Srednji Vijek
Evo i mene nakon tjedan dana
. U posljednjem postu sam napisala kako sam u komi
zbog vremena, a sad sam happy
zbog sunca.! Još uvijek fotografiram
ali se ovih dana koncentriram na kompoziciju slike ,a ne samo na motiv!
Uspjela sam nabaviti novi album od Linkin Parka
pa sam zbog toga još više happy iako je album depresivan i tužan... Ah well.....
U ovom postu sam odlučila pisati o srednjem vijeku. To je ujedno i reklama za Sajam Vlastelinstva koji se održava sada od 13.05 do 01.06. Održat će se na Starom gradu na Dubovcu, i sve će biti baš kao u srednjem vijeku
. Program je vikendom od 11h do 21h. Sve zainteresirane molim da dođu, jer će ove godine biti ludnica!!!! Ulaz je besplatan.
Srednji Vijek
Naziv ''Srednji vijek'' koristi se za period vremena u povijesti Europe (od oko 1000 godina); te traje od oko 350 do 1450g. Na početku srednjeg vijeka, zapadna polovica Rimskog Carstva (Zapadno Rimsko Carstvo) se počela raspadati u manja i slabija kraljevstva. Do njegova kraja nastale su mnoge današnje zemlje, te su se formirale i osnove današnjih sveučilišta, vlada...
Kao događaji koji su uzrokovali njegov početak, uzimaju se:
· Propast Zapadnog rimskog carstva (oko 5st.)
· Osnivanja prvih barbarskih država Germanskih naroda
dok se za kraj uzimaju:
· početk Renesanse ( 15 st.)
· Kolumbovo otkriće Amerike 1492. godine (ta se godina smatra i početkom novog vijeka).
Ti se datumi ne moraju uzimati kao stroga granica jer se početak, ali i kraj događao postupno tijekom niza godina. Niti jedan događaj nije uzrokovao kraj antike i početak srednjeg vijeka. Zapravo nitko tko je živio u tom dobu, nije smatrao da u njemu živi. Tada su ljudi smatrali da žive u modernim vremenima, baš kao i danas.
Izraz ''srednji vijek'' izmišljen je tijekom Renesanse, a značio je period u promjeni kulture i znanosti (u negativnom smislu – nazadovanje) u 14.,15. i 16.st.. U tom je vremenu, znači došlo do stagnacije tj. do prestanka razvoja (uznapredovanja) kulture.
Tijekom Renesanse ljudi su smatrali da je njihovo doba i doba antike (antičke Grčke i Rima) bilo naprednije i civiliziranije. Zato su vrijeme između svog razdoblja i razdoblja antike nazvali ''Srednji vijek''. Kako on pokriva veliku količinu vremena, povjesničari su ga podijelili na tri djela:
· Rani Srednji vijek – traje od oko 476.g. do 1050.g.
· Razvijeni srednji vijek – traje od 1050.g. do 1300.g.
· Kasni srednji vijek – traje od 1300.g. do oko 1450g.
Smatra se da se najveći napredak u kulturi, politici i gospodarskom razvoju država postigao tijekom drugog razdoblja tj. razvijenog srednjeg vijeka, koji je i zbog toga dobio naziv ''razvijeni''.
Rani srednji vijek (476. - 1050.)
Kraj antike i početak Ranog srednjeg vijeka ne obilježavaju događaji poput:
· 410. - pljačkanja Rima pod najezdama Gota
· 476. - rušenje sa vlasti posljednjeg cara Zapadnog rimskog carstva Romulusa Augustulusa
već se glavnim uzrocima (uzroci koji su promjenili cijelu sliku Europe) smatraju :
· potkraj 5st. - dolazi do nazadovanja u razvoju država
- invazije i naseljivanja Germana na granicama sa zapadnom Europom
U razdoblju Ranog srednjeg vijeka slabo povezana plemena počela su se udruživati u kraljevstva. Kao rezultat toga:
· seljaci su postali vezani za zemlju i ovisni u zemljovlasnicima (feudalcima) koji su im nudili zaštitu za određenu cijenu (najčešće u naturi).
Kraj ranog srednjeg vijeka počeo se bližiti početkom 10 st. kada su sa sjevera počeli prodirati Normani, a sa istoka Ugri iz Azije što je uzrokovalo:
· slabljenje tadašnjih europskih zemalja
· povlačenje ljudi u gradove (zemlja nije bila obrađivana)
· samostani ponovno postaju žarišta kulture
Kulturna aktivnost sastojala se od sakupljanja i uređivanja znanja iz prošlosti. Djela poznatih autora bila su prepisivana i prevođena. U središtu svega bila je Biblija, te se cijelo tadašnje učenje temeljilo upravo na razumjevanju tekstova iz Biblije.
Razvijeni srednji vijek (1050. - 1300.) Od 1050. godine Europa je ušla u period koji nazivamo Razvijenim srednjim vijekom. Završile su brojne migracije koje su uzrokovali prodori azijskih naroda u Europu, te je došlo do:· rasta broja stanovništva ( povećanja populacije)· neočekivanog razvoja Gradovi, a s njima i trgovina i gospodarstvo doživjeli su procvat. Došlo je do povećanja trgovine među europskim zemljama zahvaljujući talijanskim trgovcima i bankarima. Ni kultura nije zaostajala, te se danas razdoblje Razvijenog srednjeg vijeka naziva Renesansom dvnaestog stoljeća.Tijekom tog kulturnog buma došlo je do: · građenja mnogih katedrala i samostana· utemeljenja prvih sveučilišta Proučavale su se i prevodile antičke knjige o medicini, zakonima, vjeri.. koje su u većini slučajeva ostale sačuvane preko Arapa. Zbog velikog razvoja kulture, sve je više ljudi bivalo školovano i pismeno; a kao rezultat toga pisala su se brojna djela na latinskom i po prvi puta na narodnom jeziku. Cilj takvih djela bio je zabaviti čitateljstvo (ljubavne pjesme, soneti....). Dvanaesto stoljeće je bilo zlatno doba u zapadnoj Europi.U 13.st Crkva je imala veliki utjecaj u Europi. Papa je pozvao na rat protiv muslimana, kako bi oslobodio sveta mjesta na Bliskom Istoku (sveti tj. križaski ratovi). U njima je često dolazilo do paljenja i pljačkanja brojnih europskih sela i gradova od samih europskih ratnika.
Kasni srednji vijek (1300. - 1450.)
Kasni srednji vijek traje od 1300. – 1450.g. U njemu je došlo do sukaba crkve sa europskim državama, što se nastavilo tijekom sljedećih nekoliko stoljeća. Crkva se odvojila od ostalih država; osnivajući vlastitu državu. Gradovi koji su sve više rasli i jačali težili su političkoj samostalnosti.
Tijekom tog razdoblja došlo je i do nekoliko kriza, koje su uzrokovale nazadovanje i prestanak razvoja:
· pojava gladi
· pojava crne smrti (epidemija kuge)
Europljani su bili izloženi raznim bolestima, zarazama i vojnim sukobima. Do četrnaestog stoljeća metode krčenja šuma i obrade zemlje uspješno su hranile gotovo cijelu Europu, no u 14. stoljeću nije bilo više šuma za pokrčiti. Dodatni udarac zadale su velike količine kiša:
· 1309. – kiše su uništile usjeve u Njemačkoj uzrokujući glad
· 1315. – kiše su uništile usjeve u sjeverozapadnoj Europi
Kako je broj stanovnika sve više rastao, a hrane je bilo sve manje, došlo je do gladi koja je postala veliki problem. Ljudi su umirali zbog manjka hrane.
Nakon svega toga došla je i ''crna smrt''. To je bila epidemija kuge koja se :
· 1348. - pojavila u Italiji.
· 1350. - proširila na ostatak Europe.
Kako se ona prenosila putem štakora, najgore stanje je bilo u gradovima gdje je puno ljudi živjelo na malom prostoru. Zbog nje je kako u gradovima, kako na selu umrla jedna četvrtina stanovništva.
Život u gradu
Život u gradu se puno razlikovao od života na selu. Stanovnici gradova su:
· bili prisiljeni plaćati poreze
· bili slobodni
Poreze su plaćali plemiću na čijoj je zemlji bio sagrađen grad. Na čelu grada je bio guverner kojeg su izabrale najbogatije i najutjecajnije obitelji. Oko gradova su se nalazile kamene zidine koje su ga štitile od napada. Po zidinama su hodali čuvari koji su morali i održavati red u gradu.
Većina stanovnika uglavnom su bili:
· obrtnici (pekari, postolari, krojači i kožari)
· trgovci – u dućanima su prodavali raznu robu, koju su kupovali stanovnici
· bankari - započeli su razvoj srednje klase
Kako nije bilo mjesta za uzgajanje hrane, seljaci su jednom tjedno dolazili prodavati hranu.
Građani su živjeli u visokim, uskim kućama koje su imale najmanje dva kata. U prizemlju su obično znali biti dućani i ostale radnje, a na višim katovima su živjeli vlasnici zgrade.
Prozori su bili pokriveni drvenim roletnama, a samo bogati stanovnici su si mogli priuštiti staklene prozore. Kako su kuće uglavnom bile građene od drveta, često je dolazilo do požara.
Zbog povećanja broja ljudi na malom prostoru:
· higijenski uvjeti su se pogoršali
· došlo je do izbijanja bolesti (kuga, kolera)
Znanje tadašnjih doktora je bilo malo, a liječenje je bilo moguće samo bogatim stanovnicima.
Život na selu
Radi zaštite i sigurnosti, ljudi su živjeli obično u malim naselima. Ta su se imanja sastojala od:
· dvorca (u kojem je bio plemić)
· crkve
· sela (kuća seljaka)
· zemlje koju su obrađivali seljaci
Plemić je živio u dvorcu koji se nalazio u sredini; često na nekom uzvišenom mjestu. Njemu su:
· seljaci plaćali poreze
a on ih je
· štitio od pljačkanja rajzbojnika
Njihove kuće su bile oko dvorca, a zemlja koju su obrađivali se širila dalje iza kuća.
Većina seoskih domova su bila hladna, vlažna i mračna mjesta. Nekad je znalo biti toplije i svjetlije vani nego unutra. Svi članovi obitelji su jeli i spavali u jednoj ili u dvije male sobe. Zbog sigurnosti prozori su bili jako mali. Stanari su vidjeli sve šta se događa vani, ali iz vana se ništa nije moglo vidjeti unutra.
Kuhinja se sastojala od kamene peći u centru sobe. To je bilo mjesto gdje:
· se kuhalo
· su se grijali članovi obitelji
U obiteljima su kuhale samo žene, a hrana se sastojala od:
· kruha
· povrća iz vlastitog vrta
· mlijeka, sira i mesa koje su davale njihove koze i krave
Što se tiče oblačenja, većina ljudi je nosila vunenu odjeću sa postavom od platna. Svijetlije boje, bolji i hvalitetniji materijali, te dulja dužina prsluka su bili znak većeg bogatstva.
U Ranom srednjem vijeku selo je bilo centar života. Tada još nisu postojali gradovi i mnogo je ljudi proživjelo cijeli svoj život, a da nije izašlo izvan tog sela.
Vjera-Kršćanstvo
Kršćanstvo je vjera koja se pojavila u Rimskom carstvu. Smatra da postoji samo jedan pravi Bog, čiji sin je Isus Krist. Sve ostale bogove nije priznavala. Osim toga temelji se na Deset Božjih zapovjedi (Dekalog) prema kojima bi svaki kršćanin trebao živjeti. Glavne karakteristike vjere su:
· monoteizam (vjerovanje u jednog Boga)
· utjelovljenje i otkupljenje (Sin je Božji postao čovjekom radi njegova spasenja)
· besmrtnost ljudske duše i uskrsnuće tijela
· posljednje stvari (raj ili pakao) ovise o milosti Božjoj i čovjekovim ponašanjem
U prvom stoljeću, tijekom života Isusa, kršćanstvo se širilo u Palestini. Nakon njegove smrti vjernici su počeli širiti vjeru i izvan granica Palestine. Kršćanstvo se proširilo u gradovima carstva, prvo na istoku, pa na zapadu. Do trećeg stoljeća mnogi Rimski gradovi su imali kršćanske zajednice i crkve. Daljnje širenje kršćanstva uzrokovalo je da 391.g. kršćanstvo postane glavna vjera u Rimskom carstvu. Najveći položaj je bio biskup, a ispod njih su bili svećenici.
U razvijenom i kasnom srednjem vijeku crkva se puno promijenila. Postala je jako bogatija i utjecajnija u Europi.
U kasnoj antici papa je bio jako važan biskup ( jer je bio biskup Rima) ali nije bio poglavar crkve.
Tijekom kasnijih stoljeća pape su postali jako važne osobe u Europi. Osnovana je država u Italiji (Vatikan) kojom su i vladali. Također je i sklopljen savez kojim su mu Karolinzi obećali zaštitu.
Crkva se tijekom povijesti dijelila više puta :
· 1054.g. – za vrijeme ''Crkvenog raskola'' se odvojila istočna crkva
· 16.st. – za vrijeme Martina Luthera koji je osnovao protestantsku crkvu gdje je proveo reforme
Ako vam se je svidio post o srednjem vijeku dođite ovaj vikend na sajam vlastelinstva i sve to proživite za stvarno.
Pozz
By :
Midnight Temptress
