bolestima koje su ga snašle. Očito pravde nema ni u smrti.

četvrtak, 29.06.2006.

Za obiteljske probleme

Ako imate dede i bake koji se stalno nešto žale, sestre i braću koji vam stalno kradu stvari, mame i tate koji non-stop gnjave, bližu i daljnju rodbinu od koje vam se diže kosa na glavi, ukratko: obitelj koju želi držati po strani - stiglo je rješenje za vas!

Novi Autan Family Repelent sigurno će vam pomoći da te obiteljske veze učinite još labavijima!

Autan Family Repelent - ne samo da odbija obitelj od vas već i hidratizira kožu poslije sunčanja.

A sada posebna ponuda! Ukoliko u sljedećih pola sata nazovete broj 555-REPEL-THEM, dobit ćete poseban poklon: Autan Family Junior Repelent! Da se zaštitite i od najmlađih članova obitelji!

Nemojte propustiti ovu izvrsnu ponudu i uistinu jedinstvene cijene!

srijeda, 28.06.2006.

Ciklus španjolskog filma u kinu Tuškanac

Od 27. lipnja do 1. srpnja traje ciklus španjolskog filma u kinu Tuškanac. Bit će prikazano pet filmova, a ideja je "zagrebačkoj publici ponuditi zanimljiv pregled 500 godina španjolske povijesti kroz filmove visoke umjetničke vrijednosti."

Raspored projekcija:

Utorak, 27. lipanj
20:00 Goya u Bordeauxu (Goya en Burdeos, 1999); r: Carlos Saura
Film o posljednjim danima života španjolskog slikara Francisca Goye (1746-1828) u Bordeauxu.

Srijeda, 28. lipanj
19:00 Luda ljubav (Juana la Loca, 2001); r: Vicente Aranda
Film o španjolskoj kraljici Juani s početka XVI. st., koja poludi zbog "pritiska na poslu" i nevjernog muža.
21:00 Vrtlarev pas (El perro del hortelano, 1996); r: Pilar Miró
Ekranizacija komedije Lopea de Vege.

Četvrtak, 29. lipanj
19:00 Vrtlarev pas (El perro del hortelano, 1996); r: Pilar Miró
21:00 Luda ljubav (Juana la Loca, 2001); r: Vicente Aranda

Petak, 30. lipanj
19:00 Zapanjeni kralj (El rey pasmado, 1991); r: Imanol Uribe
Film o srednjevjekovnom španjolskom kralju koji jednoga dana odluči da želi svoju kraljicu vidjeti golu. I što je sve na to imala reći španjolska crkva. Odlična komedija.
21:00 Goya u Bordeauxu (Goya en Burdeos 1999); r: Carlos Saura

Subota, 1. srpanj
19:00 Zapanjeni kralj (El rey pasmado; 1991); r: Imanol Uribe
21:00 Djed (El abuelo, 1998); r: José Luis Garcia
Ekranizacija romana španjolskog književnika Benita Péreza Galdósa.

Ulaz je slobodan! Filmovi su prevedeni!

petak, 23.06.2006.

Najbolji filmovi Pedra Almodóvara

1. Žene na rubu živčanog sloma (Mujeres al borde de un ataque de nervios, 1988.)



Komedija nad komedijama i nezaboravni likovi: Pepa (Carmen Maura) i njezin dečko Iván (Fernando Guillén), glumci koji se bave sinhronizacijom filmova, koji upravo prekidaju vezu; Pepina prijateljica Candela (María Barranco), koja je tužna jer njezin dečko, šiitski terorist, planira oteti avion za Stockholm; Paulina (Kiti Manver), odvjetnica koja treba pomoći Candeli, a koja je slučajno Ivánova bivša odvjetnica i nova ljubavnica; Lucía (Julieta Serrano), Ivánova bivša žena, koja je luda i želi ga ubiti; Carlos (Antonio Banderas), Ivánov sin, koji je slučajno došao iznajmiti Pepin stan ... I jedan sasvim poseban gazpacho.

2. Sve o mojoj majci (Todo sobre mi madre, 1999.)



Duboko potresna priča o Manueli (Cecilia Roth), čiji sin Esteban (Eloy Azorín) pogiba jedne kišovite noći na svoj sedamnaesti rođendan. Manuela odlazi u Barcelonu u potragu za transvestitom Lolom (Toni Cantó) - Estebanovim ocem. U Barceloni susreće Lolinu prijateljicu Agrado (Antonia San Juan), također transvestita; upoznaje mladu i trudnu opaticu Rosu (Penélope Cruz); postaje osobna tajnica velike kazališne glumice Hume Rojo (Marisa Paredes), za čijim je autogramom trčao Esteban one noći kad je poginuo, koja je beznadežno zaljubljena u mladu glumicu i ovisnicu Ninu (Candela Peńa) ... Jedinstven film o ljubavi.

3. Pričaj s njom (Hable con ella, 2002.)



Benigno (Javier Cámara) je bolničar u privatnoj klinici. On se brine za Aliciju (Leonor Watling), mladu plesačicu koja leži u komi, a s kojom vrlo brzo postaje opsjednut. U istoj klinici leži u komi i Lydija (Rosario Flores), slavna matadorka koja je nastradala u areni. Nju posjećuje njezin dečko Marco (Darío Grandinetti), no uskoro prestaje kad sazna da se Lydija vratila svom bivšem ljubavniku. Film o njihovim životima prije, za vrijeme i poslije kome. Priča o ljubavi, osamljenosti i predanosti.

4. Loš odgoj (La mala educación, 2004.)



U filmu se grčevito isprepliću četiri lika: prijatelji iz djetinjstva Enrique (Fele Martínez) i Ignacio (Francisco Boira), Ignacijev mlađi brat Juan (Gael García Bernal) i otac Manolo (Daniel Giménez Cacho). Veže ih tuga, ljubav, požuda, frustracija, zlostavljanje, strah i smrt. Istovremeno fascinantan i odbojan film.

četvrtak, 22.06.2006.

Da pukneš od smijeha

Par izjava od ovog tipa, koji za sebe tvrdi da je "profesionalni novinar i glavni urednik jednog hrvatskog časopisa", u svezi glede nemilog događaja koji je zainteresirao mase (točnije rečeno, u svezi glede moje malenkosti koja se drznula spočitnuti vjesnikovoj "novinarki" za krađu autorskog djela), te pokoji moj komentarčić ...

Izjave za koje bih vrlo rado željela dobiti povratnu informaciju od pravih profesionalnih novinara i/ili studenata novinarstva ...

"Uostalom, novinar i nije taj koji je doslovce autor. On je novinar, prenositelj informacija iz jednog ili više izvora koje može, a i ne mora otkriti."

Dragi novinari i novinarke (oni pravi profesionalni, ne samoproglašeni), nadam se da vas je svjetlo prosvjetljenja konačno sustiglo ovom informacijom. Dakle, vi zapravo niste autori ničega što ste samostalno, koristeći svoj mozak (budući da ga imate i znate se njime služiti, za razliku od pojedinaca), napisali. Vi ste samo obična škrabala, kopipejstači. Molim vas, ne stavljajte više svoja cijenjena imena ispod svojih tekstova, niti svoje fotografije pored naslova, jer niste doslovce autori!

"Prvi cilj novinarstva je točnost. Pa ako i s copy-paste ta novinarka dala točnu informaciju onda je učinila sve u redu."

Bljezgarević. Anonimni Bljezgarević. With a licence to copy-paste.

Napadi na moju malenkost, jer, naravno, u nedostatku argumenata ...

"Tebi predlažem da kada imaš takvu želju za pisanjem da to i probaš, pa da vidiš kako je kada u sat ili dva moraš napisati dva ili tri teksta."

Majke mi, u životu nisam nikada pisala!
Ni u školi!
Ni na faksu!
Ni na ovom blogu ne pišem!
Moje se misli direktno pretaču na blog, a da ne koristim ni miša ni tipkovnice.
I ne, stvarno nikada nisam pisala priče. Niti ih objavljivala. Ne daj bože bila nagrađivana.
Zbilja nemam blage veze kako je to pisati ...

"Očito si malo bolešljiva pa liječiš tim blogom svoje frustracije, kao i ovim nabijanjem broja komentara."

Je, bolešljiva sam. Kronično mi je visok tlak kad sam suočena s nemjerljivom glupošću kvazinovinara.
A nabijam broj komentara istom tehnikom kojom stvaram (jeste li vidjeli kako nisam upotrijebila riječ "pisati"?!) postove na ovom blogu. Dakle, direktno mislima.
Nabijem te tulavog!

"A možda i bi da lijepo napišeš na tvom Blogu tko si i što."

Profesionalni bi to novinar otkrio blagim skrolanjem po mom blogu. I kojim nježnim klikom.

"Ti piši, a mi čemo staviti u svoje tekstove jer ti si samo jedan anonimus."

A ti stavljaj mene u svoje tekstove. Ako me baš želiš izazivati.

"Možeš ti lijepo otvoriti svoj internet magazin, tamo staviti zabranu kopiranja i skidanja tekstova i slika. E da zlato moje, ali to košta. Ti ne bi pokušala tako izaći na tržište. Otvori ga, pa onda pokucaj na vrata neke tvrtke i zamoli da se reklamiraju na tom portalu, magazinu, ili nazovi to kako hoćeš. E to je malo teže."

Ovo bih komentirala, ali mi je presmješno ...

Jedva čekam nove izjave od ovog genijalca!

ponedjeljak, 19.06.2006.

Odgovori ...

Hvala svima na komentarima i drago mi je da je većina osvještena glede autorskih prava i netiketa.
Ovim putem ću odgovoriti na par velikih zabluda koje su se pojavile u nekoliko patronizirajućih "kritika" upućenih na moj račun.

Kao prvo i osnovno, ja svoje pisanje shvaćam ozbiljno - bilo da pišem priče, članke, postove, što god. Ono nije nešto s čime se bavim u stanci i samo onako za gušt. Ako na nešto kategorički stavim etiketu "autorsko pravo" to nije iz megalomanije ili zablude. To znači da sam taj tekst napisala ja i nitko ga nema pravo reproducirati bez mog znanja. To što sam koristila opće poznate podatke ("prepisala" ih od nekamo, ako želite - a što ću drugo nego prepisati, datum i mjesto rođenja stvarne osobe neću izmišljati!) to moj tekst ne čini ništa manje autorskim djelom. Ili ćete možda svim biografijama ikada napisanim negirati autorsko pravo zato što su pri njihovom nastanku korišteni od prije poznati podaci? I, naposlijetku, blog nije javno dobro kojim se svatko može okoristiti kako mu je ćef. Proučite malo problematiku prije no što iznosite pogrešne podatke.

Nadalje, već sam napisala da neću poduzimati nikakve korake. Nisam zlobna osoba da bih se nekome svetila, moj tekst o Borgesu nije studija na kojoj sam naporno radila da bih iziskivala pravdu, jednostavno sam imala poriv na blogu reagirati na krađu mog teksta, kao prvo da vidim kako kuca bilo drugih blogera i možda kao neku vrstu upozorenja da se ovakve stvari događaju. Čak nije prvi put da se dogodilo ovome blogu, a događalo se i drugima. Reakcija blogera dovoljna mi je zadovoljština. A borbu s vjetrenjačama prepuštam nekome tko će tu borbu znati izvesti do kraja.

Hvala i čitamo se.

nedjelja, 18.06.2006.

Bezobrazna krađa

"Novinarka" Vjesnika Sandra-Viktorija Antić u svojem je članku "Borgesov svijet i dan", napisanom u povodu dvadesete godišnjice smrti velikog pisca, za kratki osvrt na Borgesov život dobrano pokrala i iskoristila moj tekst o Borgesu, napisan 22. svibnja ove godine. Krađa s blogova od strane novinarčića nije nikakva novost, pa ipak me razbjesnio postupak dotične "novinarke" s mojim tekstom i zaštićenim autorskim djelom. Smeta mi ono što mi uvijek smeta kod naših kvazi-novinara i kvazi-novina: neprofesionalnost. Dotična gospodična ili gospođa mogla je uzeti od svog napornog prepisivačkog radnog dana dvije i pol minute vremena i poslati mi mejl u kojem me pita smije li iskoristiti moj post za svoj članak i ne bih imala ništa protiv. Ovako imam jako puno protiv.

Čitajući članak isprva nisam shvatila da čitam vlastite rečenice, "novinarka" se potrudila sakriti svoje nedjelo, no napravila je traljav posao. Evo usporedne analize ...

članak:
Jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća Jorge Luis Borges pisao je kratke priče, po kojima je bio najpoznatiji, ali i pjesme i eseje, upuštao se u književne polemike, pisao scenarije i književne kritike i bio jedan od najoriginalnijih pisaca moderne književnosti.

post:
Borges je jedan od najznačajnijih, najslavnijih i najutjecajnijih pisaca dvadesetog stoljeća. Pisao je pjesme, priče i eseje, upuštao se u književne polemike, predvodio nova književna strujanja i bio jedan od najoriginalnijih pisaca moderne književnosti.

članak:
Pisac kojega su zvali najvećim filozofom među pjesnicima i najvećim pjesnikom među filozofima ...

post:
Nazvan je najvećim filozofom među pjesnicima i najvećim pjesnikom među filozofima ...

članak:
... s devet godina na španjolski je preveo bajku "Sretni kraljević" Oscara Wildea ...

post:
... s devet godina je preveo na španjolski bajku "Sretni princ" Oscara Wildea.

članak:
Borges u to vrijeme piše svoje prve pjesme, u Španjolskoj postaje sudionikom avangardnih književnih strujanja, a nakon povratka u domovinu, koji je uslijedio 1921., postaje vodeći pjesnik argentinske avangarde (ultraizma). No uskoro napušta ultraizam i okreće se metafizičkim promišljanjima stvarnosti. Piše pjesme i priče o predgrađima rodnoga grada, o bordelima, kriminalcima. Mladi pisac u potrazi za vlastitim književnim okreće se fantastičnoj prozi.

post:
U razdoblju između 1914. i 1918. godine Borges piše svoje prve pjesme. U Španjolskoj postaje članom književne avangarde. Godine 1921. vraća se u Argentinu i sa sobom donosi avangardna poetska strujanja. Do 1925. postaje vodeći pjesnik argentinske avangarde (ultraizma). Uskoro napušta ultraizam i okreće se metafizičkim promišljanjima stvarnosti. Piše pjesme i priče o predgrađima Buenos Airesa, o tangu, bordelima, kriminalcima i borbama noževima, polako stvarajući urbanu mitologiju svoga rodnoga grada. No, uskoro i to napušta i okreće se fantastičnoj prozi i magijskom realizmu.

članak:
... objavio je 15-ak pjesničkih zbirki, šest knjiga priča (najpoznatije su "Vrt razgranatih staza", "Izmišljaji" i "Alef"), nekoliko antologija te desetke drugih djela.

post:
Objavio je petnaestak zbirki pjesama (najpoznatije su "Luna de enfrente" i "Obra poética"), šest zbirki priča (najpoznatije su "Vrt razgranatih staza", "Opća povijest gadosti", "Izmišljaji" i "Aleph"), nekoliko antologija te desetke drugih djela, što samostalno, što u suradnji s drugim autorima.

Riječ je o samo nekoliko rečenica, ali rečenica koje sam samostalno sastavila služeći se podacima iz bilješki s predavanja i ispitne literature, budući da spremam ispit iz španjolske i hispanoameričke književnosti XX. stoljeća, a sporni mi je post poslužio kao svojevrsno ponavljanje gradiva o Borgesu kojeg sam baš toga dana obrađivala.

Namjeravala sam napisati pismo uredništvu Vjesnika, namjeravala sam poduzeti i konkretnije korake, ali neću jer to je bitka koju ne mogu pobijediti. Mislim da u Hrvatskoj treba doći do radikalnih promjena u svjesti društva, shvaćanju nekih osnovnih principa kulturnog i uljuđenog ponašanja jednih prema drugima i korak prema napretku građanske kulture nauštrb trenutne vladavine malograđanštine i nemorala, kako bi zauvijek istrijebili bezobraznu i drsku krađu - kako ovakvih minornih intelektualnih djela, tako i onih ozbiljnijih materijalnih i gospodarskih. Sve dok se to ne dogodi, ovakve će stvari biti normalne i na njih će se samo slijegati ramenima. Jer, rajo, tko te šljivi ...

utorak, 13.06.2006.

Brončana koža

Nakon što sam prošlo ljeto izgledala kao da imam žuticu, a potom bila sva flekava kao da imam ... neku bolest od koje sav poflekaviš, zaklela sam se da više NIKAD neću koristiti kremu za samotamnjenje, pa čak ni losione / mlijeka za tijelo koji u sebi sadrže kremu za samotamnjenje.

No, bijah slaba. Moja bljedolika koža koja već godinama ne bje osunčana na hrvatskim ili ikojim drugim plažama, zavapila je za bojom - tom putenom broncom što daje veličanstven sjaj. "Osunčaj me!", treperila je, "Pa makar i lažno!"

Kupih novi losion za tijelo sa kremom za samotamnjenje (primjeren svijetloj koži, za razliku od prošle godine kad nisam gledala taj sitan podatak što strši na bočici, pa kupila za najtamniju) i natrackah se.

Više NIKAD neću koristiti kremu za samotamnjenje!

srijeda, 07.06.2006.

Internetski primitivizam

Ne razumijem i nikad neću razumjeti - odbijam, kažem vam, odbijam! - internetski primitivizam koji me sve više okružuje! Od najbezazlenijeg pa nadalje!

Ne razumijem zašto netko mladog tijela i duha te kratke pameti - nakon što mu je viškratno rečeno i objašnjeno da ne ostavlja spamerske komentare na blogovima, da ne ostavlja lance sreće, da ne ostavlja kretenske pozzzdrave i kissseve - i dalje to čini! Čisti internetski primitivizam. Ako ti logika ne nalaže da je spamanje u bilo kojem obliku LOŠE i ako nisi u stanju slijediti neka najosnovnija pravila internetskog bontona, onda internet nije za tebe. Ostavi ga se.

Jasno je da su mišljenja kao šupak, ali zar baš svaki šupak mora progovoriti? Zbog stvari koje neki ljudi napišu na netu i bljezgarija koje su sposobni proizvesti, ponekad se zapitam je li internet dobra stvar. Hajdemo dati ljudima mjesto gdje će se bez skoro ikakvih ograničenja moći ponašati kao najgora gamad. Dajmo im slobodu govora, ali takvu da ne poštuju ničije tuđe mišljenje, da mogu neargumentirano, licemjerno i zlonamjerno pljuvati po svemu što im se nađe pred nosom i usput se naći uvrijeđeni kada im to netko spočitne. Dajmo im da svoj primitivizam - kojeg vjerojatno u "stvarnom" životu, gdje je malo teže stajati iza vlastite "genijalnosti", sakrivaju i gutaju - rašire po internetskom prostoru i uzmu si za pravo reći sve svakome u ekran.

Najgore je kad se ti i takvi počnu prijetiti, kad pišu laži i uvrede, kad u nastupu "pravovjernog" bijesa iz njih provali lavina gadosti. Kad se kao anonimusi povlače po dnu kaljuže iz koje su ponikli. Kad im iz svake pore koju prislone na tipkovnicu pršti primitivizam. Kada si daju za pravo da te opsjedaju. Kada si daju za pravo da te mrze. Kada si daju za pravo da ti se obrate i pokušaju te zatrovati. Ti i takvi zagađuju internetski okoliš. Oni su korov kojeg treba istrijebiti. Oni su bijedni stvorovi čija je jedina satisfakcija u životu isijavati primitivizmom. Ne želim ih razumjeti. I odbijam ih imati oko sebe. Ako se ne znate ponašati civilizirano, bilo na internetu bilo u "stvarnom" životu, klonite me se, odbijte, nestanite jer vas neću trpjeti!

Ovo je moj manifest protiv internetskog primitivizma.

utorak, 06.06.2006.

Heksakosioiheksekontaheksafobija

Nemoguća riječ za izgovoriti u naslovu je fobija od broja 666. Dakle, svi vi koji osjećate nerazjašnjiv strah u povodu današnjeg 6. lipnja 2006. godine, patite od riječne zavrzlame iz naslova. Međutim, ako vas nerazjašnjivi strahovi spopadaju svakoga dana, onda vjerojatno patite od aritmofobije, odnosno straha od brojeva. Ista je dijagnoza primjenjiva, predmnijevam, ukoliko vas spopada jeza prilikom izvlačenja računa iz vašeg poštanskog sandučića, brojanja novca u novčaniku, prilikom plaćanja špeceraja u dućanu ili benzina na omiljenoj benzinskoj crpki. A pogotovo prilikom plaćanja kredita.

Kad dođe 13. u mjesecu (to je obično dva dana prije plaće, kad vam moljci žderu prazan novčanik, a potražitelji neplaćenih računa lupaju na vrata), vi se skučite ispod pokrivača i patite od triskaidekafobije - straha od broja 13. Kad plaća konačno stigne, vi se toliko skanjivate odvojiti od svog teško zarađenog novca koji u vidu magle nestaje u tko zna čijim sve rukama, pa ga se jedva usuđujete dotaknuti - to vam je krematofobija. Prestravljeni ste jer ne želite ostati bez sveg novca i postati prosjak. Bojite se prosjačenja - imate hobofobiju. Trese vas groznica, svrbe dlanovi, želja za trošenjem je jaka, ali u novčaniku je pustoš. Još jednom ne možete odoljeti sami sebi. Ponovo se laćate kreditne kartice i nervozno kupujete sve što vam padne pod ruku ni ne sluteći da će vas za koji sat mučiti autofobija - strah od samoga sebe ...

ponedjeljak, 05.06.2006.

Ljepota u bočici

Za dnevnu dozu ženske ljepote potrebno je 18 bočica.

Mlijeko za čišćenje lica. Tonik za lice. Šampon za kosu. Balzam za kosu. Gel za tuširanje. Gel za tuširanje za celulitom napadnuta područja. Gel za pranje intimnih dijelova. Pjena za čišćenje pora lica. Gel za kosu. Krema za lice. Krema za područje oko očiju. Krema za pokoji zalutali prištić. Krema za tijelo. Krema za celulitom napadnuta područja. Krema za grubu kožu na stopalima. Krema za ruke i nokte. Dezodorans. Parfem.

Pridodajte tome još i one proizvode koje ne rabimo svakodnevno. Maska za kosu, maska za lice, krema protiv bora, krema za grudi, gel za peeling lica, krema za samotamnjenje, krema protiv strija ... A uopće još nismo došli do šminke!