petak, 31.03.2017.
Pamet u glavu i Metak u cijev
Već sam pisao o tome koji su argumenti kontra aktiviranja obaveznog vojnog roka. Jedan od najčešćih, i možda, najjačih je onaj o financiranju vojnog roka.Koliko će nas to sve koštati?
Neke udruge, poput Centra za mirovne studije, se žestoko opiru vojnom roku, a njihov argument je da će nas to koštati 500 milijuna kuna (pola milijarde kuna), a cjelovita kurikularna reforma (ulaganje u obrazovanje) će nas koštati oko 300 milijuna kuna. Dakle, 200 milijuna manje. Parola kojom su krenuli u promoviranje svojeg stajališta je "Pamet, a ne metak u glavu".
Drugi argument je onaj o ulaganju u gospodarstvo. Jadno smo gospodarstvo, kriza je, treba uložiti u to, a ne u vojsku i potrošnju.
O argumentima tipa, "gradimo vrtiće i škole" neću govoriti. Bespotrebno je. Sve su to lijepe parole i lijepo zvuče. Logički, tko bi htio da mu glavu propucaju metkom? Zar ne bi bilo bolje i pametnije živjeti, raditi i obrazovati se? Naravno da bi. Pitanja su samo retorička.
Ali u svemu ovome ima nekoliko netočnosti i pogrešaka. Jer, pretpostavlja se da imamo izbor i da biramo: ulaganje u vojni rok, na jednoj strani, a na druigoj ulaganje u obrazovanje i gospodarstvo. Jel tako?
Nije. Taj smo izbor imali ranije i upravo smo to i radili.
Nekad je, dok smo imali vojni rok i dok je Srbija na istoku predstavljala nekakvu opasnost i igrala se regionalnog policajca, imali, sa ročnicima, preko 60 000 vojnika. Što ročnih, sto profesionalnih. I mi smo, nakon smirivanja situcije u "regionu", točnije, nakon bombardiranja Srbije i Čačka, krenuli u smanjivanje vojske. Došli smo do 15 000 profesionalaca.
Je li taj novac, onaj koji smo uštedjeli, uložen u obrazovanje?
Meni ne djeluje tako. Kaže se da tek sad trebamo krenuti u reformu obrazovanja. Nakon 16 godina od početka smanjivanja vojske.
Gospodarstvo nam je, navodno, i dalje u krizi.
Pa, postavlja se logično pitanje "DI SU PARE?"
Pokrale političke elite , partije, pojedinci?
Nema para. Pojeo vuk.
Ajmo nazad na sadašnju situaciju.
Evo jedne male grafike.
Znači, grafika nam prikazuje da se naš proračun za obranu smanjio, u dvije godine, za 6%. Ako nam je proračun 2012. bio otprilike 4,5 milijardi kuna, smanjenje od 6% bi iznosilo, otprilike 300 milijuna kuna. Taman za kurikularnu reformu. Naravno, nije bilo reforme. U stvarnosti, smanjenje proračuna je bilo i više, jer u 2015. godini imamo ovu grafiku:
Ili, koliko nam proračun za 2016. godinu kazuje, MORH je raspolagao s 3,9 milijardi kuna. Mi smo, konstantno, smanjivali proračun za vojsku. Ali nismo samo mi. To je radila čitava Europa. Skoro. Pogledajte prvu grafiku. Čak i SAD-e.
Međutim, 2014. godine, Amerikanci počinju dizati vojni proračun. Ove godine će ga podići za 54 milijarde dolara .
I ono što Ameri ne žele, jest da svojim novcima brane druge države koje "reformiraju obrazovanje i ulažu u gospodarstvo." Pod navodnicima je zato jer je to prodavanje magle.
Samo 5 država, članica NATO pakta, poštuje onu granicu od 2% BDP-a za koju su se sve složile da će je poštivati. E pa, očito je da je većina nas lagala. Onih 5 su naivčine.
Da bi Hrvatska dostigla ovu granicu od 2%, morala bi povećati proračun (vojni) za oko 2 milijarde kuna. To reče bivši ministar Kotromanović prije 2-3 godine. Mislim da bi realnija procjena bila negdje oko milijarde kuna. A to je ogroman novac. To su 2 vojna roka ili 3 kurikularne reforme. Ili točnije, po 2 puta kurikularna reforma i vojni rok skupa.
Ministar Krstičević je već s nekim potezima počeo, tako da je proračun za vojsku za 2017. godinu povećan za 300 milijuna kuna.
Dakle, aktivirali mi obavezni vojni rok ili ne, ionako ćemo u naredne 3-4 godine morati povećati vojni proračun za milijardu kuna najmanje. To smo se obavezali kao članica NATO-a. Složili smo se da imamo zajedničku obranu i toj zajedničkoj obrani svi moramo doprinositi. To je tako. I tu nema pomoći.
A morat ćemo i kurikularnu reformu sprovesti. Ni tu neće biti odstupanja. I "ulagati" u gospodarstvo. Znači, sama parola koja isključuje jednu opciju i uključuje drugu, jednostavno nema smisla i ne odgovara istini. Ni stanju na terenu.
A evo još jedne teme za razmišljanje: svota koju su hrvatski porezni obaveznici izdvojili za funkcioniranje organizacija civilnog društva u 2014 godini, iznosi 1,66 milijardi kuna. Kladim se da je u 2015. godini iznos i veći.
Ne želim sugerirati da su one pare iz sredine teksta otišle sve za funkcioniranje udruga, ali je činjenica da se financiranje udruga od strane države povećalo i da se svake godine sve više povećava.
Jel kampanja "Pamet, a ne metak, u glavu" ima i svoje neke druge razloge? Financijske? Možda. Ne isključujem ni tu mogućnost.
Morat ćemo pričekati par godina kako bi vidjeli tko financira tu kampanju koja je protiv aktiviranja vojnog roka i koliko je novaca u to potrošeno. Kladim se da država svojim ( našim) novcima financira kampanju protiv. Ista ona koja ispod stola potiče raspravu o vojnom roku i pušta probne balone.
Scenarij iz Monty Pythona, definitivno.
