Postali smo ovisni o fosilima.

Mada to možemo poricati, naša potreba za dnevnom dozom fosilnog goriva postala je problem. Uhvaćeni smo u spiralu samouništenja koja će naposljetku, ako nastavimo uzimati »sredstvo ovisnosti«, zaprijetiti našim životima i našim sredstvima za preživljavanje. Čak i da danas prestanemo (a kao ovisnici znamo da bismo mogli kad bismo stvarno željeli), najbolje procjene govore nam da bi našoj klimi za oporavak od zloporaba u prošlom stoljeću trebalo oko sto godina. Dakle, i nagli prekid ostavio bi nas u priličnim problemima.

Sredinom 2000. godine američka vlada objavila je izvještaj pod naslovom »Klimatska promjena u Americi« naručen 1990. godine. H. Josef Herbert, novinar Associated Pressa, u članku prije redovnog objavljivanja već ublaženog izvještaja prenio je njegovu turobnu sliku:

Nestat će planinske livade, kao i mnoga priobalna močvarna područja i otoci. U gradovima će doći do povišenja temperature i vlage... povećat će se potražnja za klima -uređajima, a znanstvenici će se morati boriti s vjerojatnim porastom bolesti koje prenose insekti kao što je malarija.

Izvještaj britanske Kraljevske komisije za zagađenje okoliša (Royal Commission on Environmental Pollution) pod naslovom »Energija - klima koja se mijenja« ima još ozbiljniji prizvuk:

Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi već je veća nego u vjerojatno tri milijuna godina... Sadašnja koncentracija ugljičnog dioksida sigurno će se dodatno povećati budući da emisije plinova i daje rastu, te zato što se ugljični dioksid zadržava u atmosferi između pedeset i dvjesto godina. U poznatoj geološkoj povijesti ne postoji presedan koji bi nam pomogao razumjeti kakve će to posljedice imati...

Ugroženi će biti i naši izvori hrane budući da će mnoge poljoprivredne kulture patiti zbog nepredvidljivih kombinacija suša i iznenadnih kiša.
Čak i ako potrošnju zadržimo na sadašnjim razinama, doživjet ćemo sve izrazitije promjene vremenskih obrazaca: poplave i oluje postat će redovitije, baš kao i, paradoksalno, duge suše.
Pa ipak, mi niti zaustavljamo niti smanjujemo svoju potrošnju energije. Svjetska potrošnja energije na početku dvadeset i prvog stoljeća deset je puta veća od one na početku dvadesetog.
Prognoze ne izgledaju dobro.