Pozdrav svima! Od kada smo se poceli baviti urbanim istrazivanjem, zanimalo me sto ako obidemo sve lokacije za koje mi znamo? Sada vidim da nema razloga za brigu. Ima dosta zanimanja za ovu aktivnost i puno ljudi salje mailove sa prijedlozima novih lokacija. Ovom prilikom zahvaljujemo svima na prijedlozima i mailovima! Primio sam mail od Vilija, koji nam je predlozio par lokacija te mu se ovom prilikom zahvaljujem na izvrsnim prijedlozima! Put na Goli otok bio je planiran ovaj vikend no vrijeme nam je poremetilo planove pa smo se odlucili otici posjetiti Bosiljevo i tunel u Karlovcu. Kada smo stigli na lokaciju Boslijeva, dojmila nas je njegova velicina i polozaj. Ulaz je zatvoren, ali uvijek se nade nacin ako se dovoljno trudi ;) Nakon Bosiljeva, obišli smo i Karlovacki tunel! Opis dvorca: Vilijev link (citirano) Prvi vlasnici grada bili su knezovi Krčki, koji su ga dobili od kralja Bele III. Frankopani su mu vlasnici od 1461. godine, a tu se i rodio Fran Krsto Frankopan. Nakon sloma urote Zrinsko-Frankopanske, grad prelazi u ruke grofa Erdodija, a ženidbom ga poslije stječu Auerspergi. Na lijevo od ulaza, do kojeg stoji okrugla kula, je ulazno stubište. Na jugozapadnom uglu grada je omanja okrugla kula, sa stubištem i stropom koje je stolarsko remek djelo, s potpisom "grof Artur Nugent", a to je bio mlađi sin Lavala Nugenta koji je umro u Bosiljevu, bez djece, 1897. godine. Drevne kule na stijeni iznad doline Strop kule je izrađen kao kompas, ima označene strane svijeta. Glavni dio dvorca je jaka braničkula s 3 kuta, sa starim pravim kruništem i ostacima puškarnica. Na krunište je postavljen krov, vjerojatno djelo novijeg vremena. Ova četvrtasta kula ujedno je i najstariji dio grada. Treba reći da današnji izgled grada, koji je pretvoren u dvorac, nema ništa zajedničko sa starim zdanjem. Svugdje su izgrađena brojna kruništa, tornjići, dovratnici, a velik dio grada je i ožbukan, pa ne ostavlja dojam srednjovjekovne starine. Nakon 1950- ih bio je hotel, zatim starački dom, da bi 1970-ih postao napušten, i takav trune vec 30-ak godina. |
Nakon posjeta Bosiljevu uputili smo se u Karlovac. Znali smo lokaciju tunela, no problem je bio mrak koji je prekrio ulaz... Zahvaljujuci Vilijevim kordinatama pronasli smo ulaz koji nas nije ostavio ravnodusnima. Mislim da smo svi očekivali tipičan "sahtovski" ulaz u tunel, a ne ovakav epski prizor. Atmosferu je dodatno povecavalo groblje pored samog tunela. Ulaz je mnogo obecavao no nažalost tunel je zapecacen vec nakon 30-ak metara. Strop se stepenasto spusta sto se dublje ide, te se naglo povisuje u "zadnjoj" prostoriji. Tu se nalazi ogromna kolicina zemlje/pjeska koja blokira prolaz dublje u tunel. Detaljnije o funkciji tunela: (citirano od Vilija,http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2149/) Na istočnoj padini podno starog grada Dubovca opstoji ulaz u navodno 120 metara dugačak tunel. Po riječima profesora Vladimira Peršina gradnju tunela započela je još vojska NDH kako bi napravila sklonište tijekom učestalih zračnih napada saveznika, dok je 1950. godine posao nastavljen pod okriljem JNA. Kopanjem tunela ispod starog grada trebalo je izgleda biti sagrađeno veliko podzemno sklonište, koje bi ujedno služilo i kao skladište. No radovi su ubrzo obustavljeni zbog nedostatka novca, a podzemno betonsko zdanje pokazalo se potpunim promašajem. Četiri metra širok, betonom optočen ulaz u tunel, vodi do dvorane široke osam metara. U utrobu Dubovca tu se može ući tek 40-ak metara jer je erozijom tla i odronjavanjem zemlje zbog podzemnih tokova vode zatrpan velik dio tunela. Koliko ga je ostalo nedostupnim više nitko točno ne zna, a za tunel nitko i ne mari. Svoju prvobitnu namjenu dubovački je tunel kratko vratio početkom Domovinskog rata, kada su se u njemu tijekom uzbuna skrivali stanovnici Dubovca koji u obiteljskim kućama nisu imali sigurne podrume. |
< | listopad, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |